Kultura

Četvrtak, 03.11.2016.

14:42

Preporuke za čitanje, knjiga za svaki mesec

Pohodili onaj veliki Sajam knjiga ili bili skloniji onom manjem, kontrasajmu, važno je čitati.

Izvor: B92

Preporuke za čitanje, knjiga za svaki mesec
Foto: Thinkstock

Iskoristite kraj oktobra, kad se u ta dva povoda o knjizi, izdavaštvu i izdavačkim poduhvatima i darovima više i glasnije priča. U to ime, evo dvanaest friških knjiških preporuka. Barem po jedna za svaki mesec, do prvog narednog knjiškog oktobra.

1. Kockograd, Ištvan Lakatoš (Odiseja)

Šta: Zalan je bio toliko zauzet stripovima, školom, gađanjem devojčica bubama i ostalim stvarima važnim u životu svakog dečaka, da nije ni primećivao šta se dešava oko njega. A onda se jednog dana na njegovim vratima pojavio misteriozni starac i otvorio mu oči: neko je njegove roditelje zamenio bednim, ravnodušnim kopijama. I ne samo njih: stanovnici Kockograda otimaju i zamenjuju veštačkim replikama ljude, životinje, oblake, jezera i šume…

Ko: Ištvan Lakatoš, talentovani autor stripova, pisac i ilustrator, za ovo svoje delo pobrao je brojne nagrade u Mađarskoj, poput Aranyvackor, Golden Nubbin Prize i zvanične titule Najbolja mađarska knjiga za mlade 2011. godine. U tom buljuku nagrada i pohvala svoje mesto je izborilo i pojašnjenje „mađarski Tim Barton“.

Zašto: Kockograd (prevela je Draginja Ramadanski, objavila Odiseja) knjiga je za decu koja je pisana s ubeđenjem i ambicijom knjige za najzahtevnije među odraslim čitaocima. Lakatoš nudi duhovitost, šarm, apsurdizam, učinkovitu satiru, živopisne likove s bogatim unutrašnjim životom i podosta pop-kulturnog melanža.

2. Čovek koji nije bio ubica, Hans Rosenfelt i Mikael Hjort (Vulkan)

Šta: Sve je počelo pozivom policiji, kad je nestao šesnaestogodišnjak Rodžer Erikson. Potraga završava jezivim otkrićem u močvari: mladić je mrtav. Lokalna policija u pomoć zove Sebastijana Bergmana, psihologa, profajlera i jednog od najboljih stručnjaka za serijske ubice u Švedskoj. On se povukao u sebe i ne želi da se uključuje u istragu – sve dok ga ne iznenadi tajna iz sopstvene prošlosti.

Ko: Čovek koji nije bio ubica (preveo Aljoša Molnar, objavio Vulkan) prvi je naslov u seriji romana koje su u četiri ruke i dva iskusna uma skupa napisali Mikael Jort i Hans Rosenfelt, švedski scenaristi, režiseri i pisci. A Rosenfelt je ovdašnjim ljubiteljima TV misterija poznat i kao autor serije Bron/Broen (Most), čija izvanredna prva sezona sigurno ulazi u sve anale najboljih TV serija u ovom veku.

Zašto: Premda se nedvosmisleno i u potpunosti kreće unutar oveštalih i samozadatih stilskih i idejnih tropa talasa poznatog kao nordic noir, Čovek koji nije bio ubica izdvaja se dodatno mračnom atmosferom i filmskih kadriranjem naracije, a Jort i Rosenfelt mirnim i staloženim korakom dolaze do upečatljive polemike s iluzijom skandinavskog spokoja i berićeta.

3. Sto slučajeva, Danil Harms (Laguna)

Šta: Tajanstveni nestanci, nesrećni slučajevi, neverovatni i nepovezani događaji, ubistva, tuče, ispadanje ljudi kroz prozor – sve su to krhotine groteskne i crnohumorne slike sveta u neobičnim antipričama slavnog ruskog parodičara Danila Ivanoviča Harmsa.

Ko: Autor zbirke Sto slučajeva (preveo Dejan Mihailović, objavila Laguna) jeste Danil Ivanovič Juvačov, daleko poznatiji kao Danil Harms, ruski pisac, ilustrator, muzičar, neumorni i vazda razmahani zaljubljenik u umetnost i neprolaznu moć apsurda, ekscentrik s pokrićem i po dubokom i iskrenom ubeđenju.

Zašto: Reč je o nadaleko čuvenom i poznatom delu, kao i potvrđenom klasiku, te, kanda, dodatna pojašnjenja mogu biti i izlišna. Ipak, da naglasimo – i nova čitanja Harmsovih Sto slučajeva zbunjuju i ushićuju svojim slobodarstvom i nezaustavljivom verom u lepotu apsurda i moć umetnosti u najsuperiornijim joj pojavnim oblicima.

4. Odvratna sreća, Giljermo Martines (Agora)

Šta: Kako naglašava aktuelni Martinesov izdavač u Srbiji, u njegovim pričama i romanima pojavljuju se pohotni profesori i izazovne studentkinje, iskusne i uvenule barske dame i golobradi zavodnici, senilne i mrgodne babe i umorni očevi, teniseri, bolničarke, umišljene književne veličine, zločinci i žrtve, običan svet. U pitanju je izbor priča iz njegove dve zbirke, a za izbor su se postarali prevodilac na srpski i sam Giljermo Martines.

Ko: Giljermo Martines, veliki i naširoko cenjeni argentinski pisac i nedavno gost Srbije, kod zahtevnijeg dela našeg čitateljstva već dugi niz godina izaziva iskreno divljenje. Potvrda te teze su kratki romani Povest o Rodereru, Maestrova žena, Spora smrt Lussijane B, Neprimetni zločini.

Zašto: Odvratna sreća (preveo Branko Anđić, objavila Agora) potvrđuje da je Martines jednostavno pripovedač i pisac koji (poodavno već) može i ume ama baš sve; ubedljiv je kad polemiše s verom u srećne ishode i/ili moć književnosti, baš kao i kad poentira žonglirajući i sa žanrovskim stilemama i nasleđem žanrovske književnosti ili kad neusiljeno opisujući svakodnevno i naoko neznatno stiže do univerzalnog i bolno prepoznatljivog.

5. Udovica, Fiona Barton (Laguna)

Šta: Džin godinama nije govorila o zločinu za koji je njen muž bio osumnjičen. Bila je odveć zaokupljena ulogom savršene supruge, podržavajući svog čoveka dok je živela s prekim pogledima i anonimnim uznemiravanjima. Ali njen muž je umro prethodne nedelje, i Džin ne mora više da bude na oprezu. Sad više nema razloga da ćuti. Mnogi su radoznali, žele da čuju njenu priču: zanima ih kako je bilo živeti s takvim čovekom. Sada im može reći da je bilo tajni.

Ko: Fiona Barton je ugledna i nagrađivana novinarka, reporterka i saradnica brojnih prestižnih britanskih štampanih medija. Bavila se i bavi i edukacijom nadolazećih perjanica novinarstva. Udovica je njen prvi objavljeni roman, i ubrzo po izlasku izazvao je pravi mali rat filmskih producenata za prava za adaptaciju za veliko platno, koja i sledi u narednih godinu-dve.

Zašto: Udovica (preveo Marko Mladenović) pokazuje trenutne zavidne domete glavnotokovski shvaćene i usmerene kriminalističke proze; ovaj triler, mudro i tanano sročen, suptilno podseća i na zavodljivost i neprolaznu lepotu laži pri stanju stvari gde je istina i neupotrebljiva i suvišna. I na planu individualnih i civilnih egzistencija, narativ je nekad jači od morala.

6. Vitičaste zagrade, Sergej Nosov (Geopoetika)

Šta: Kažu, roman Sergeja Nosova napisan je kao „živa hronologija‟ čovekove sudbine, konkretizovana na iskustvu jednog običnog neobičnog čoveka. Ovom Nosovljevom romanu će prostor za veću čitanost otvoriti i sledeća činjenica: on se može čitati kao duhovita priča o neobičnom svetu učesnika osnivačke skupštine (kongresa) iluzionista, mikro i makro maga, ali može biti shvaćen i kao porodična priča o nesigurnosti, strahu i fobijama običnog čoveka kojim manipulišu onostrane i ovozemaljske „više sile“.

Ko: Sergej Nosov diplomirao je na Lenjingradskom institutu za avio-instrumente (1980), a završio je i Književni institut A. M. Gorki (1988). Radio je kao inženjer, kao urednik časopisa Lomača i na Radio Rusiji. Autor je više desetina knjiga književne proze, eseja i drama. Roman Vitičaste zagrade 2015. je osvojio priznanje Nacionalni bestseler za ruski roman godine.

Zašto: Osim kao narečena „živa hronika“ Vitičaste zagrade (preveo Miodrag Sibinović, objavila Geopetika), zahvaljući toj lako uočljivoj i znalački u delo sprovedenoj višeznačnosti, može se čitati i kao duhovit i zabavan brevijar ljudskih slabosti i ludosti (preciznije, slabostiludosti), a ispod silne digresivnosti i dekonstrukcionog zanosa jasno i jako bije srce Nosova kao prefinjenog i brižljivog pripovedača.

7. Potraga za crvenom đavolicom, Vinko Moderndorfer (Arete)

Šta: Potraga za crvenom đavolicom je roman o razilaženjima, o osveti, o bolu i kraju kao neizbežnoj i neprevaziđenoj sudbini svake ljubavne veze. Priča o izgubljenoj ljubavi, nabijena emocijama i erotikom – piščeva je potraga za samim sobom (i) kroz vezu sa ženom.

Ko: Vinko Moderndorfer je slovenački pozorišni i filmski režiser, romanopisac, pesnik i scenarista, nagrađivan u svim pomenutim oblastima umetničkog stvaralaštva, a u Srbiji do ovog trenutka najprepoznatljiviji kao reditelj/autor izvanrednog filma Pejsaž br. 2 od pre nekoliko godina.

Zašto: Moderndorfer u Potrazi za crvenom đavolicom (prevela Nina Gugletas, objavila kuća Arete) na mahove ne beži od svedenog realizma, ali nije mu stran ni čist tragizam čoveka zagledanog u bezumlje i beznađe svakodnevice, koja nužno ne mora da mari za finese kao što su ljubav i uznetosti drugim, a ubedljiv je i kad treba naslikati intimistički obojen svet tuge, s podosta upliva erotike i književnih i širih umetničkih refrenci.

8. Kako biti oboje, Ali Smit (Booka)

Šta: Džordž, kojoj majka iznenadno umre, odlazi na seanse kod školskog psihologa, vodi brigu o svom mlađem bratu i nastoji da se nosi s posledičnim alkoholizmom svog oca. Priseća se putovanja u Feraru i majčine priče o skoro zaboravljenom slikaru Frančesku del Kosi. Frančesko se pak našao pred svojim sopstvenim delom ‒ portretom Sv. Vinsenta Ferera ‒ koje posmatra jedan dečak. Razmišlja kako se njegov duh tu našao, iznosi događaje iz svog davno prošlog života u Ferari, i seća se kako se i zašto vezao za jednog drugog dečaka. Ali ljudi ‒ i pol kao takav ‒ nikada nisu samo ono što se čini da jesu. Ili mogu biti oboje…

Ko: Ali Smit, vodeća je spisateljica Škotske danas, piše i za The Guardian, The Scotsman i Times Literary Supplement. Autorka mnogih priča i romana, poput i Hotela Svet (nominovanog za nagrade Orindž i Buker; dobitnika nagrade Enkore i nagrade Škotskog saveta za umetnost za roman godine) i Slučajno, za koji je takođe nominovana za nagrade Buker i Orindž.

Zašto: Britanski (list) The Telegraph ushićeno je Ali Smit proglasio „novom Virdžinijom Vulf“;može biti da je za tako bučne ocene ipak prerano, ali u slučaju romana Kako biti oboje (preveo Aleksandar Milajić, objavila Booka) ona zbilja uspeva da bude na samo oboje, već mnogo toga – pripovedačica čija sugestivna i po mnogo osnova superiorna proza očitava i u sebi sadrži i eleganciju i emotivnost, kao i mudrost i nesvakidašnjost.

9. Rečnik zaljubljenika u rokenrol, Antoan de Kon (Službeni glasnik)

Šta: Antoan de Kon je zaljubljenik u rok od dana kada je, sasvim slučajno, otkrio Bitlse na sceni. To je bilo njegovo preobraženje na putu za Damask (još jedna sličnost sa Svetim Pavlom jeste ta što i on lako pada s konja). Od tada, provešće veliki deo života braneći ovu muziku svim raspoloživim sredstvima – na televiziji, na radiju, u novinama i, u širem smislu, svakodnevnim prozelitizmom kojim povremeno iskušava granice strpljenja svojih bližnjih. Rok mu je toliko drag da je bio spreman da se baci na pisanje enciklopedije zaljubljenika.

Ko: Antoan de Kon (1953) francuski novinar, autor i voditelj brojnih programa na televiziji i radiju, ali i filmski glumac, reditelj i scenarista. Pop magazin Rapido i, naročito, Eurotreš, TV magazin o evropskom trešu koji je vodio s modnim kreatorom Žan-Polom Gotjeom, proslavili su ga izvan granica Francuske učinivši ga „njenim najuspešnijim izvoznim proizvodom posle francuskog poljupca“.

Zašto: Rečnik zaljubljenika u rokenrol (prevela Sanja Nedeljković, objavio Službeni glasnik) na prvom mestu zahteva i verziranog i za rokenrol ostrašćenog čitaoca; takvih, srećom, nije malo, a De Kon ovde pruža zaista srećan i usklađen spoj informisanosti, iscrpnosti, ushićenja i neprikrivenih jakih emocija prema predmetu ove svojevrsne studije. Anton de Kon ostaje veran svom pop-kulturnom pedigreu i svetonazoru, a stiže i da podseti na prevratničku suštinu i prošlost rokenrola.

10. Pjuriti, Džonatan Frenzen (Dereta)

Šta: Kad Pjuriti PipTajler bude otišla u Boliviju da volontira na hakerskom Projektu Sunčeva svetlost, harizmatičnog aktiviste i zagonetnog provokatora Andreasa Vulfa, neće ostaviti iza sebe mnogo toga za čime bi mogla da žali: studentski kredit koji ne može da otplati, sobu u haotičnom ouklendskom skvotu, šefa koji ne prestaje seksualno da je uznemirava, nepodnošljivu i previše privrženu majku posvađanu sa celim svetom i oca… koga nikad nije upoznala.

Ko: Džonatan Frenzen, možda i najcenjeniji aktivni pisac Amerike danas, istinski je superstar na polju anglosaksonske umetničke proze naglašeno širokog zamaha i visokog sjaja. Svetsku slavu stekao je romanom Korekcije, a unikatnost pripovedačkog i stilističkog dara potvrdio i romanom Sloboda.

Zašto: Frenzen (i) u ovom svom romanu nudi drugačije shvaćenu epiku drugim sredstvima. Osim što u slučaju Pjuriti (prevela Vesna Stamenković, objavila kuća Dereta) oduševljava galerijom, malo je reći živopisnih likova u prepoznatljivim a apsurdizmom osenčenim životnim situacijama, Frenzen ovde poentira na još nekoliko ravni – pitanjima kao što su šta književnost danas uopšte može s pojmom zeitgeist-a (duha vremena) i šta je ostalo i šta je izniklo na razvalinima jurnjave za pojmom i merom „velikog američkog romana“.

11. Što da ne? Petnaest razloga za život, Rej Robertson (Karpos)

Šta: Neposredno nakon što je završio svoj šesti roman, kanadski pisac Rej Robertson patio je od teške depresije, tokom koje je imao i suicidalne pomisli. Nakon oporavka odlučio je da pokuša da odgovori na dva od nekih najvećih pitanja koja možemo sebi da postavimo: Šta čini ljude srećnim i šta čini život vrednim življenja?

Ko: Rej Robertson, kanadski romanopisac i esejista, napisao je više romana, od kojih su najzapaženiji Home Movies, Moody Food, What Happened Later i David, kao i knjigu eseja Mental Hygiene: Essays on Writers and Writing i zbirku eseja o rok muzici Lives of the Poets (with Guitars): Thirteen Outsiders Who Changed Modern Music.

Zašto: Roj Robertson je ovu kraću intimističku i višestruko intrigantnu i osobenu studiju napisao u nezgodnom životnom trenutku, ali, uprkos tome, Što da ne? – Petnaest razloga za život (prevele Jelena Stakić i Ksenija Vlatković, objavio Karpos) nose vitalnost majstora od pera, koji očito život voli i njime se nadahnjuje, čak i kad grca pod njegovom težinom. Specifičnosti ovog dela su i literarno učinkovita i izrazito duhovita sprdnja s podžanrom i pošašću izdanja iz domena samopomoći, i cinizma potpuno lišenog poverenja u snagu starostavnih i danas ponajčešće prezrenih bazičnih vrednosti.

12. Sedam mora i tri okeana, Jelena Dimitrijević (Laguna)

Šta: Putopisi Jelene J. Dimitrijević, nastali tridesetih godina prošlog veka, predstavljaju značajan doprinos srpskoj književnosti, kulturi i politici. Jedna od ključnih poruka Sedam mora i tri okeana jeste da se bogatstvo ljudi nalazi u posmatranju, razumevanju i saznavanju sveta, što je blisko današnjoj veoma aktuelnoj ideji multikulturalizma i potrebi tolerancije raznolikosti ljudi.

Ko: Jelena Dimitrijević (1862–1945) srpska književnica, dobrotvorka i svetska putnica. Prvu knjigu objavila je u Nišu, 1894. godine, zbirku pesama Pesme I (Jelenine pesme). Njena najpoznatija dela su Pisma iz Niša: O haremima, Pisma iz Soluna, roman Nove, putopisi Novi svet ili U Americi godinu dana, kao i Sedam mora i tri okeana: Putem oko sveta, poslednja knjiga koju je objavila za života. Jelena Dimitrijević je bila bolničarka u Balkanskim ratovima i jedna od prvih članica Kola srpskih sestara.

Zašto: Retko se događa da putopisi koji su od davnina morali da poštuju zadatu formu, u svom krajnjem obliku pred čitaoce stignu ovako obogaćeni iskrenom empatijom i nepatvorenim čovekoljubljem kao što je to slučaj sa i dan-danas izvanrednim putopisom iz pera Jelene Dimitrijević. Sedam mora i tri okeana (objavila Laguna, u okviru svoje novije edicije Savremenice) u svoj lepoti promišljeno pisane lepe reči pokazuje svu apartnost njene stvaralačke pa i ideološke pozicije neponovljive Jelene Dimitrijević.

Izvor: citymagazine.rs

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 1

Pogledaj komentare

1 Komentari

Možda vas zanima

Region

Loše vesti za korisnike ove banke

Privredna banka Zagreb (PBZ) odlučila je da podigne deo naknada svojim korisnicima za neke njihove usluge od 1. avgusta 2024. godine. Svojim korisnicma nisu posebno obrazložili zbog čega su se odlučili na ovaj potez.

14:52

18.5.2024.

1 d

Svet

Nemačka na udaru Rusije: "Uzimamo svoje"

Ruski sud naredio je da imovina, računi, nekretnine i akcije Dojče banke i Komercbanke budu zaplenjene u Rusiji, kao deo tužbe protiv nemačkih banaka, navodi se u sudskim dokumentima.

13:07

19.5.2024.

16 h

Svet

Rusi prešli severnu granicu: Harkov pada?

Ofanziva ruskih snaga na harkovskom pravcu pokazala se toliko brzom i snažnom da im oskudne odbrambene strukture Ukrajine nisu postale prepreka, a osiromašeni redovi ukrajinskih oružanih snaga nisu bili spremni da brane svoje položaje, piše Njujork tajms.

8:12

19.5.2024.

21 h

Podeli: