Šta to znači za zemlje koje niskim porezima privlače investitore?
Sjedinjene Države koje imaju poresku stopu od 27 odsto na dobit kompanija, nedavno su energično pokrenule kampanju za minimalno oporezivanje kompanija širom sveta. Ministarka finansija Džanet Jelen izjavila je početkom aprila da je globalizacija dovela do 30-godišnje trke za nižim porezom. Međutim, državama su potrebni "stabilni poreski sistemi" da bi imale dovoljno prihoda za ulaganje u važna javna dobra i da bi mogle da reaguju na krize.
Tomas Švarc profesor poslovne etike na Univerzitetu u Augsburgu kaže da je pre nekoliko dana postalo poznato da je 55 visoko profitabilnih američkih kompanija 2020. godine ostvarilo profit od 40 milijardi dolara – a američkoj državi nije platilo ni centa poreza.
"Bajdenova administracija hoće da se ta skandalozna situacija okonča. Da bi u tome uspela, te kompanije moraju se sprečiti da migriraju u zemlje s niskim porezima. A taj cilj se može postići minimalnim oporezivanjem kompanija širom sveta. U tom kontekstu, biće takođe potrebno razviti globalno primenljive standarde za odbijanje korporativnih gubitaka. To je jedini način da se spreči da trku za niske poreze zameni trka za veće otpisivanje gubitaka. Određivanje globalno primenljivog digitalnog poreza biće najmanje jednako važno, kao i globalna minimalna stopa za oporezivanje kompanija. I tu je Džanet Jelen dala neverovatan predlog: 21 procenat - isto kao minimalna poreska stopa koju je zahtevala za sve kompanije", navodi Švarc u članku za Tagespost, prenosi Dojče vele.
Globalizacija i trka za niže poreze
Trend radikalnog smanjivanja poreza na dobit započelo je Ujedinjeno Kraljevstvo sredinom osamdesetih godina u vreme Margaret Tačer kada je stopa od 52 odsto prvo naglo smanjena na 35, da bi sada u toj zemlji iznosila 19 odsto.
Krajem osamdesetih i početkom devedesetih usledilo je slično radikalno smanjenje poreza u Skandinavskim zemljama. Danska, Norveška, Švedska, Finska sada imaju stopu od 20 do 22 procenta.
U Nemačkoj je stopa poreza na dobit firmi između 1999. i 2011. pala sa 52,3 na 29,4 odsto. Otada se poreska stopa u Nemačkoj minimalno povećavala svake godine i sada iznosi 30 procenata.
Nevladina organizacija Task Justice Network procenjuje da Nemačka svake godine gubi skoro 22 milijarde evra poreskog prihoda poreskim trikovima kompanija.
Nemačka i Francuska
Nemačka i Francuska (sa poreskom stopom 26,5%), podržale bi globalnu minimalnu poresku stopu od 21 odsto za kompanije – što je inače prosečna stopa tog poreza u EU.
"Lično ne bih imao šta da prigovorim američkom predlogu", rekao je nemački ministar finansija Olaf Šolc u razgovoru objavljenom u utorak u nemačkom Cajtu i francuskom Figarou.
"Ako bi to bio rezultat pregovora, i mi bismo se složili", dodao je njegov kolega Bruno Lemer iz Francuske.
Oba ministra izrazila su uverenje da bi na leto mogao da se postigne dogovor oko reforme međunarodnog poreskog sistema u okviru organizacije industrijskih zemalja OECD. Cilj je pravednije oporezivanje velikih korporacija, posebno digitalnih kompanija.
Lamer je najavio da će u slučaju dogovora biti uklonjen francuski digitalni porez koji je već uveden. U slučaju da ne bude dogovora na međunarodnom nivou, Francuska će zadržati taj porez, rekao je Lamer.
Upozorenje ekonomskog mudraca
Folker Viland, jedan od takozvanih "ekonomskih mudraca" u Nemačkoj, smatra da ima smisla koordinirati principe međunarodnog oporezivanja i primenjivati ih jednoobrazno.
"Time se efikasno može ograničiti izbegavanje poreza. Jedna od mogućnosti bi bila oporezivanje prema mestu potrošnje proizvoda umesto, prema mestu dobiti preduzeća", rekao je Viland novinskoj agenciji Rojters.
"Minimalne poreske stope, međutim, posebno tako visoke stope, nepotrebno bi ograničavale ekonomski osetljivu poresku konkurenciju", upozorio je istovremeno Viland.
Globalne minimalne poreske stope "usmerene su i protiv slabijih i manjih zemalja, koje često imaju niže stope poreza na dobit. One bi izgubile priliku da privuku industriju kroz poreske podsticaje." A u nemačkom i evropskom interesu je da ljudi pronađu posao u tim manje razvijenim zemljama, umesto da pokušaju ilegalno da imigriraju u industrijske zemlje. "Stope poreza na dobit ispod 21 odsto su instrument za to", naglasio je Viland.
Gde su najniže, a gde naviše poreske stope u svetu?
U tom konekstu, interesantno je pogledati kolika je visina poreza za preduzeća u svetu. Takvu listu ažurira KPMG, jedna od četiri najveće svetske firme za savetovanje kompanija u oblasti poreza i knjigovodstva.
Globalni prosek poreske stope za kompanije je 23,65 odsto. To je više nego što SAD sada zahtevaju kao minimalnu stopu. Ali, razlike među državama su velike, čak i u Evropskoj uniji.
Malta ima najveći porez u Evropi, 35 odsto, a Mađarska i Crna Gora najniži, devet procenata. Slede BiH i Bugarska sa deset odsto, a potom Kipar, Lihtenštajn i Irska sa 12,5 odsto. Srbija, Švajcarska i Albanija imaju stope od 15 odsto. Hrvatska naplaćuje 18 odsto poreza. Stopa u Rusiji je 20 odsto, dok je u Kini 25 odsto, izuzimajući Hong Kong sa 16,5 odsto.
Pored već pomenutog trenda, decenijskog smanjenja poreskih stopa, uočljivo je da su mnoge zemlje u svetu prvi put uvele porez na dobit kompanija – 2017. godine. Među njima je i Monako sa 33 odsto, kao i veliki broj afričkih država sa takođe visokim stopama poreza od oko 30 odsto.
I za kraj ekstremi: Ujedinjeni Arapski Emirati sa 55 odsto imaju najveće poreze na dobit u svetu. Kajmanska ostrva, Bahami, Bermuda, Bahrein, kao i Kanalska ostrva koja su pod britanskom krunom, su mesta gde firme uopšte ne moraju da plaćaju porez.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Kina je u prvom tromesečju prodala rekordnu količinu od 53,3 milijarde dolara državnih obveznica američkog Trezora i drugih hartija od vrednosti u pokušaju da se diverzifikuje od američke imovine.
Privredna banka Zagreb (PBZ) odlučila je da podigne deo naknada svojim korisnicima za neke njihove usluge od 1. avgusta 2024. godine. Svojim korisnicma nisu posebno obrazložili zbog čega su se odlučili na ovaj potez.
Na oglasnim tablama udruženja i odbora korisnika penzija i filijala Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) objavljene su konačne rang-liste za dodelu paketa solidarne pomoći najugroženijim penzionerima.
U okviru nagradne igre "Uzmi račun i pobedi" večeras su izvučeni potencijalni dobitnici jednoiposobnog i dvosobnog stana u Zemunskim kapijama – Dragan Radenović i Mirjana Milovanović. Mesta prometa su Beograd i Ćićevac.
"Videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu", idealna je narodna izreka koja oslikava situaciju koja se trenutno odvija sa najmom smeštaja za vreme Ramštajnovog koncerta u Beogradu.
Jedna od najvećih vojnih fabrika u regionu, "Milan Blagojević - Namenska" AD Lučani, koja uspešno posluje punih 75 godina konstantno se razvija i napreduje.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović uručila je ugovore beogradskim opštinama koje će učestvovati u sufinansiranju programa energetska sanacija u domaćinstvima u okviru projekta "Čista energija i energetska efikasnost".
Privredna banka Zagreb (PBZ) odlučila je da podigne deo naknada svojim korisnicima za neke njihove usluge od 1. avgusta 2024. godine. Svojim korisnicma nisu posebno obrazložili zbog čega su se odlučili na ovaj potez.
Rat u Ukrajini – 814 dan. Jedna osoba je poginula u napadu ukrajinskog drona na selo u Kurskoj oblasti, izjavio je vršilac dužnosti načelnika Kurske oblasti Aleksej Smirnov.
Saradnik preminulog ruskog opozicionara Alekseja Navaljnog, Leonid Volkov, saopštio je da ''nikada neće odustati od borbe protiv predsednika Vladimira Putina" zbog molbe Navaljnog da ''nastave sa radom i izgrade prelepu Rusiju za budućnost''.
Nepoznata osoba danas je u centru Skoplja verbalno napala predsednicu Ustavnog suda Severne Makedonije Dobrilu Kacarsku, nakon čega je intervenisalo njeno obezbeđenje, javljaju skopski mediji.
Ram Ben-Barak, član izraelskog parlamenta koji je bio zamenik direktora Mosada, govorio je u subotu na javnom radiju Izraela i upozorio da Izrael gubi rat u Pojasu Gaze.
Sveštenik Tomislav Lukač oglasio se na društvenim mrežama nakon što ga je Severina na društvenim mrežama prozvala zbog ružnih reči koje joj je uputio povodom njenog snimka u kojem zagovara abortus.
Velika Britanija se suočava sa neobičnim porastom slučajeva norovirusa, a Nacionalna zdravstvena služba (NHS) upozorila je da je u slučaju infekcije dehidracija predstavlja najveću opasnost.
"We don't have another homeland, our Serbia was attacked in a very corrupt way, but we have no choice, we have to fight, because Serbia is everything in the world to us, Serbia is our greatest sanctuary".
Minister Dacic said that immediately after receiving the report that there was a collision between a passenger and a freight train in the tunnel between the Vuk Monument and the Pancevo bridge.
At the 15th session, the City Election Commission adopted the Decision on establishing Unified Electoral Roll, which will include the 14th electoral list for the elections for councilors of the City of Belgrade Assembly, scheduled for June 2, 2024.
A terrible collision of trains took place today 400 meters inside the tunnel between the Vuk Monument and the Pančevo Bridge, this is the first information after this accident.
Japanska tehnološka korporacija Sony Group objavila je danas da je njen profit u fiskalnoj godini koja se završila u martu pao za 3,5% u odnosu na prethodnu.
Salveta, potpisana plavim mastilom u decembru 2000. godine, sadrži obećanje tadašnjeg direktora Barselone Karlesa Reksaha da će potpisati ugovor sa Mesijem.
U Gruziji se nastavljaju masovni protesti protiv novog zakona o "stranom uticaju" nazvanog "ruskim zakonom", a raste zabrinutost da će pokušaji udaljavanja od Rusije prema Evropi odvesti zemlju na put dodatne okupacije i rata.
Komentari 3
Pogledaj komentare