Srbija

Sreda, 17.11.2010.

00:08

Za skupštinske skele 700 EUR dnevno

Iznajmljivanje skela koje od marta okružuju parlament zbog radova na fasadi zdanja, dnevno košta oko 700 evra. Na konstrukciji nije bilo majstora četiri meseca.

Izvor: Tanjug, Novosti

Default images

Kada se Skupština sredinom decembra konačno oslobodi gvožđurije, na računu za montažu, demontažu i korišćenje skela za oko 267 dana, pisaće 187.000 evra.

Račun je toliki, bez obzira na to što se praktično radilo oko pet meseci, dok su četiri meseca skele zvrjale prazne. I za ovaj prazan hod, koji je i te kako koštao, u Skupštini imaju objašnjenje.

Pomoćnik generalnog sekretara Milan Brzaković kaže da su, posle postavljanja skela, otkriveni neki nepredviđeni ”kvarovi” na zidovima, pa su radovi prekinuti dok se ne utvrde novi detalji.

"Zato smo pozvali eksperte sa Građevinskog fakulteta i iz Zavoda za zaštitu spomenika. Zatim su nam bile potrebne dodatne dozvole za radove i tu je utrošeno nešto vremena", dodaje on.

I za ostale neradne dane postoje objašnjenja - prijava radova, postavljanje zaštitne ograde, zaštita prozora i ulaza...

"Bilo je dosta događaja protokolarne prirode. Dolazile su delegacije i tada smo morali da prekidamo radove. Takođe, kada se štemovalo u toku zasedanja to je smetalo poslanicima. Imali smo pozive i iz novinarske sobe da pripadnicima medija smetaju radovi, pa smo ih zaustavljali", priča Brzaković.

Ipak, činjenica je i da u doba kada su se poslanici odmarali tokom avgusta i septembra, na skelama nije bilo majstora. Iako, tada nije bilo nikoga kome bi smetali.

Predsatvnici parlamenta dogovorili su se, objašnjava Brzaković, sa preduzećem ”Omni Stok” sa kojim imaju ugovor za izvođenje radova na fasadi, da se skele samo po jednom montiraju i demontiraju. Nelogično je, objašnjava, da se skidaju sa zgrade sve dok se radovi u potpunosti ne završe.

Parlament sam plaća vanredne troškove

Sekretar Skupštine Veljko Odalović kaže da će parlament sve vanredne troškove sanacije zgrade Skupštine platiti iz sopstvenih sredstava. On dodaje i da za to neće tražiti dodatna sredstva iz republičkog budžeta.
On je, povodom pisanja pojedinih medija o velikim troškovima u rekonstrukciji zdanja na Trgu Nikole Pašića, a posebno iznajmljivanja skele, rekao da je tačno da ona dnevno košta oko 60.000 dinara, ali da su ti troškovi uračunati u ukupnu cenu rekonstrukcije fasade te zgrade.

Odalović je napomenuo da nema dnevnog zakupa skele, čije su postavljanje i troškovi ugovoreni sa izvođačem radova, podsetivši da se procenjuje da će radovi na pranju i peskiranju koštati republički parlament 22 miliona dinara, a završni radovi 84 miliona dinara.

On je objasnio da su radovi na peskiranju i pranju fasade završeni u septembru, ali da skela u međuvremenu nije uklonjena budući da je bilo neophodno obaviti revitalizaciju novih oštećenja koja su primećena na zgradi, odnosno na centralim stubovima.

"Nije bilo racionalno sklanjati skelu koja bi demontažom i novom montažom koštala duplo skuplje", rekao je Odalović, dodajući da se tokom radova vodilo računa da oni ne ometaju rad poslanka, medija i zaposlenih u republičkom parlamentu.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

36 Komentari

Možda vas zanima

Region

Loše vesti za korisnike ove banke

Privredna banka Zagreb (PBZ) odlučila je da podigne deo naknada svojim korisnicima za neke njihove usluge od 1. avgusta 2024. godine. Svojim korisnicma nisu posebno obrazložili zbog čega su se odlučili na ovaj potez.

14:52

18.5.2024.

1 d

Svet

Nemačka na udaru Rusije: "Uzimamo svoje"

Ruski sud naredio je da imovina, računi, nekretnine i akcije Dojče banke i Komercbanke budu zaplenjene u Rusiji, kao deo tužbe protiv nemačkih banaka, navodi se u sudskim dokumentima.

13:07

19.5.2024.

3 h

Svet

Odluka na stolu: Nemačka udara na Kinu?

Vodeći nemački političari, uključujući kancelara Olafa Šolca, razmatraće uskoro mogućnost donošenja odluke o primoravanju telekomunikacijskih operatera da obuzdaju upotrebu opreme koju proizvode kineski Huavej i ZTE.

9:46

18.5.2024.

1 d

Podeli: