Iako 12. decembar pada u subotu, tog dana bi u Hrvatskoj Vladino Međuresorno povereništvo za nabavku borbenog aviona trebalo državnom vrhu preporučiti najbolje ponude za kupovinu novog aviona za Ratno vazduhoplovstvo.
Prema ranijim najavama iz Povereništva, ovoga puta se neće mešati babe i žabe pa se posebno analiziraju ponude za korišćene, a posebno za nove avione.
To znači da će se preporučiti najbolja ponuda za korišćeni, te najbolja za novi avion, a na državnom vrhu je da donese odluku shodno strateškim, tehničkim, finansijskim aspektima. U praksi to znači da se vodi borba između novog američkog F-16 Block 70/72 i švedskog JAS 39 Gripena, te korišćenog francuskog F3R Rafale i izraelskog F-16 Block 30.
U odnosu na prošli konkurs, Izraelci su sad ćutljivi. Kao da i dalje osećaju nelagodu zbog prevare koju su pokušali učiniti uveravanjem Hrvatske da su sa SAD-om sve dogovorili, a nisu. Doduše, mnogi Hrvati zahvaljuju Amerikancima što su ih svojim insistiranjem na poštovanju procedure tada spasili od kupovine korišćenih Baraka. Sad Izraelci zavise od Amerikanaca koji su u potpunosti preuzeli slaganje njihove ponude. Sve je otišlo toliko daleko da su predstavnici američke ambasade prilikom predaje svoje najbolje konačne ponude za svoj avion predali i onu izraelsku i tako dodatno ponizili Izraelce i pokazali koliko im u ovom slučaju veruju, piše Jutarnji list.
Lobira se na sve strane
Svi ostali ponuđači ovoga puta su prilično agresivni u pokušaju da se domognu ugovora s Hrvatskom. Lobira se na sve strane. Putem medija, marketinškim kampanjama, diplomatskim kanalima… Kruna lobiranja bio je dolazak francuske ministarke odbrane u Zagreb nakon što su predane konačne ponude za avione kako bi premijeru Plenkoviću i ministru odbrane Banožiću lično pojasnila sve detalje francuske ponude i uverila ih da je ona od svih najbolja.
Upravo francuska prijava na hrvatski konkurs bila je najveće iznenađenje. Dosad su se tamo u 15 godina, koliko Hrvatska pokušava kupiti avion, uvek motali Amerikanci, Šveđani, Izraelci s raznim verzijama letelica, ali Francuza nije bilo. Još kad je objavljeno da nude Rafalea, hrvatski piloti bili su "izvan sebe" od sreće. O francuskoj ponudi malo se toga zna. Njihovi vojni predstavnici od proleća hodočaste u Vladu i Ministarstvo obrane, a hrvatska vojna delegacija je Rafale pogledala i u Francuskoj. Proteklih dana redakcija Jutarnjeg lista je razgovarala s nekoliko relevantnih osoba upoznatih s francuskom ponudom, ali i razlozima zbog čega je Francuskoj baš ovaj konkurs važan.
"Francuska se na ovaj konkurs nije javila iz ekonomskih i privrednih razloga, već isključivo iz političkih razloga i političke volje Francuske da s Hrvatskom zajedno razvija evropsku odbranu i radi na evropskim interesima unutar NATO-a. Nakon što su takav zajednički cilj u januaru ove godine u Parizu usaglasili francuski predsednik Makron i hrvatski premijer Plenković, doneta je odluka da se Francuska javi na konkurs", tvrdi sagovornik Jutarnjeg lista dobro upoznat s celom situacijom.
Vojno partnerstvo
Vojno partnerstvo dveju država dosad je bilo na vrlo niskim granama i Francuska kroz prodaju aviona to želi ojačati. S time dolazi i strateško partnerstvo i pozicioniranje Francuske u ovom delu Evrope od kojeg Hrvatska unutar Evropske unije i NATO-a može imati samo koristi, tvrde sagovornici tog medija. Upravo političko strateško povezivanje kroz nabavku borbenih aviona s jakim svetskim igračem, što Francuska jeste, jedan je od važnih elemenata u donošenju odluke u izboru ponude. Sjedinjenje Američke države već jesu glavni vojni strateški partner Hrvatske i nabavkom F16 Block 70 tu se ne bi mnogo promenilo. Izrael nije ni u Evropskoj uniji ni NATO-u te je strateško povezivanje upitnog rezultata. Ako zanemarimo priče o švedskoj neutralnosti i Karlu Biltu iz 1991. godine upitna je i strateška diplomatska korist od saradnje sa Švedskom na nivou EU i NATO-u.
