Glumac i reditelj Dragan Bjelogrlić izjavio je u intervjuu za Tanjug da je ponosan na ceo filmski i televizijski projekat "Montevideo Bog te video", ali da će pravo zadovoljstvo osetiti tek kada pred publiku izađe i drugi film, čije snimanje ovih dana završava.
"Bio bih bezbrižan da ne predstoji montaža drugog dela, pošto je to sada novo iskušenje i novi test. Poznato je da je najteže napraviti drugi film", rekao je on u pauzi između snimanja završnih scena u hotelu "Admiral" u Beogradu.
Bjelogrlić, koji je debitovao kao reditelj dugometražnog igranog filma sa prvim delom "Montevideo Bog te video" pre tačno dve godine, dodao je da je možda neko olakšanje što nije mogao da bira niti da čeka taj drugi film u karijeri nego je u njega "uguran" odmah po prestanku rada na prvom filmu.
On je priznao da ga je nedavno ponovo gledao na televiziji i to "sa velikim zadovoljstvom i uživanjem".
"Zaista sam imao osećaj ponosa što sam napravio tako nešto. Mislim da to važi ne samo za mene, nego i za mnoge ljude koji su bili vezani za ovaj projekat, kako glumce, tako i druge saradnike. Uvek će ih krasiti taj osećaj zadovoljstva i neke vrste ponosa što su bili deo tog projekta", izjavio je reditelj.
Dok se očekuje drugi film (čija je premijera planirana za april 2013), mnogobrojni obožavaoci glavnih junaka - članova naše fudbalske reprezentacije iz 1930. godine - moći će narednih dana premijerno da vide televizijsku seriju od novosnimljenog materijala, pod naslovom "Na putu za Montevideo".
Taj novi sadržaj je iznenađenje za širu javnost, što je, prema autorovim rečima, i bila namera.
"Na ideju smo došli kada smo počeli da radimo scenario za drugi film. Shvatio sam da nema prostora da se ispriča o putovanju. Onako kako sam zamislio temu drugog dela i čime će on da se bavi kada reprezentacija stigne u Montevideo na svetsko prvenstvo, tu jednostavno nije bilo mesta za put", kazao je on.
Bjelogrlić je napomenuo da je u tom smislu "već bilo nešto u prvobitnoj priči Srđana Dragojevića" od koje je on krenuo.
"Postojao je taj put vozom i brodom i mogao je lepo da se razmašta. Onda sam ja producentu dao ideju da se od puta napravi televizijska serija. Smatrao sam da to može da bude jako pristupačno za TV medij i da možemo da napravimo lepih devet epizoda, koje će ujedno biti svojevrsna tranzicija između dva filma", objasnio je on.
Sa producentom ("Intermedia Network") dogovorio se još pre godinu i po dana, ali su sve čuvali u tajnosti.
"Ljudi su me stalno pitali - šta toliko snimaš, a ja nisam smeo da im kažem da ne snimam samo film nego i mnogo dodatnih epizoda. Faktički smo mi za tih godinu i po dana snimili jedan veliki igrani film i ukupno 12 epizoda, tako da to i nije tako dug period rada", rekao je on.
Bjelogrlić je najavio da je predstojeća serija svojevrsni most između prvog i drugog filma, koji će se stilski i žanrovski razlikovati.
"Serija će uvoditi promene postepeno, a drugi film će se razlikovati, jer je i sama tema drugačija. Ako je prvi deo bio priča o ostvarenju jednog sna, ona je sama po sebi bila romantična i melodramatična. Ovo drugo je priča o sazrevanju, a sazrevanje sa sobom nosi dozu drame i gorčine, tako da će se na tom nivou dva filma razlikovati", izjavio je on.
Ipak, osnovni osećaj koji je krasio prvi deo, ostaće i u seriji o putovanju i u drugom filmu.
"Biće tu ona ista osnovna boja. Ne želim ja da je krstim, neka to bude na gledaocima i kritičarima. Biće elemenata romantike, melodrame i sna, ali u drugom kontekstu, a svakako ćemo zadržati i duhovite detalje. Možda je najbolja definicija da će se razlikovati u rediteljskom rukopisu".
"Sve zajedno bio je to veliki i mukotrpan, ali i divan posao. Znam da su očekivanja publike visoka posle uspeha prvog filma. Teško je to ponoviti i čini mi se da sada imam veću tremu nego na početku projekta", priznao je on.
Na pitanje šta mu se tokom ove godine svidelo u rediteljskom rukopisu njegovih kolega na srpskoj sceni, diplomatski je odgovorio da nije stigao sve da vidi.
"Gledao sam skoro sve, ali nisam 'Smrt čoveka na Balkanu', a to čujem da svi hvale, tako da ne bi bilo fer da ocenjujem šta je bilo najbolje", rekao je on.
