Srbija

Četvrtak, 20.07.2017.

15:51

Pavle Petrović opet na čelu Fiskalnog saveta

Pavle Petrović ponovo je u Skupštini Srbije izabran za predsednika Fiskalnog saveta, na predlog predsednika Srbije Aleksandra Vučića.

Izvor: Tanjug

Pavle Petrović opet na čelu Fiskalnog saveta
Foto: Tanjug, arhiva

Članovi Fiskalnog saveta i dalje će biti Nikola Altiparmakov i Vladimir Vučković, odlučila je Skupština Srbije.

Petrović, Altiparmakov i Vučković su u Fiskalnom savetu od 2011. godine.

U predlogu za izbor predsednika Fiskalnog saveta, predsednik Srbije je naveo da je Petrović svojom snažnom, ozbiljnom i konstruktivnom kritikom pružio veliki doprinos uspešnoj ekonomskoj politici Vlade Srbje u prethodnom mandatu.

„Uveren sam da njegov profesionalni i lični integritet, kao i dosadašnje delovanje na funkciji predsednika Fiskalnog saveta predstavljaju garant svrsishodnog i kvalitetnog rada saveta u novom mandatu“, naveo j Vučić u predlogu dostavljenom parlamentu 7. jula.

U dostavljenoj biografiji, navodi se da je Petrović profesor emeritus Ekonomskog fakulteta u Beogradu, te da su oblasti njegovog interesovanja kvantitativna istraživnja u oblasti makroekonomije i makroekonomske politike.

Petrović objavljuje radove u vodećim svetskim časopisima. Bio je gostujući istraživač na univerzitetima Harvard, Princeton, Cornell.

Predavao je ekonometriju i makroekonomiju na Ekonomkom fakultetu u Beogradu do 2015.

Od 2007. do 2011. bio je urednik Kvartalnog monitora ekonomskih trendova i politika u Srbiji, publikacije u kojoj se redovno analiziraju fiskalna politika i reforme u Srbiji.

Petrović je 2001. i 2002. bio pomoćnik ministra za finansije, zadužen za makroekonomsku i fiskalnu politiku, a 2003. i 2004. predsednik Saveta guverenera Narodne banke Srbije.

Kao predsednik Fiskalnog saveta, Petrović je u saradnji sa ostalim članovima aktivno učestvovao u uspostavljanju nove institucije i razvoju njenih kapaciteta i profesonalnih standarda, piše u biografji.

Zakonska obaveza Fiskalnog saveta je ocena predloga zakona o budžetu i fiskalne stratetegije i analiza većeg broja zakonskih predloga s fiskalnim implikacijama, a

Petrović je upravljao izradom posebnih tematskih analiza saveta koje su uspešno ukazale na najveće fiskalne rizike i strukturne probleme javnih finansija u Srbiji.

Među njima je velika studija o fiskalnoj konsolidaciji i neophodnim reformama iz 2012, rizicima koji proističu iz lošeg poslovanja javnih i državnih preduzeća, ukazivanja na neophodnost povećanja javnih investicija i ulaganja u infrastrukturu, problema u lokalnim javnim finansijama.

Pored toga, Petrović je sa saradnicima objavio i nekoliko stručnih radova iz oblasti makroekonomije i fiskalne politike, u kojima se bavio iskustvima Srbje i uporedivih zemalja s fiskalnom konsolidacijom, vezom između fiskalne konsolidacije i privrednog rasta.

Redovno je sa saradnicima, kako se navodi, obaveštavao Skupštinu i Vladu o analizama Fiskalnog saveta, pružajući tako nepristrasne ocene programa konsoliacije javnih fnansija od 2011. do 2017. godine, a na konferencijama za novinare dao je značajan doprinos povećanju kvaliteta javne diskusije o fiskanoj olitici, opcijama za ozdravljenje javnih finansija Srbije , kao i opštem razumevanju najvećih fiskalnih rizika.

Navodi se i da je Petrović sa saradnicima u velikoj meri doprineo i međunarodnoj prepoznatljivosti i kredibilitetu Fiskanog saveta, što se ogleda u odličnoj saradnji sa najvaznijim međunarodnim institucijama, kao što su MMF, Evropska komisija, Svetska banka, EDRB, OECD, kao i uključivanju Fiskalnog saveta Srbije u redovne aktivnosti Evorpske mreže nezvisnih fiskalnih institucija.

Altiparmakova je za člana Fiskanog saveta predložio ministar finansija, a Vučkovića guverner NBS. Altiparmakov je je makroekonomista sa specijalizacijom u oblasti javnih finansija. Studirao je u SAD i Kanadi, gde je magistrirao. Doktorirao je na Ekonomskom fakultetu u Beogradu na temu fiskalnih aspekata penzijskih reformi u Evropi i svetu i mogućnostima za primenu u Srbiji.

U oblasti javih finansija u Srbiji radi od 2003. Karijeru je počeo kao analitičar za javni dug u Upravi za trezor, a potom je bio analitičar pri mikrofiskalnom odeljenju ministastva finansija.

Od 2005. Do 2007. radio je kao ekonomski savetnik u Poreskoj upravi, a bio je konsultant na projektu penzijske reforme. Altiparmakov je od 2008. do 2011. radio kao fiskalni savetnik na USAID projektu ekonomskog razvoj Srbije, izučavajući dugoročnu održivost javih finansija u Srbiji.

Profesonalno se usavršavao pri Institutut Medunarodnog monetarnog fonda i Centru za edukacaju Međunarodne aktuarske asocijacije. Vučković je diplomirao, magistrirao i doktorirao na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, gde je od 1998. do 2008. bio asistent i docent.

Kao vanredni i redovni profesor od 2008. do 2016. radio je na Fakultetu za međunarodnu ekonomiju Univerziteta Džon Nezbit u Beogradu. Autor je više od 70 radova u naučnim i stručnim časopisima, u kojima se bavio i stabilizacionim i razvojnim izazovima Srbije, i koautor dva univerzitetska udžbenika iz oblasti međunarodne ekonomije i finansija. Bio je 1998. na stručnom usavršavanju SAD, na Rhode Island University.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 2

Pogledaj komentare

2 Komentari

Možda vas zanima

Region

Loše vesti za korisnike ove banke

Privredna banka Zagreb (PBZ) odlučila je da podigne deo naknada svojim korisnicima za neke njihove usluge od 1. avgusta 2024. godine. Svojim korisnicma nisu posebno obrazložili zbog čega su se odlučili na ovaj potez.

14:52

18.5.2024.

1 d

Svet

Nemačka na udaru Rusije: "Uzimamo svoje"

Ruski sud naredio je da imovina, računi, nekretnine i akcije Dojče banke i Komercbanke budu zaplenjene u Rusiji, kao deo tužbe protiv nemačkih banaka, navodi se u sudskim dokumentima.

13:07

19.5.2024.

8 h

Svet

Odluka na stolu: Nemačka udara na Kinu?

Vodeći nemački političari, uključujući kancelara Olafa Šolca, razmatraće uskoro mogućnost donošenja odluke o primoravanju telekomunikacijskih operatera da obuzdaju upotrebu opreme koju proizvode kineski Huavej i ZTE.

9:46

18.5.2024.

1 d

Podeli: