Pre godinu i po, Ivan Simič, jedan od najznačajnijih slovenačkih poreskih stručnjaka, podneo je ostavku na mesto direktora Poreske uprave u Srbiji. Na toj poziciji proveo je samo 11 meseci ali je uveo veoma značajne novine po kojima će ga pamtiti i srpski poreski obveznici i zaposleni u Poreskoj upravi. Među najznačajnijima je, svakako, uvođenje elektronskog poslovanja u rad uprave – od toga da svi službenici Poreske uprave imaju mejlove, jer to nije bio slučaj ni 2013. godine (!), pa do predaje PDV prijava elektronskim putem.
Bile su to samo pripreme za reorganizaciju rada Poreske uprave Srbije koja je, prema Simičevim planovima, trebalo da traje do početka 2015. godine. Kako je Simič najavljivao u septembru 2013. godine, u razgovoru za Magazin Biznis, bili su to projekti kojima bi se uveliko rasteretili poreski obveznici u Srbiji. A to su: objedinjena naplata, odnosno jedan obrazac za prijavu svih dohodaka fizičkih lica i jedan uplatni račun za sve poreze i doprinose, reorganizacija celokupne organizacione strukture Poreske uprave koja je trebalo da se izvede do kraja 2013., da bi se do kraja marta 2014. prešlo na online fiskalne kase, a 1. jula 2014. na elektronsko poslovanje poreskih obveznika. “To su projekti koje želimo da izvedemo u roku kraćem od godinu dana, što bi u drugim državama radili godinama”, rekao je Ivan Simič u septembru 2013. godine za naš magazin. Međutim, 27. decembra iste godine podneo je ostavku na mesto direktora Poreske uprave Srbije na koje je došao 1. februara te godine.
Danas Ivan Simič ima u Srbiji dve konsultantske firme koje su, kako kaže, na početku svog rada, dok u Sloveniji već godinama radi u oblasti konsaltinga i ima previše posla. Na pitanje Magazina Biznis o tome kako mu sa ove distance izgleda rad Poreske uprave Srbije u prošlih godinu dana i da li su napuštene reforme za bolju naplatu poreza koje je pokrenuo, Simič ističe da sadašnji rad Poreske uprave ne može i ne želi da komentariše:
Nemam informacije koji su projekti u toku, odnosno koji su predviđeni. Šteta je što nisam mogao da ostanem da bismo istim tempom nastavili promene, modernizaciju i pojednostavljenje u radu Poreske uprave. Velike promene koje smo izveli u samo jedanaest meseci bile su moguće samo sa vrednim saradnicima, bez kojih tih promena ne bi bilo. Ali, promene mora uvek neko da pokrene i da stoji iza njih.
- Šta je za Vas profesionalno bilo najveće iznenađenje u radu Poreske uprave u Srbiji, dok ste radili ovde?
Za mene je bilo najveće iznenađenje kada sam došao u Poresku upravu, a to je 2013. godine, da velika većina zaposlenih nije imala mejlove. Nemoguće je zamisliti savremenu poresku upravu bez savremene komunikacije.
- Uveli ste elektronsko plaćanje PDV-a. Da li je taj sistem prihvaćen u punoj meri?
Kada sam došao kao savetnik ministra finansija krenuli smo u promociju predaje PDV prijava elektronskim putem. Novembra 2012. godine je Poreska uprava primila elektronskim putem samo 182 prijave PDV od ukupno podnetih 50.551. To je značilo 0,36 odsto. Počeo sam da obilazim šaltere Poreske uprave i ubeđujem računovođe u elektronsko podnošenje prijava. Od zaposlenih u Poreskoj upravi sam tražio da i oni ubeđuju poreske obveznike i računovođe u jednostavnost elektronskog podnošenja prijava. Veliku ulogu su odigrale i računovođe koje podnose najviše prijava. Tako je novembra 2013. godine bilo predato 12,11 odsto, decembra 2013. već 22,06 odsto, da bi jula 2014. godine došli do 100 odsto podnetih prijava PDV elektronskim putem. Sami možete da procenite da li je to uspeh ili nije.
- Šta niste stigli da realizujete u programu rada Poreske uprave u Srbiji? Kolika je šteta zbog toga?
