Izraèunajte sami kolika bi vam bila penzija; Foto: Depositphotos/AndrewLozovyi
Prosečna penzija u Srbiji je u julu 2022. godine iznosila 30.925 dinara što je, u poređenju sa istim mesecom prošle godine, za oko 1.500 dinara više. Minimalna penzija iznosi oko 17.000 dinara.
Penzija je veća što je veća zarada u odnosu na prosečnu platu u zemlji i što je više godina staža osiguranja.
Prema računici, svi koji su 40 godina radili za minimalac danas mogu računati na penziju od oko 18.000 dinara. Danas je minimalac oko 35.000 dinara, ranijih godina bio je i mnogo manji, a ove najmanje plate u Srbiji najčešće su imali i imaju trgovci, ugostitelji, radnici u proizvodnji...
Za nekoga ko je 40 godina zarađivao 50.000 dinara, danas bi penzija bila 27.000 dinara. Takođe, za platu od 70.000 dinara dobijla bi se penzija od oko 38.000 dinara, a za zaradu od 90.000 dinara tokom 40 godina staža, može se očekivati penzija od oko 50.000 dinara.
Visina penzije, praktično, jednaka je proizvodu ličnog i opšteg boda.
Da bismo došli do ličnog boda, moramo da izračunamo lični koeficijent. Do njega dolazimo kada svaku našu godišnju zaradu podelimo sa prosečnim republičkim zaradama u odgovarajućim godinama, a onda zbir dobijenih iznosa podelimo sa godinama staža.
Od 1. 1. 1970. do 2002. godine zarada se uzima u neto iznosu, a od 2003. u bruto iznosu. Kad znamo koliki nam je koeficijent, njega množimo sa godinama staža i dobijamo lični bod. Na kraju dobijeni iznos pomnožimo sa opštim bodom koji od januara 2022. godine iznosi 909 dinara.
Uslovi za penziju 2022. godine
Od 2022. godine, važe nova pravila za penzionisanje; Foto: Depositphotos/pressmaster
Od 2022. godine, važe nova pravila za penzionisanje, koja se tiču žena, dok su uslovi za odlazak u starosnu penziju muškaraca ostali isti.
Ove godine, žene u starosnu penziju mogu sa 63 godine i četiri meseca života, umesto 63 godine i dva meseca, koliko je bilo potrebno da imaju za penzionisanje u 2021. godini. Potreban broj godina radnog staža ostaje isti i iznosi minimum 15 godina.
Uslovi za starosnu penziju žena će se povećavati svake godine za dva meseca, sve dok se 2032. ne popenje na 65 godina života i tako se izjednači sa trenutnim uslovom za muškarce.
Dakle, muškarac može ostvariti pravo na starosnu penziju (1) sa 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja ili (2) sa 45 godina staža osiguranja, bez obzira na godine života.
Žene ostvaruju pravo na starosnu penziju (1) sa 63 godine i četri meseca života i najmanje 15 godina staža osiguranja ili (2) sa 45 godina staža osiguranja, bez obzira na godine života.
Što se tiče prevremene starosne penzije, u 2022. godini muškarci je mogu ostvariti sa 40 godina staža osiguranja i najmanje 59 godina i šest meseci života, a žene sa 39 godina i osam meseci staža osiguranja i najmanje 59 godina života. Od 2024. godine oba pola biće izjednačena, jer će se od tada starosna granica i za žene i za muškarce pomeriti za šest meseci, odnosno na 60 godina života.