U takvoj konstelaciji snaga potpuno je jasno zašto Francuska kao jedan od glavnih aduta u ovom poslu ističe i političke benefite za Hrvatsku. To potvrđuju i reči sagovornika Jutarnjeg lista kako francuska ponuda nije rezultat pritiska francuske vojne industrije.
"Interes proizvođača je prodati novi, a ne korišćeni avion. Ovo je izričita odluka francuske države da u cilju jačanja političke i vojne saradnje Hrvatskoj ponudi korišćene avione", tvrde im sagovornici.
Francuska je Hrvatskoj ponudila 12 aviona Rafale F3R. Reč je o višenamenskom avionu. Ukratko - on je istovremeno i lovac-presretač, daje podršku snagama na zemlji i bombarder. Ponuđeni avioni različite su godine proizvodnje, a najstariji imaju 10 godina. Dakle reč je o avionima najnovije generacije.
"Važno je da su oni u vlasništvu francuske države te da ponuda nije bazirana na komercijalnoj osnovi i nema veze s proizvođačem", kažu izvori hrvatskog medija.
Avione u ovom trenutku koristi francuska vojska i prošli su razne vrste aktivnosti. Od angažmana u Siriji i Iraku te nadzora vazdušnog prostora na Baltiku. Kako se navodi, francuska vojska će ih koristiti do 2060. godine.
Cena, ali kompletna
Kad se spomene kupovina aviona, većinu samo zanima njihova nabavna cena. No prema stručnim analizama, ona čini tek između 25 i 35 posto, zavisno od izvora, ukupnih troškova posedovanja i upravljanja borbenim avionima tokom celog životnog veka. Ostatak se odnosi na operativni trošak, odnosno letenje, održavanje, popravke itd.
Svi ponuđači kao zmija noge čuvaju podatak o operativnim troškovima. U odnosu na ostala tri ponuđena aviona na konkursu, Rafale je jedini dvomotorac i izvori Jutarnjeg lista priznaju kako su troškovi sata leta nešto veći od konkurencije. Tvrde kako je taj trošak neznatno veći od cene sata leta na F-16 Block 70, a na tvrdnje kako je cena sata leta na Gripenu 4.000 evra samo odmahuju rukom. Dosad su objavljivani podaci kako je sat leta na F3R oko 19.000 evra, ali taj podatak treba uzeti s rezervom jer zapravo nema službene potvrde. Prema dostupnim podacima u konkursnoj dokumentaciji se tražilo da avioni mogu obaviti minimalno 2.500 sati naleta. Da bi se pak dobili ukupni troškovi korišćenja tokom 30 godina, u računicu treba uključiti i operativne troškove izračunate na bazi od 150 do 170 sati leta godišnje, što je neki NATO-ov standard.
U tom slučaju, na primer, operativni troškovi sata leta Gripena iznose oko 18.500 evra, a F-16 oko 28.800 evra. Ipak, kad govorimo o nabavnim cenama koje su ponuđene na konkursu predstavnici Lockheed Martin-a, proizvođača F-16, javno su objavili kako je ona na nivou one u Bugarskoj koja je osam aviona kupila za 1,25 milijardi dolara. Kod Amerikanaca doduše vredi drugo pravilo ponude. Oni ponude maksimalnu količinu opreme i najvišu cenu na konkursu, a ukoliko budu odabrani onda tek slede pregovori o vrsti i količini opreme i naoružanja pa cena u konačnici može biti i manja od ponuđene. Šveđani su za svojih 12 aviona na prošlom konkursu tražili oko 8 milijardi kuna (više od milijarde evra), sad se očekuje da je to ipak nešto manji iznos. U medijima se već nagađalo kako je francuska ponuda "teška" milijardu evra. Sagovornik medija upoznat s ponudom tvrdi kako je ponuđena cena nešto ispod milijarde evra. Što se tiče Izraelaca, ponuda bi trebalo da bude daleko veća od onih 500 miliona dolara na prošlom konkursu jer bi u slučaju odabira avioni prvo morali biti rastavljeni kako bi se iz njih izvadila izraelska oprema i ugradila američka u skladu s NATO standardima što dodatno povećava troškove. Sve gore navedene cene osim samih aviona uključuju i naoružanje, obuku pilota i tehničara te logističku adaptaciju vojnih baza za prihvat aviona.