Nisam uspeo da izvršim reorganizaciju organizacione strukture Poreske uprave, jer smatram da je broj filijala prevelik. Neposredno pred moj odlazak, a to je u decembru 2013. godine, pripremili smo novu organizacionu strukturu sa 25 filijala, što bi bilo mnogo efikasnije. Čak je i MMF potvrdio da je taj predlog dobar. Nakon mog odlaska moja ideja nije bila sprovedena.
- Započeli ste i unakrsnu proveru imovine i prihoda građana, odnosno imovinu vredniju od 35 miliona dinara koja nije prijavljena. O tome se sada u Srbiji gotovo i ne govori. Kakva su Vaša saznanja, da li je nešto urađeno?
Nemam informacije. Nadam se da još uvek rade na tom projektu jer je bitan za ravnopravno plaćanje poreza. Šteta ako nisu nastavili sa njom jer unakrsna procena imovine daje pozitivne efekte.
- Koje su najvažnije reforme koje treba napraviti u poreskoj politici Srbije i da li postoji šansa da se sprovedu?
Smatram da to nije više pitanje za mene. U 2013. godini smo dokazali da se u Srbiji mogu izvesti velike reforme i da one daju rezultate u roku jedne do dve godine. Tada smo uveli i centralno izdavanje poreskih rešenja, koja su ranije izdavale filijale, a u 2013. godini smo počeli da ih štampamo za sve filijale u našoj štampariji. Rešenja su bila izdata, kovertirana i spremna za slanje u nekoliko sekundi. Uštede su bile više od sto hiljada evra. Takođe, uveli smo i slanje većine pošiljki običnom poštom. To je takođe dovelo do velikih ušteda kako u poštarini tako i u radu zaposlenih, koji su pre toga povratnice pisali ručno.
- Šta su trenutno najveći problemi u Srbiji u naplati poreza? Kako poboljšati naplatu poreza?
Na to pitanje ne bih odgovorio jer i to pitanje nije više u mojoj nadležnosti. Jedino što mogu da dodam jeste da smo sa objedinjenom naplatom, koja je bila revolucionarna promena, dokazali da se naplata poreza može povećati i sa pojednostavljenjem, te elektronskim podnošenjem prijava. Zato se ovim putem i javno zahvaljujem svima koji su radili na tom projektu, pre svega Milici Bisić koja je vodila ovaj projekat, IT stručnjacima Poreske uprave i eksternim IT stručnjacima, kao i svim srpskim računovođama na čelu sa mr Snežanom Mitrović, koja je pored nas bila i jedan od inicijatora objedinjene naplate. Bez svih njih ovog projekta ne bi bilo.
Da objedinjena naplata daje odlične rezultate dokazuje i porast prihoda od socijalnih doprinosa, koji su se, prema informacijama u srpskim medijima, u 2014. uvećali za oko devet odsto u odnosu na 2013. godinu, a u ovoj godini takođe za oko devet posto u odnosu na 2014. godinu. Tih povećanja ne bi bilo bez objedinjene naplate, jer povećanje stope PIO doprinosa sa 24 na 26 odsto ne može da donese tu razliku. Šteta je jedino što, pored ove elektronske revolucije koju smo 2013. pripremili u Poreskoj upravi, poreski obveznici moraju da u PIO fond nose M4 obrasce i još njih nekoliko dodatnih, u papirnom obliku. Neophodno je još da se sredi centralni registar.
Dakle, kad je reč o naplati poreza, ona u ovo doba može da se poveća pre svega uvođenjem elektronske predaje poreskih prijava i elektronskim nadzorom poslovanja poreskih obveznika. Prošlo je vreme starog načina kontrole. Veliki doprinos mogu da daju i poreski savetnici koji su u modernim državama karika između poreskih organa i poreskih obveznika. U tim državama ne mogu da zamisle poslovanje bez poreskih savetnika. Šteta je jedino što mnogi poreske savetnike smatraju za one koji pomažu kod neplaćanja poreza. U suštini, uz poštovanje poreskih propisa, poreski savetnici pomažu poreskim obveznicima da plaćaju onoliko poreza koliko je to predviđeno poreskim zakonom i ni dinar više ili manje.
- Vi ste u Srbiji prvi uveli “nultu toleranciju” na plaćanje poreskog duga i u tome izjednačili i velike i male dužnike. Šta mislite, da li se sa “nultom tolerancijom” nastavilo?
To ne znam.
- U Srbiji je visoko učešće sive ekonomije u stvaranju BDP-a. Kako i koliko može Poreska uprava da utiče na smanjenje sive ekonomije?
Pre svega rastom BDP-a, smanjenjem broja nezaposlenih, onlajn fiskalnim kasama i fizičkim kontrolama poslovanja koje je nakon mog odlaska sprovodio v.d. direktora Poreske uprave Marko Marinković. Šteta što nije bio moj saradnik jer smatram da bismo nas dvojica bili dobra kombinacija.
- Siva ekonomija je posebno zastupljena kod robe na koju se plaća akciza – duvan, kafa, nafta, alkohol. Kako tu suzbiti izbegavanje plaćanja akciza? Uopšte, kako vi vidite problem naplate poreza kod akcizne robe?
To je pitanje za Ministarstvo finansija. Po mom mišljenju, problem naplate akciza više je problem poreske politike nego poreske kontrole.
- Često se čuje da Poreska uprava nema dovoljno ljudi da bi kontrolisala na terenu sve zloupotrebe u plaćanju poreza. Da li je to tačno?
Nakon uvođenja objedinjene naplate, kada je oko 500 zaposlenih prestalo da ručno unosi poreske prijave to ne bi smeo da bude problem.
- Kako komentarišete sledeće statističke pokazatelje za Srbiju: u prvom kvartalu ove godine manja je industrijska proizvodnja za dva odsto, BDP je pao za 1,8 odsto (na isti period prošle godine) a poreski prihodi su povećani za jedan odsto. Da li je logično da rastu poreski prihodi dok pada proizvodnja i BDP i šta se, zapravo, tu događa?
To je pitanje za stručnjake Fiskalnog saveta.
- U memorandumu koji je Srbija sklopila sa Međunarodnim monetarnim fondom, Srbija je dužna da napravi Program transformacije Poreske uprave za period do 2019. godine. Po Vašem mišljenju, kakav je program transformacije Poreske uprave potreban Srbiji?
U vreme kada sam bio direktor Poreske uprave odlično smo sarađivali sa MMF-om. Čak i više, moje ideje transformacije Poreske uprave su se poklapale sa njihovim idejama. Sa tim promenama smo bili u završnoj fazi, ali sam pre završetka otišao. Smatram da je do 2019. godine predugačak period. Sve to može da se završi za najviše dve godine – ocenio je Ivan Simič u razgovoru za Magazin Biznis.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Nemačka bi pretrpela ozbiljnu ekonomsku štetu ako bi napustila Evropsku uniju, napisali su istraživači Nemačkog ekonomskog instituta (IV) u izveštaju koji je videla nemačka novinska agencija dpa.
Austrijska energetska kompanija OMV se oglasila hitnim saopštenjem u kojem upozorava da bi ruski Gasprom na osnovu današnje presude "stranog suda" o načinu plaćanja za gas mogao da obustavi isporuke gasa u Austriju.
Gotovo svaki ruski naftni tanker koji je pod sankcijama stoji nekoliko meseci nakon uvođenja ograničenja, što pokazuje kako sankcije SAD mogu da poremete lanac snabdevanja ruskom naftom.
Nacionalna avio-kompanija Saudijske Arabije saopštila je da je naručila 105 Airbusovih aviona u najvećem poslu u istoriji zemlje kada je reč o nabavci komercijalnih letelica.
Nakon rasta u februaru, nemački ugostitelji su u martu opet poslovali slabije. Promet je realno opao za 2,4 odsto, a nominalno za 1,5 odsto, saopštio je u utorak Savezni zavod za statistiku.
Američka kompanija Fajzer saopštila je danas da je pokrenula novi višegodišnji program kako bi smanjila troškove dok pokušava da se opravi od naglog pada poslovanja u vezi sa pandemijom kovida.
Banke Rusije objavila je da je trenutni rast cena ozbiljno niži od nivoa u drugoj polovini 2023. godine, kao i da je za dalji pad inflacije neophodno održavati stroge monetarne uslove tokom dužeg perioda.
Austrijska energetska kompanija OMV se oglasila hitnim saopštenjem u kojem upozorava da bi ruski Gasprom na osnovu današnje presude "stranog suda" o načinu plaćanja za gas mogao da obustavi isporuke gasa u Austriju.
Naučnici sa australijskog univerziteta RMIT u Melburnu uspeli su da talog od kafe pretvore u supstancu nazvanu biouglje koja može da se iskoristi u proizvodnji betona.
1430 - Zarobljena je Jovanka Orleanka (Jeanne d'Arc) i predata Englezima, koji su je potom izveli na crkveni sud i 1431. osudili na smrt i spalili na lomači.
Egipat je danas zapretio da će se povući iz posredovanja između palestinskog islamističkog pokreta Hamas i Izraela za postizanje primirja u Pojasu Gaze.
Bivši predsednik SAD Donald Tramp tvrdi da je Ministarstvo pravde (DoJ) želelo da ga ubije, kao i da je predsednik Džozef Bajden bio spreman da ga "ukloni i dovede njegovu porodicu u opasnost".
Oružane snage Ukrajine prilikom povlačenja uništavaju mostove u Harkovskoj oblasti – tako su uništeni mostovi preko reke Volčja u Volčansku, saopštio je šef ruske administracije Vitalij Gančev.
Nakon što je kralj Čarls objavio novi portret, na naslovnici magazina Tatler osvanuo je i portret Kejt Midlton kako bi "odali počast njenoj hrabrosti", dva meseca otkako je princeza od Velsa objavila da ima rak.
Naučnici sa australijskog univerziteta RMIT u Melburnu uspeli su da talog od kafe pretvore u supstancu nazvanu biouglje koja može da se iskoristi u proizvodnji betona.
Poznato je da je zdrava ishrana ključna za upravljanje telesnom težinom. Doručak, često nazivan najvažnijim obrokom dana, može značajno uticati na naš metabolizam i nivo energije.
U svojoj karijeri dugoj gotovo pet decenija, Tom Henks pojavio se u brojnim blokbasterima i kritički hvaljenim filmovima, od Forest Gampa i Filadelfije, koji su mu doneli Oskare, do Spasavanja vojnika Rajana i Imaš poruku.
Nagrada za najbolju predstavu u celini na osnovu odluke stručnog žirija u sastavu Ljubomir Bandović, predsednik žirija, Miloš Đorđević, dramski umetnik, i Jovana Tomić, rediteljka.
Marlon Brando, jedan od najvećih glumaca starog Holivuda, retko je imao loše nastupe, a pristajao je samo na projekte u kojima je mogao da ima određenu dozu slobode.
Plesni podijum koji je korišćen u filmu "Groznica subotnje večeri" iz 1977. godine stavljen je na aukciju u Los Anđelesu, koja će biti održana od 12. do 15. juna sa procenjenom cenom od oko 300.000 dolara (oko 276 hiljada evra).
President of Serbia, Aleksandar Vučić, addressed the panel discussion "We speak because they cannot - voices that need to be heard", where the victims of the war in Bosnia and Herzegovina presented their testimonies.
Minister of Foreign Affairs of Serbia, Marko Djurić, indicated today for Politico that the adoption of the Resolution at the United Nations General Assembly on Srebrenica will cause further division in the Balkans.
Members of the "Hercegovac" association from Chicago are on their way to speak at the United Nations building for the second time in three weeks about the suffering of Serbian families in Bosnia and Herzegovina in the early 1990s.
Prevare koje se oslanjaju na socijalni inženjering, odnosno manipulaciju ljudima i njihovu naivnost i neopreznost, predstavljaju veliki problem ove godine.
Osim što Sony ubuduće planira da se fokusira na objavu igara za PC i razvoj live service projekata, zaradu nameravaju da traže i na tržištu mobilnih igara.
Verovatnoća da će pešaka udariti električni ili hibridni automobil dvostruko je veća nego da će završiti pod točkovima ili na haubi automobila sa SUS motorima.
Biografski film "Šegrt", koji prati uspon Donalda Trampa u poslovnom svetu, dobio je uglavnom dobre kritike posle premijere, ali i pretnje iz Trampovog tima.
Posle turbulentnih izbora za studentske predstavnike na Fakultetu političkih nauka u Beogradu početkom aprila, usledila je blokada glasanja na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, imaju li vlast i opozicija veze sa tim?
Komentari 6
Pogledaj komentare