Utorak, 27.08.2013.

08:31

I Rusi prave bespilotnu letelicu

Ruski dizajneri rade na razvoju bespilotnog borbenog aviona šeste generacije, izjavio je bivši komandant vazduhoplovstva ove zemlje Pjotr Deinekin.

Izvor: B92, Mondo

Default images

"Šesta generacija borbenih aviona najverovatnije će biti bespilotna. Naravno, mi aktivno radimo na tome", rekao je Deinekin.

On je u intrevjuu agenciji RIA "Novosti" dodao da Rusija verovatno neće moći da preskoči jednu generaciju borbenih aviona, pa će morati da dovrši sve postojeće projekte o avionima pete generacije, prenose agencija Srna i portal Mondo.

Rusija trenutno testira prototip borbenog aviona pete generacije "suhoj T-50", koji je imao premijeru u javnosti pre dve godine.

SAD uvode u upotrebu svoj "F-35", a evropske sile, poput Francuske i Britanije, oslanjaju se na avione tipa "tajfun" i "rafal". Analitičari navode da sve ove zemlje rade na dizajnu aviona u kojem nema mesta za posadu.

Deinekin nije precizirao koji dizajnerski odseci rade na razvoju borbenog avona šeste generacije, ali je ruski proizvođač borbenih letelica "MiG" u maju saopštio da je spreman da pokrene istraživačke i razvojne projekte u ovoj oblasti, zasnovane na prototipu "skat", nakon što je potpisao ugovor sa Ministarstvom trgovine i industrije ranije tog meseca.

Mihail Pogosjan, predsednik Ujedinjene vazduhoplovne korporacije, koja je zadužena za rusku aerosvemirsku industriju, izjavio je u novebru da će se "Suhoj" fokusirati na razvoj izviđačke i napadačke bespilotne letelice u skoroj budućnosti.

Američka bespilotna letelica već sama sletela

Beta-AP, arhiva
Podsetimo, Amerika je nedavno isprobala svoju bespilotnu letelicu veličine borbenog aviona, čiji je kodni naziv X47-B, a koja je početkom jula prvi put uspešno i poletela i sletela na nosač aviona bez ljudske intervencije.

Iako vojska SAD tvrdi da će ovaj avion biti korišćen isključivo u misijama osmatranja, on ima prostor za naoružanje i može da bude korišćen i za nišanjenje i napade.

X47-B je prva letelica u istoriji koja je dizajnirana da potpuno samostalno obavlja sve zadatke u misiji po unapred programiranom protokolu i nije joj potreban "pilot" koji upravlja sa zemlje, iako je moguće da joj on promeni zadatke tokom leta.

Zbog svojih osobina i činjenice da sletanje i poletanje sa nosača pružaju mogućnost vojsci SAD da je koriste širom sveta, bez potrebe za dozvolom drugih država za prelet, X47-B se već našla na meti oštrih kritika svetske javnosti.

Organizacije za zaštitu ljudskih prava, među kojima je i Hjuman rajts voč, tražile su više puta zabranu proizvodnje, razvoja i korišćenja bespilotnih letelica, pre svega zbog neetičkog načina ratovanja i čestih, velikih civilnih žrtava.

"Dronovi" mnogo manjih dimenzija X47-B najviše se koriste u Avganistanu, Pakisatanu i Iraku i to u napadima sa smrtnim ishodom.

Ova letelica dostiže visinu od 12.000 metara i dolet od 3.400 kilometara, a leti visokom brzinom, mada manjom od brzine zvuka.

Projekat X47-B koštao je dosad oko 1,4 milijarde dolara, a na modelu koji i pojedini zapadni mediji opisuju kao "zastrašujuću budućnost ratovanja" radi se više od pet godina.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

12 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: