Nekada davno, u 18. veku, jedan monah sa Fruške gore odlučio je da povuče dva revolucionarna poteza - skine mantiju i počne da piše na srpskom narodnom jeziku.
Dositej Obradović, jedan od najznačajnijih srpskih prosvetitelja, proveo je 40 godina putujući Evropom i Malom Azijom.
Pred kraj života, vratio se u Srbiju koja se oslobađala od Osmanskog carstva i pokrenuo važne reformske procese.
"Recepcija njegovog dela doprinela je procesu sekularizacije, a reforme koje je predlagao učinile su ga jednim od najistaknutijih posrednika 'zapadne misli' kod nas", kaže dr Dragana Grbić sa Instituta za slavistiku Univerziteta u Kelnu za BBC na srpskom.
Grbić kaže da su za njegov prosvetiteljski program ključne tri ideje - kritičko mišljenje, religijska tolerancija i demokratizacija znanja.
"Isticao je hrabrost da se slobodno misli i izražava, da se razvija kritičko mišljenje, ali i neophodnost da se čovek usavršava", dodaje.
Tražio da se dozvoli obrazovanje ženskoj deci, kao i da se crkve i manastiri pretvore u škole.
Ova dva zahteva izneo je u autobiografskom delu "Život i priključenija" iz 1783. godine, koje je u Srbiji danas na spisku lektire.
Bila je to prva autobiografija u srpskoj književnosti, a objavljena je samo nekoliko meseci posle "Ispovesti" Žana Žaka Rusoa, koja se smatra prvom modernom autobiografijom u svetskoj literaturi.
Nešto ranije je štampano i "Pismo Haralampiju", Obradovićevo prvo delo i prosvetiteljski manifest, u kojem obrazlaže zašto mu treba novac za pripremu i objvljivanje knjige na srpskom narodnom jeziku.
Obradović je čvrsto zastupao versku toleranciju među narodima.
"Te njegove ideje sa kraja 18. veka su i danas za nas u 21. veku od podjednako iste važnosti", smatra Grbić.
'Bek-peker' iz 18. veka
Dositej Obradović je veliki deo života, skoro četrdeset godina, proveo putujući Evropom i Malom Azijom.
Zbog toga ga pojedini naučnici šaljivo opisuju kao "bek-pekera" iz 18. veka, koji je putovanja finansirao radeći kao privatni učitelj.
Posebno snažan utisak na njega ostavio je Pariz, u koji mnogi danas odlaze da vide Ajfelov toranj, sagrađen 1889. godine.
Ali, čitav jedan vek pre nego što se nad Gradom svetlosti uzdigla ova građevina, Dositej se tamo zaputio da vidi let balonom na vruć vazduh.
Istraživači pretpostavljaju da je u novinama pročitao vest o letu balona, koji je bio prava atrakcija u to vreme, pre razvoja avio-saobraćaja.
"Bilo mi je negde u torbi jošt oko pedeset dukata, no ove sam rad bio zaštediti, da š njima iduće jeseni u Pariz pođem, da se toga čuda nagledam: kako Francuzi, ka i ostali ljudi bez perija, pak kao vile po vozduhu lete", zapisao je u Sovjetima zdravago razuma iz 1784. godine.
Strast prema putovanjima nesumnjivo je bila jedna od pokretačkih sila u Dositejevom životu, što se vidi i iz prepiske sa prijateljima.
"Ali pri meni, što se do putovanja tiče, nimalo ne prolazi šala", piše u pismu Josifu Jovanoviću Šakabenti, jednom od tadašnjih episkopa Srpske pravoslavne crkve.
"Reče li se samo da se putuje, s šalom il' bez šale, to je meni svejedno - mora se putovati!", dodaje.
Na prekretnici
Osamdesetih godina 18. veka, Dositej Obradović stiže u Nemačku - zemlju u kojoj će doživeti veliki lični preobražaj.
Obrazovanje, koje 1782. godine započinje u nemačkim gradovima Haleu i Lajpcigu, bilo je prekretnica u Dositejevom životu, ocenjuje Grbić.
"Baš tu i baš tada, od 1782. do 1784. godine, bio u pravo vreme, na pravom mestu.
"Zrelo prosvetiteljstvo u Zapadnoj Evropi dostiže vrhunac, a on je u prilici da preko svog profesora Johana Avgusta Eberharda bude u neposrednom dodiru sa idejama najvažnijih filosofa i akterima polemika koje su se tada vodile i u kojima se definisao pojam prosvetiteljstva", dodaje.
Stigao je kao nepoznat autor, a u Lajpcigu je objavio prva dela.
A skinuo je i monašku mantiju.
"Ovde se preobučem u svetske grešne haljine, ka' i ostali ljudi čelovečeskoga čina", zapisao je u autobiografskom delu "Život i priključenija".
"Dam se zapisati u katalog universiteta i pođem slušati filosofiju,estetiku i naturalnu teologiju", dodao je.
Grbić dodaje da su Dositejeve godine u Haleu i Lajpcigu "svojevrsna prekretnica i za srpsku kulturu".
"U akademskim novinama Univerziteta u Haleu objavljena recenzija Dositejevog dela, kao prva recenzija srpske književnosti u Zapadnoj Evropi, u kojoj je na nemačkom jeziku hvaljen slavenosrpski jezik i Dositejevi napori da demokratizuje znanje, pišući na narodnom jeziku, razumljivom svima", kaže.
Dositej u Londonu
Sada bez mantije, Dositej Obradović 1784. godine stiže u London.
Godinu dana kasnije, poklonio je Britanskom muzeju pet njegovih knjiga koje se danas čuvaju u Britanskoj nacionalnoj biblioteci.
"Bile su to prve moderne srpske knjige koje su se našle u muzejskoj biblioteci", kaže Milan Grba, kurator Britanske nacionalne biblioteke, za BBC na srpskom.
Među njima su i prva izdanja autobiografije Život i priključenija i Sovjeta zdravago razuma, zbirke traktata i eseja o ljubavi, vrlini i drugim filozofskim pitanjima.
Obe knjige štampane su u Lajpcigu krajem 18. veka.
Grba kaže da u primerku Života i priključenija postoji pisana beleška o Dositejevoj donaciji koju je uneo Džon Džekson, prosvetiteljev prijatelj u Londonu.
"Tu se nalazi i podatak o jednoj od dve adrese na kojima je Obradović stanovao", dodaje kurator.
U Londonu se zadržao oko godinu dana, a već tokom 1785. odlazi dalje - prvo u Hamburg, a zatim i u Beč.
'Pravi Evropejac'
Posle skoro pet decenija provedenih u Zapadnoj Evropi, Dositej Obradović se 1807. godine vraća u Srbiju.
Odlučio se na povratak posle političkih promena koje je doneo Prvi srpski ustanak 1804.
Te godine, Obradović je Karađorđu, vođi ustanka, posvetio rodoljubivu pesmu Vostani Serbije, koja je postala veoma popularna.
Nikada nije izabrana za himnu, mada je u više navrata razmatrana.
"Dolaskom u postustaničku Srbiju, Obradović je dobio šansu koju je, kako je primetio Jovan Deretić, svaki prosvetitelj samo mogao priželjkivati kako bi realizovao ideje u praksi", kaže Grbić.
Obradović nije više samo pisao o neophodnosti razvijanja prosvete, nego je učestvovao u osnivanju državnih institucija, kao što su Ministarstvo prosvete, Velika škola i Bogoslovija, dodaje Grbić.
Postaje prvi srpski ministar prosvete.
"On je već star čovek - prešao je sedamdesetu - jedan od retkih, ako ne jedini pravi Evropejac u seljačkoj Srbiji", zapisao je Borivoje Marinković, istoričar književnosti, u zbirci zapisa i anegdota "Dositej u govoru i tvoru".
"On se i odeva drukčije nego ostali: on je u evropskom odelu toga doba, sa dugačkim kaputom na struk, sa šeširom na glavi", dodaje.
Grbić ističe da se na primeru Dositeja Obradovića ogledaju "smene kulturnih obrazaca koje su označile zaokret od istoka ka zapadu ".
Preminuo je 1811, samo četiri godine po povratku u Beograd.
"Ovde leže njegove srpske kosti on je ljubio svoj rod", glasi epitaf na Obradovićevom grobu na ulazu u Sabornu crkvu u Beogradu.
U porti crkve je grob još jednog velikana, Vuka Karadžića, reformatora koji je kodifikovao srpski književni jezik.
Dositeja su pred smrt upitali da li želi da ga u crkvenom opelu pomenu kao jeromonaha ili kao običnog čoveka, navodi Marinković.
"Kao jeromonaha - odgovorio je on. Tako su ga i opevali".
Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Nemačka bi pretrpela ozbiljnu ekonomsku štetu ako bi napustila Evropsku uniju, napisali su istraživači Nemačkog ekonomskog instituta (IV) u izveštaju koji je videla nemačka novinska agencija dpa.
Austrijska energetska kompanija OMV se oglasila hitnim saopštenjem u kojem upozorava da bi ruski Gasprom na osnovu današnje presude "stranog suda" o načinu plaćanja za gas mogao da obustavi isporuke gasa u Austriju.
Grčki list Demokratija objavio tekst u kome je navedeno da se sprema nova izdaja Srba, jer je Grčka spremna da podrži "ludački" zahtev da se zločin u Srebrenici proglasi genocidom zato što to od nje traže Nemci.
Odgovor na pitanje da li će Crvena zvezda i Partizan igrati sledeće sezone Evroligu željno se iščekuje u srpskoj košakraškoj javnost, posebno nakon novih vesti iz Evrolige.
U ponedeljak, 20. maja, tužilac Međunarodnog krivičnog suda (MKS) Karim Kan saopštio je da njegova kancelarija traži naloge za hapšenje Benjamina Netanjahua i ministra odbrane Joava Galanta, što je izazvalo žestoku konkurenciju među američkim republikancima.
U ponedeljak, 20. maja, tužilac Međunarodnog krivičnog suda (MKS) Karim Kan saopštio je da njegova kancelarija traži naloge za hapšenje Benjamina Netanjahua i ministra odbrane Joava Galanta, što je izazvalo žestoku konkurenciju među američkim republikancima.
U toku je 819. dan rata u Ukrajini. Serija eksplozija dogodila se jutros u centru Belgoroda u trenutku kada je proglašena raketna pretnja u tom ruskom gradu blizu granice s Ukrajinom, prenosi agencija RIA Novosti.
Bolnica Al-Aksa u centralnom delu Pojasa Gaze prestaće da radi u roku od nekoliko sati zbog nedostatka goriva, saopštio je danas portparol Ministarstva zdravlja u palestinskoj enklavi Halil al-Degran.
Nakon što je završeno glasanje u sedištu UN u Njujorku, gde je glasovima manjine usvojena antisrpska rezolucija u Srebrenici, usledile su reakcije iz komšiluka.
Ričard Eden, urednik "Daily Maila", koji je već godinama posvećen praćenju kraljevske porodice, otkrio je do kada se princeza Kejt neće pojavljivati u javnosti.
Zvezda serije "Sajnfeld", Majkl Ričards, otkrio je da mu je dijagnostikovan rak prostate tokom leta 2018. godine u svojoj nadolazećoj memoarskoj knjizi "Entrances and Exits".
In the UN General Assembly, a vote was held on the resolution on Srebrenica, where the same resolution was repealed, which declares Serbia to be genocidal.
France supports companies that believe in it, its President Emmanuel Macron said in an interview published on Wednesday, when asked about the possibility of oil giant TotalEnergies seeking a listing on the US stock market.
The session of the Government of Republika Srpska will be held today in Srebrenica, and will be attended by the President of Republika Srpska Milorad Dodik, ministers in the Council of Ministers of BiH, heads and mayors of the local communities.
Israeli television yesterday aired footage of five pajama-clad conscripts kidnapped by Hamas gunmen during the October 7 attack that sparked the Gaza war.
Dokumentom se 11. jul proglašava Međunarodnim danom sećanja na žrtve genocida u Srebrenici, osuđuje negiranje genocida, kao i veličanje ratnih zločinaca.
Ovaj zarazni hit vedrog ritma opisuje Kima kao "oca" i "velikana", što su termini koji su pre bili rezervisani za njegovog dedu Kima Il Sunga, prvog lidera Severne Koreje.
Komentari 6
Pogledaj komentare