Što se tiče novog Zakona o kinematigrafiji, izjavio je da još nije osetio pozitivne efekte.
"Ne verujem ni da su ostale kolege. Sad, dobro je da je Zakon usvojen, a kada će početi da se primenjuje drugo je pitanje. Nažalost, ovaj zakon je donet u jednom od najlošijih momenata, kada je budžet za kulturu sveden na najniže grane koliko ja pamtim i kada je ogromna kriza", primetio je on.
Izražavajući nadu da će pozitivni efekti zakona "doći bar za koju godinu", Bjelogrlić je ocenio da on predstavlja dobru osnovu, ali je podsetio da "mi u mnogim oblastima imamo solidne zakone, samo ih ne primenjujemo".
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Grčki list Demokratija objavio tekst u kome je navedeno da se sprema nova izdaja Srba, jer je Grčka spremna da podrži "ludački" zahtev da se zločin u Srebrenici proglasi genocidom zato što to od nje traže Nemci.
Francuska podržava kompanije koje veruju u nju, rekao je njen predsednik Emanuel Makron u intervjuu objavljenom u sredu, odgovarajući na pitanje o mogućnosti da naftni gigant TotalEnergies zatraži upis na američku berzu.
1787 - Pod predsedništvom Džordža Vašingtona (George Washington) u Filadelfiji je počela s radom ustavna konvencija. Nacrt ustava prve moderne demokratske države u svetu, SAD, usvojen je 17. septembra, nakon gotovo četiri meseca raspravljanja.
Ambasadorka Izraela u Belgiji i Luksemburgz Idit Rozencvajg-Abu izjavila je danas da su jutros dve priotehničke granate bačene na ambasadu Izraela u Briselu.
Beloruski predsednik Aleksandar Lukašenko optužio je danas Sjedinjene Američke Države da su odgovorne za smrt iranskog predsednika Ebrahima Raisija zbog svoje politike sankcija koja je zabranila kompanijama da servisiraju njegov helikopter.
1787 - Pod predsedništvom Džordža Vašingtona (George Washington) u Filadelfiji je počela s radom ustavna konvencija. Nacrt ustava prve moderne demokratske države u svetu, SAD, usvojen je 17. septembra, nakon gotovo četiri meseca raspravljanja.
Ambasadorka Izraela u Belgiji i Luksemburgz Idit Rozencvajg-Abu izjavila je danas da su jutros dve priotehničke granate bačene na ambasadu Izraela u Briselu.
Beloruski predsednik Aleksandar Lukašenko optužio je danas Sjedinjene Američke Države da su odgovorne za smrt iranskog predsednika Ebrahima Raisija zbog svoje politike sankcija koja je zabranila kompanijama da servisiraju njegov helikopter.
Šef evropske diplomatije Žozep Borel izjavio je nakon današnje naredbe Međunarodnog suda pravde (MSP) Izraelu da smesta obustavi ofanzivi na Rafu da će EU morati da bira hoće li da podrži međunarodne institucije ili Izrael.
Ishod glasanja u Generalnoj skupštini UN o Rezoluciji o Srebrenici pokazao je da je Berlin pretrpeo ogroman neuspeh, istakla je poslanica u nemačkom Bundestagu Žaklin Nastić.
Kejt Midlton se verovatno neće pojaviti u javnosti do kraja godine, a vreme će provesti okružena porodicom i prijateljima dok nastavlja lečenje hemoterapijom.
Danas je u Beogradu, na platou ispred Hrama Svetog Save omogućen besplatan preventivni dermatološki pregled. Ova akcija sprovedena je na istom mestu i juče, a odazvao se veliki broj građana.
Ogroman broj smrtnih slučajeva povezanih sa superbakterijama koje su otporne na lekove može se izbeći, a broj preminulih u siromašnim zemljama može se umanjiti za 18 odsto ili za oko 750.000 godišnje uz primenu preventivnih mera, zaključak je studije Prinstona
A large number of abstentions can be considered a success of Serbian diplomacy and proof that Belgrade has diplomatic influence, writes Neue Zürcher Zeitung.
Through the resolution on the genocide in Srebrenica, the Germans want to "wash away" their own history and take revenge on Serbia for the libertarian and independent policy to which our country has remained consistent even today, despite all the pressures.
Brus Springstin postao je prvi stranac sa prestižnom nagradom Ajvor Novelo, a uručio mu ju je bivši član Bitlsa, koji je dobio to priznanje 2000. godine.
Odmah po usvajanju Rezolucije o Srebrenici pred Ujedinjenim nacijama, lider Republike Srpske Milorad Dodik još jednom je najavio mogućnost otcepljenja tog entiteta od Bosne i Hercegovine.
Komentari 6
Pogledaj komentare