Pravo na penziju pod posebnim uslovima
Na sajtu Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) se navodi da su zaposleni koji imaju pravo na penziju pod posebnim uslovima:
1) policijski službenici – uniformisana ovlašćena službena lica i policijski službenici koji rade na posebno složenim, specifičnim, odnosno operativnim poslovima;
2) zaposleni u Ministarstvu spoljnih poslova;
3) pripadnici Bezbednosno-informativne agencije, pripadnici Vojnobezbednosne agencije i Vojnoobaveštajne agencije;
4) zaposleni u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija;
5) ovlašćena službena lica Poreske policije u smislu propisa o poreskoj administraciji;
6) profesionalna vojna lica prema propisima o Vojsci Srbije;
7) sudije raspoređene u Posebno odeljenje i Odeljenje za ratne zločine Višeg suda u Beogradu i Posebno odeljenje i Odeljenje za ratne zločine Apelacionog suda u Beogradu, Tužilac za organizovani kriminal, zamenici Tužioca za organizovani kriminal, Tužilac za ratne zločine i zamenici Tužioca za ratne zločine i
8) ostali policijski službenici.
Osiguranici navedeni u tačkama 1) do 6) stiču pravo na starosnu penziju sa najmanje 55 godina života ili ako su navršili 25 godine staža osiguranja, od čega najmanje 15 godina efektivno provedenih na poslovima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem.
Profesionalna vojna lica, policijski službenici – pripadnici specijalnih jedinica policije, Bezbednosno-informativne agencije, Vojnobezbednosne agencije i Vojnoobaveštajne agencije, kao i ostali policijski službenici ostvaruju pravo na starosnu penziju sa 53 godine života i 20 godina efektivno provedenog vremena na tim poslovima.
Što se tiče Vojske Srbije, uslovi zavise od čina. Podoficir i oficir (do čina pukovnika) ostvaruju pravo sa 53 godine života ili 40 godina staža, dok pukovnici sa 54 godine života ili 40 godina staža.
Na sajtu PIO se dalje navodi da osiguranici navedeni u tačkama 7) i 8) mogu ostvariti pravo na starosnu penziju sa navršenih najmanje 60 godina života i 25 godina staža osiguranja, od čega najmanje 15 godina efektivno provedenih na poslovima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, u navedenim organima.
Naime, žene će tek za 10 godina prvi put imati pravo na poseban staž. Tačnije, tek 2032. će moći da podnesu zahteve za utvrđivanje posebnog staža ukoliko su rodile jedno ili dvoje dece, bez obzira na to kada su deca rođena, rekli su za Politiku u Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje.
Važno je, dodaju, naglasiti da poseban staž nije staž osiguranja i ne može biti uslov za ostvarivanje prava na penziju, ali ulazi u penzijski staž, to jest u ukupno ostvaren staž.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Naftna industrija Srbije (NIS) prilagođava svoje poslovanje američkim sankcijama koje si stupile na snagu 9. oktobra, navodi se u današnjem saopštenju većinskog vlasnika NIS-a, ruske kompanije Gasprom njeft.
Rumunska vlada odobrila je dekret kojim se omogućava preuzimanje lokalnih resursa kompanija koje podležu međunarodnim sankcijama, među kojima je i ruski Lukoil.
Evropska komisija je iznela dva paralelna predloga o zaduživanju i korišćenju zamrznute imovine ruske centralne banke da bi se pomoglo u pokrivanju finansijskih potreba Ukrajine za period 2026-2027. godinu.
Na okruglom stolu koji je organizovala Javna komora Rusije, savetodavno telo osnovano 2005. godine koje povezuje državu i civilno društvo, kargo avio-kompanije su prikazale sumornu sliku industrije.
Američka energetska kompanija Ekson mobajl je kontaktirala iračko ministarstvo nafte kako bi izrazila interesovanje za kupovinu većinskog udela ruskog Lukoila u naftnom polju Zapadna Kurna-2.
Generalni direktor Telekoma Srbija Vladimir Lučić najavio je danas da će ta kompanija poslednje nedelje decembra isplatiti ukupno 2,24 milijarde dinara dividende akcionarima za poslovnu 2024. godinu, što je nešto manje od 20 miliona evra.
Direktor Kancelarije za IT i eUpravu Mihailo Jovanović izjavio je da će od 1. januara sistem eBolovanje omogućiti da izabrani lekar u sistemu izda elektronsku doznaku, a o čemu će poslodavci biti blagovremeno obavešteni elektronskim putem.
Rat u Ukrajini – 1.381 dan. Ruske snage su napale dva okruga u Dnjepropetrovskoj oblasti, ubivši dvanaestogodišnjeg dečaka i ranivši tri osobe, saopštio je Vladislav Hajvanenko, načelnik vojne uprave Dnjepropetrovske oblasti.
Mađarska je formalno odbacila izdavanje evroobveznica radi podrške Ukrajini, čime je EU ostala bez potencijalnog plana B u slučaju da ne pronađe način za korišćenje zamrznutih ruskih sredstava kako bi finansirala zajam od 165 milijardi evra za Kijev.
Pakistan i Avganistan sukobili su se večeras duž granice, a nema podataka o eventualno povređenima, saopštili su zvaničnici obe zemlje, usred pojačanih tenzija nakon neuspešnih mirovnih pregovora ranije ove sedmice.
Bivši šef britanske tajne obaveštajne službe MI6 Ričard Mur upozorava da Kremlj ne vodi rat zbog teritorije, već zbog ambicije da Ukrajinu pretvori u državu nalik Belorusiji – politički potčinjenu, kontrolisanu i lišenu suverenog odlučivanja.
Nakon godina odbijanja velikih akvizicija, Netfliks je postigao ugovor vredan skoro 83 milijarde dolara za kupovinu Warner Brosa, što je pokrenulo mnoštvo ključnih pitanja.
Novi trejler za petu sezonu serije "Emili u Parizu" potvrđuje da omiljena američka marketinška stručnjakinja Emili Kuper (Lili Kolins) privremeno napušta Pariz i seli se u Rim.
Netflix je objavio da je postigao dogovor o kupovini kompanije Warner Bros. Discovery, čime je brzo okončana dramatična trka u nadmetanju u kojoj su učestvovali i Paramount Skydance i Comcast, pokušavajući da preuzmu ovu veliku medijsku kuću.
Ako ste ikada preleteli preko naslova literature o samopomoći i osetili da vam obećavaju mnogo, a zapravo govore premalo, verovatno znate taj tihi umor od fraza poput "pronađite svoju istinu" ili "krenite na svoje putovanje isceljenja".
Direktor je zaključio porukom da “snovi ostaju snovi dok ih ne ostvariš” i podsetio da se u esportu uspeh ne može postići bez realnih resursa i održive strukture.
Za sve one koji imaju takmičarski duh, tokom tri dana festivala imaće priliku da pokažu svoje veštine na mnogim esports turnirima koje organizuje Klan RUR i da osvoje novčane nagrade!
The ICC has issued arrest warrants for Russian President Vladimir Putin and five other individuals over their alleged involvement in war crimes in Ukraine.
The Navy of Iran’s Islamic Revolutionary Guard Corps fired ballistic and cruise missiles at simulated targets in the Persian Gulf during two days of military drills aimed at deterring foreign threats.
Former CIA agent John Kiriakou has revealed which countries he currently considers the most dangerous in the world, recalling trips that ended in tragedy.
American basketball player Wade Baldwin spoke about the wave of coaching changes in elite European basketball, including the resignations of Željko Obradović and Ettore Messina, as well as the dismissal of Igor Kokoškov.
Evropska komisija je kaznila X u vlasništvu Ilona Maska sa 120 miliona evra, što je prva novčana sankcija izrečena po novom zakoniku o moderaciji sadržaja u EU.
Američki potpredsednik Džej Di Vens oštro je reagovao na način na koji EU sprovodi svoja digitalna pravila (DSA), poručivši da Brisel ne bi trebalo da "napada američke kompanije zbog gluposti".
Ekstremni luksuz izgleda da prkosi svim svetskim krizama - Bugatti je već rasprodao sve planirane primerke Tourbillon modela vrednog čak 3,8 miliona evra.
Dvotaktni motori pružaju znatno veću specifičnu snagu od četvorotaktnih, a uz to su lakši i mnogo jednostavniji. Zbog svega ovoga, General Motors planira da ih vrati u život.
Komentari 1
Pogledaj komentare