Dokument su potpisali predsednici SRJ i Crne Gore Vojislav Koštunica i Milo Đukanović, premijeri Srbije i Crne Gore Zoran Đinđić i Filip Vujanović, potpredsednik Savezne vlade Miroljub Labus kao i visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Havijer Solana. Nakon toga formirana je Ustavna komisija, koja je mesecima radila na osnovnim pravnim aktima Srbije i Crne Gore.
Vlast sama krši svoje zakone
Ustavna povelja SCG i zakon o njenom sprovođenju za dve godine prekršeni su najmanje sedam puta. Povelju su kršili sami potpisnici. Prvi se od nje ogradio Miroljub Labus, rekavši da Povelja nije u skladu sa sporazumom. Crnogorci su tada počeli da govore o Srbiji kao o tegu koji koči ubrzano priključenje Crne Gore Evropskoj uniji. Kršenje Povelje bilo je jednostrano, obostrano ili dogovorom Beograda i Podgorice. Ustavi Crne Gore i Srbije nisu usklađeni sa poveljom, a rok je istekao 30. juna 2003. Dogovorom dve članice prekršena je i "zaštitna" odredba, po kojoj ministri spoljnih poslova i odbrane ne mogu da budu iz iste članice državne zajednice. Primer kršenja Ustavne povelje je i taj što je istekao rok za usvajanje državnih obeležja, iako je u Skupštini SCG, tokom prošle godine, pokrenuta procedura za usvajanje zastave, grba i himne.
I pored nepoštovanja rokova i novog zatezanja odnosa između država-članica, sve parlamentarne stranke u Srbiji, osim G17 plus, veruju u opstanak zajednice, dok je Crna Gora podeljena u dva tabora, jedan okupljen oko Demokratske partije socijalista, a drugi oko Socijalističke narodne partije.
Uprkos svim problemima, predsednik Skupštine SCG Zoran Šami, uveren je u opstanak državne zajednice. Razlog za opstanak Šami vidi u nameri Evropske unije da nas u svoje redove primi samo kao zajednicu, a ne kao nezavisne države: "Naš je interes da što pre uđemo u EU i da opstane državna zajednica. To je, pre svega, interes građana Srbije i Crne Gore. Sve drugo bi dovelo do daljih turbulencija na ovom prostoru, a mi smo najmanje zainteresovani za to, a naravno nije zainteresovana ni Evropska unija."
Jedan od članova komisije koja je pisala Ustavnu povelju, Zoran Lutovac, smatra da prilikom njenog ocenjivanja treba uzeti u obzir to u kojim političkim okolnostima je povelja napisana. On kaže da je i pored svih mana koje se pominju, postignut prioritetni cilj. "Stišane su strasti, naročito u Crnoj Gori, sprečeno je povlačenje jednostranih poteza i otklonjena je opasnost od dalje destabilizacije regione. Politički sukobi su se od tada kanalisali u institucije i nisu se prelivali iz njih“, rekao je Lutovac za B92.
On smatra da je ključ problema u tome što se uspeh ili neuspeh meri pogrešnim aršinima. "Ne može se razmatrati da li je državna zajednica uspela ili neuspela ako opstane ili se raspadne, nego da li će činiti uspešnijim ili manje uspešnim ovaj okvir koji nam omogućava da gradimo normalno društvo i normalne odnose. Taj okvir je pružio mogućnost da, ako ima volje, ta država može da opstane, ili ako nema volje, da se na miran način rastanemo. Mislim da je to bilo dovoljno u tom trenutku", rekao je Lutovac.
Prema Ustavnoj povelji, u februaru ove godine trebalo je da budu održani neposredni izbori za skupštinu državne zajednice, ali Crna Gora nije htela da ih prihvati. Evropska unija nije htela da vrši pritisak, a iz kabineta premijera Srbije nagoveštava se da bi izbori i referendum mogli biti pomereni za godinu dana. Zoran Lutovac ocenjuje da to nije rešavanje problema nego njegovo odlaganje: "Ako već nema saglasnosti da se ovaj okvir iskoristi da što brže idemo ka Evropskoj uniji, onda bi najbolje bilo da se najpre raščiste odnosi u Crnoj Gori održi što pre, kako se ne bi ni Srbija ni Crna Gora vioše bavili sami sobom, nego pitanjima koja su od životnog značaja za građane".