Dodatna pitanja
Nakon što su pristigle prve ponude Povereništvo je u dva meseca ponuđačima uputilo oko 300 različitih dodatnih tehničkih pitanja i najveći deo njih se ticao roka isporuke aviona i obuke pilota. Resursi na osam hrvatskih migova ističu 2023. i 2024. godine i nakon toga se oni više ne mogu koristiti. I ministar obrane Banožić nedavno je kazao kako je rok isporuke jedan od najvažnijih kriterijuma za dobijanje ugovora jer Hrvatska želi da izbegne scenario da nekoj od NATO zemalja prepusti nadzor svog vazdušnog prostora do dolaska novih aviona. Amerikanci tvrde kako im je za proizvodnju i isporuku F16 block 70 od potpisa ugovora potrebno tri do četiri godine. Dakle, ako bi se ugovor potpisao sledeće godine, avioni bi bili isporučeni 2024. ili 2025. godine. Obuka pilota i mehaničara koja bi se odvijala paralelno s proizvodnjom trajala bi dve godine.
Šveđani, navodno, avione mogu isporučiti u roku od dve godine.
"Ako se ugovor potpiše sledeće godine, Francuska bi prvih šest aviona isporučila 2024. godine, a preostalih šest godinu dana kasnije", tvrde obavešteni izvori.
S obzirom na to da je reč o korišćenom avionu, rok za isporuku čini se jako dugačak. Sagovornici Jutarnjeg lista tvrde kako se iz sastava francuske vojske ne može povući 12 aviona odjednom. Uz to, tih 12 aviona pre upućivanja u Hrvatsku biće detaljno pregledani i dovedeni u stanje da sledeće dve godine na njima neće biti potrebno obavljati nikakve dodatne radove. Istovremeno bi se u Francuskoj odvijala obuka pilota i mehaničara koja traje 18 meseci. Kad je u igri bio Barak za odlazak na obuku u Izrael odabrano je 8 pilota, 40 mehaničara i 5 inženjera. Nije poznato jesu li se te brojke u međuvremenu promenile. Na primer, za I i II stepen održavanja jedne eskadrile od 12 Gripena potrebno je oko 60 tehničara. Šveđani se hvale kako je Gripen vrlo jednostavan za održavanje te JAS -39 u roku 10 minuta mogu naoružati i napuniti gorivom samo dvoje ljudi - pilot i vazduhoplovni tehničar.
Takođe navode da nije potrebna dodatna adaptacija postojeće infrastrukture vojne baze u kojoj bi Gripeni bili smešteni. Izvori hrvatskog medija nešto slično tvrde i za francusku F3R. Navode kako je avion tehnički osmišljen da je lak za održavanje. Kao primer navode podatak da je za zamenu motora potrebno tek sat vremena. Francuski stručnjaci posetili su vojnu bazu Pleso gde bi budući avioni bili stacionirani i zaključili su kako nije potrebna dorada infrastrukture za prihvat Rafala.
Osim samih aviona i opreme, ponuđači Hrvatskoj nude i određenu privrednu saradnju. Amerikanci tako tvrde da nude posao za šest hrvatskih kompanija ako bude odabran njihov avion. Osim toga najavljuju osnivanje Regionalnog centra za obuku u Zadru. Šveđani nude uspostavu Regionalnog centra za aeronautiku, održavanje i popravak aviona te stratešku saradnju sa hrvatskom privredom. Izraelci su na prošlom konkursu nudili ulaganje u Vazduhoplovno-tehnički centar, otvaranje Cyber centra te saradnju u poljoprivredi, a sad je njihova ponuda nepoznata. Francuska ministarka odbrane je pak prilikom poslednje posete najavila mogućnost zajedničke francusko-hrvatske saradnje na vojnoj industriji kroz evropske odbrambene fondove što bi dodatno podstaklo razvoj hrvatske industrije.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Nemačka bi pretrpela ozbiljnu ekonomsku štetu ako bi napustila Evropsku uniju, napisali su istraživači Nemačkog ekonomskog instituta (IV) u izveštaju koji je videla nemačka novinska agencija dpa.
Gotovo svaki ruski naftni tanker koji je pod sankcijama stoji nekoliko meseci nakon uvođenja ograničenja, što pokazuje kako sankcije SAD mogu da poremete lanac snabdevanja ruskom naftom.
Nacionalna avio-kompanija Saudijske Arabije saopštila je da je naručila 105 Airbusovih aviona u najvećem poslu u istoriji zemlje kada je reč o nabavci komercijalnih letelica.
Nakon rasta u februaru, nemački ugostitelji su u martu opet poslovali slabije. Promet je realno opao za 2,4 odsto, a nominalno za 1,5 odsto, saopštio je u utorak Savezni zavod za statistiku.
Austrijska energetska kompanija OMV se oglasila hitnim saopštenjem u kojem upozorava da bi ruski Gasprom na osnovu današnje presude "stranog suda" o načinu plaćanja za gas mogao da obustavi isporuke gasa u Austriju.
Američka kompanija Fajzer saopštila je danas da je pokrenula novi višegodišnji program kako bi smanjila troškove dok pokušava da se opravi od naglog pada poslovanja u vezi sa pandemijom kovida.
Banke Rusije objavila je da je trenutni rast cena ozbiljno niži od nivoa u drugoj polovini 2023. godine, kao i da je za dalji pad inflacije neophodno održavati stroge monetarne uslove tokom dužeg perioda.
Austrijska energetska kompanija OMV se oglasila hitnim saopštenjem u kojem upozorava da bi ruski Gasprom na osnovu današnje presude "stranog suda" o načinu plaćanja za gas mogao da obustavi isporuke gasa u Austriju.
Naučnici sa australijskog univerziteta RMIT u Melburnu uspeli su da talog od kafe pretvore u supstancu nazvanu biouglje koja može da se iskoristi u proizvodnji betona.
1430 - Zarobljena je Jovanka Orleanka (Jeanne d'Arc) i predata Englezima, koji su je potom izveli na crkveni sud i 1431. osudili na smrt i spalili na lomači.
Egipat je danas zapretio da će se povući iz posredovanja između palestinskog islamističkog pokreta Hamas i Izraela za postizanje primirja u Pojasu Gaze.
Bivši predsednik SAD Donald Tramp tvrdi da je Ministarstvo pravde (DoJ) želelo da ga ubije, kao i da je predsednik Džozef Bajden bio spreman da ga "ukloni i dovede njegovu porodicu u opasnost".
Oružane snage Ukrajine prilikom povlačenja uništavaju mostove u Harkovskoj oblasti – tako su uništeni mostovi preko reke Volčja u Volčansku, saopštio je šef ruske administracije Vitalij Gančev.
Nakon što je kralj Čarls objavio novi portret, na naslovnici magazina Tatler osvanuo je i portret Kejt Midlton kako bi "odali počast njenoj hrabrosti", dva meseca otkako je princeza od Velsa objavila da ima rak.
Naučnici sa australijskog univerziteta RMIT u Melburnu uspeli su da talog od kafe pretvore u supstancu nazvanu biouglje koja može da se iskoristi u proizvodnji betona.
Poznato je da je zdrava ishrana ključna za upravljanje telesnom težinom. Doručak, često nazivan najvažnijim obrokom dana, može značajno uticati na naš metabolizam i nivo energije.
U svojoj karijeri dugoj gotovo pet decenija, Tom Henks pojavio se u brojnim blokbasterima i kritički hvaljenim filmovima, od Forest Gampa i Filadelfije, koji su mu doneli Oskare, do Spasavanja vojnika Rajana i Imaš poruku.
Nagrada za najbolju predstavu u celini na osnovu odluke stručnog žirija u sastavu Ljubomir Bandović, predsednik žirija, Miloš Đorđević, dramski umetnik, i Jovana Tomić, rediteljka.
Marlon Brando, jedan od najvećih glumaca starog Holivuda, retko je imao loše nastupe, a pristajao je samo na projekte u kojima je mogao da ima određenu dozu slobode.
Plesni podijum koji je korišćen u filmu "Groznica subotnje večeri" iz 1977. godine stavljen je na aukciju u Los Anđelesu, koja će biti održana od 12. do 15. juna sa procenjenom cenom od oko 300.000 dolara (oko 276 hiljada evra).
President of Serbia, Aleksandar Vučić, addressed the panel discussion "We speak because they cannot - voices that need to be heard", where the victims of the war in Bosnia and Herzegovina presented their testimonies.
Minister of Foreign Affairs of Serbia, Marko Djurić, indicated today for Politico that the adoption of the Resolution at the United Nations General Assembly on Srebrenica will cause further division in the Balkans.
Members of the "Hercegovac" association from Chicago are on their way to speak at the United Nations building for the second time in three weeks about the suffering of Serbian families in Bosnia and Herzegovina in the early 1990s.
Prevare koje se oslanjaju na socijalni inženjering, odnosno manipulaciju ljudima i njihovu naivnost i neopreznost, predstavljaju veliki problem ove godine.
Osim što Sony ubuduće planira da se fokusira na objavu igara za PC i razvoj live service projekata, zaradu nameravaju da traže i na tržištu mobilnih igara.
Verovatnoća da će pešaka udariti električni ili hibridni automobil dvostruko je veća nego da će završiti pod točkovima ili na haubi automobila sa SUS motorima.
Biografski film "Šegrt", koji prati uspon Donalda Trampa u poslovnom svetu, dobio je uglavnom dobre kritike posle premijere, ali i pretnje iz Trampovog tima.
Posle turbulentnih izbora za studentske predstavnike na Fakultetu političkih nauka u Beogradu početkom aprila, usledila je blokada glasanja na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, imaju li vlast i opozicija veze sa tim?
Komentari 22
Pogledaj komentare