Koštunica: SCG, tada, najbolje rešenje
Povodom obeležavanja dvogodišnjice Ustavne povelje, predsednik Vlade Srbije Vojislav Koštunica izdao je saopštenje u kom se navodi da je, ako se pogledaju prilike u tadašnjoj SR Jugoslaviji i širem regionu, uspostavljanje državne zajednice sa svim njenim sistemskim i funkcionalnim manjkavostima, predstavljalo najbolje moguće rešenje.
"Srbija nije imala nijedan od ozbiljnih razloga da prekida svoju državnu vezu sa Crnom Gorom, ni sa političkog, ni sa ekonomskog, ni sa bezbednosnog stanovišta. O kulturno-istorijskim vezama dve republike i da se ne govori. Naprotiv, svaka ozbiljna analiza ukazivala je da odgovoran politički pristup ovom pitanju ne sme da dozvoli prelamanje problema preko kolena, onako kako su vlasti u Crnoj Gori i deo političke javnosti zahtevale. Ovu poruku Srbije prihvatila je Evropska unija, koja je nepunu godinu pre usvajanja Ustavne povelje svojski pomogla da se dođe do kompromisnog političkog dogovora kao okvira za Ustavnu povelju", stoji u saopštenju.
Za budućnost državne zajednice veliki značaj ima dobijanje pozitivne ocene Studije izvodivosti, čime će državna zajednica, i formalno, započeti proces uključivanja u Evropsku uniju, navodi se u saopštenju predsednika Vlade: "Uveren sam da je uključivanje državne zajednice u EU najbolje rešenje za našu zemlju i da je nastavak procesa integracija mnogo bolje i racionalnije rešenje od novih razdvajanja i rastakanja države, što bi samo stvorilo nove probleme. Srbija je čvrsto opredeljena za evropski put državne zajednice i smatram da je to u najboljem interesu i Srbije i Crne Gore. Moderna i funkcionalno dobro uređena državna zajednica predstavlja najbolji model državne budućnosti Srbije i Crne Gore."
Predsednik državne zajednice Svetozar Marović rekao je da bi Srbija i Crna Gora trebalo da se dogovore o održavanju neposrednih izbora za parlament zajednice odmah nakon ispunjavanja obaveza prema Haškom tribunalu. Marović je, povodom dvogodišnjice usvajanja Ustavne povelje, za "Dan" rekao da je uveren u mogućnost kompromisa Srbije i Crne Gore oko izbora. "Izbori će u SCG biti održani kad se za to stvore uslovi, u skladu sa ciljevima Povelje, postignutim kompromisom i podrškom Evropske unije. Bilo bi dobro da nakon izvršenja obaveza prema Hagu do takvog sporazuma dođemo što pre", naveo je predsednik SCG.
Marović je rekao da će 2005. godina biti godina "evropskog uspeha SCG" ukoliko i drugi optuženi za ratne zločine slede primer generala Vladimira Lazarevića. "U ovoj godini SCG će dobiti pozitivnu ocenu Studije o izvodivosti do kraja marta, otpočeti pregovore o pridruživanju sa EU i po skraćenom postupku doći do situacije da najbrže moguće potpiše taj sporazum", kazao je predsednik SCG. Marović je ocenio da je 2004. godina bila godina propuštenih prilika da se završe obaveze prema međunarodnoj zajednici ali i godina "usvajanja duplog koloseka".
U Crnoj Gori različito
Funkcioner crnogorske Demokratske partije socijalista Miodrag Vuković, međutim, ne veruje da će džravna zajednica obeležaiti i treću godišnjicu Ustavne povelje. Vuković navodi da se to možda i dogodi pošto smo, kako je rekao, neracionalni i politički neodgovorni.
On se nada da će ove godine, dogovorom Beograda i Podgorice, ipak doći do razdruživanja Srbije i Crne Gore: "Nema goreg rešenja od ovoga koje sada živimo i ja mislim da je najbolje da sednu vlasti Srbije i Crne Gore, da konstatuju neminovno, da treba tražiti bolje rešenje. Ako do toga ne dođe, ako se budemo igrali gluvih telefona, onda će se ubrzati proces pripreme crnogorskog referenduma i umesto 2006. u martu, referndum će se možda desiti već i ranije, tokom ove godine."
Sa druge strane, funkcioner opozicione Socijalističke narodne partije i bivši savezni premijer Dragiša Pešić optužio je crnogorsku vlast da je nespremna da sprovodi Ustavnu povelju. On je za podgoričku "Publiku" rekao da institucije SCG "u mnogome" ne funkcionišu zahvaljujući vlasti u Podgorici. "Nefunkcionisanje zajednice treba da nas brine jer je nesmetan rad njenih institucija pretpostavka za dalji nastavak integrativnih procesa u Evropsku uniju", rekao je Pešić.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Nemačka bi pretrpela ozbiljnu ekonomsku štetu ako bi napustila Evropsku uniju, napisali su istraživači Nemačkog ekonomskog instituta (IV) u izveštaju koji je videla nemačka novinska agencija dpa.
Austrijska energetska kompanija OMV se oglasila hitnim saopštenjem u kojem upozorava da bi ruski Gasprom na osnovu današnje presude "stranog suda" o načinu plaćanja za gas mogao da obustavi isporuke gasa u Austriju.
Grčki list Demokratija objavio tekst u kome je navedeno da se sprema nova izdaja Srba, jer je Grčka spremna da podrži "ludački" zahtev da se zločin u Srebrenici proglasi genocidom zato što to od nje traže Nemci.
Dnevne novine u Srbiji za petak, 24. maj 2024. godine, na naslovnim stranama najavljuju brojne aktuelne društveno-političke teme i donose ekskluzivne priče.
Odgovor na pitanje da li će Crvena zvezda i Partizan igrati sledeće sezone Evroligu željno se iščekuje u srpskoj košakraškoj javnost, posebno nakon novih vesti iz Evrolige.
U ponedeljak, 20. maja, tužilac Međunarodnog krivičnog suda (MKS) Karim Kan saopštio je da njegova kancelarija traži naloge za hapšenje Benjamina Netanjahua i ministra odbrane Joava Galanta, što je izazvalo žestoku konkurenciju među američkim republikancima.
Dnevne novine u Srbiji za petak, 24. maj 2024. godine, na naslovnim stranama najavljuju brojne aktuelne društveno-političke teme i donose ekskluzivne priče.
U ponedeljak, 20. maja, tužilac Međunarodnog krivičnog suda (MKS) Karim Kan saopštio je da njegova kancelarija traži naloge za hapšenje Benjamina Netanjahua i ministra odbrane Joava Galanta, što je izazvalo žestoku konkurenciju među američkim republikancima.
U toku je 819. dan rata u Ukrajini. Serija eksplozija dogodila se jutros u centru Belgoroda u trenutku kada je proglašena raketna pretnja u tom ruskom gradu blizu granice s Ukrajinom, prenosi agencija RIA Novosti.
Bolnica Al-Aksa u centralnom delu Pojasa Gaze prestaće da radi u roku od nekoliko sati zbog nedostatka goriva, saopštio je danas portparol Ministarstva zdravlja u palestinskoj enklavi Halil al-Degran.
Ričard Eden, urednik "Daily Maila", koji je već godinama posvećen praćenju kraljevske porodice, otkrio je do kada se princeza Kejt neće pojavljivati u javnosti.
Zvezda serije "Sajnfeld", Majkl Ričards, otkrio je da mu je dijagnostikovan rak prostate tokom leta 2018. godine u svojoj nadolazećoj memoarskoj knjizi "Entrances and Exits".
In the UN General Assembly, a vote was held on the resolution on Srebrenica, where the same resolution was repealed, which declares Serbia to be genocidal.
France supports companies that believe in it, its President Emmanuel Macron said in an interview published on Wednesday, when asked about the possibility of oil giant TotalEnergies seeking a listing on the US stock market.
The session of the Government of Republika Srpska will be held today in Srebrenica, and will be attended by the President of Republika Srpska Milorad Dodik, ministers in the Council of Ministers of BiH, heads and mayors of the local communities.
Israeli television yesterday aired footage of five pajama-clad conscripts kidnapped by Hamas gunmen during the October 7 attack that sparked the Gaza war.
Dokumentom se 11. jul proglašava Međunarodnim danom sećanja na žrtve genocida u Srebrenici, osuđuje negiranje genocida, kao i veličanje ratnih zločinaca.
Ovaj zarazni hit vedrog ritma opisuje Kima kao "oca" i "velikana", što su termini koji su pre bili rezervisani za njegovog dedu Kima Il Sunga, prvog lidera Severne Koreje.
Komentari 1
Pogledaj komentare