Đilas: Kafići da gase muziku od 22h

Radno vreme će biti skraćeno do ponoći, odnosno do jedan posle ponoći petkom i subotom.

"Radno vreme kafića i kafe barova u stambenim zgradama biće do ponoći, odnosno do jedan posle ponoći petkom i subotom. S tim da će biti u obavezi da muziku gase u 22 sata", istakao je Đilas.

On je istakao da je njegov posao kao gradonačelnika da omogući normalan život sugrađanima, a da istovremeno omogući da se sa razvojem grada razvija i njegova ponuda i ugostiteljske usluge. Obrazlažući tu odluku istakao je da Beograd nema mogućnost da utiče na to kako se u Agenciji za privredne registre neko zavede - kao noćni klub, kafić ili kafe bar, ali je poručio da ima zakonski osnov da propiše radno vreme svih ugostiteljskih objekata.

Gradsko veće će, prema najavama, Predlog odluke o radnom vremenu ugostiteljskih, zanatskih i trgovinskih objekata na teritoriji grada usvojiti u sredu, dok će Skupština tu odluku o uređivanju radnog vremena ugostiteljskih objekata doneti na sednici 29. decembra.

Željko Ožegović, član Gradskog veća, kaže da je najveći problem što zakon uopšte dozvoljava da se noćni klubovi otvaraju u zgradama.

"Novom odlukom prvi put je ograničeno radno vreme ugostiteljskih objekata koji se nalaze u stambenim zgradama do ponoći, ali muziku će morati da isključe u 22 sata, a rad noćnih klubova skratili smo do tri sata", kaže Ožegović.

Ugostitelji protiv zabrane muzike

Vlasnici kafića koji se nalaze u stambenim objektima nemaju ništa protiv da radno vreme lokala bude ograničeno do ponoći, ali ne vide nikakav smisao u odluci da posle 22 sata ne mogu da puštaju muziku. Oni smatraju da će ovo dovesti samo do pada broja gostiju, a narušiće i imidž Beograda kao destinacije sa najboljim noćnim provodom.

Do sada su kafići mogli da rade do jedan sat iza ponoći i nije bilo nikakvih ograničenja u pogledu vremena do kada sme da se pušta muzika. Novom odlukom rad noćnih klubova, koji se nalaze u zgradama, ograničen je do tri sata posle ponoći. Ovo ograničenje se ne odnosi na lokale koji se nalaze u poslovnim zgradama. Upravo to, kako kaže Branko Nešić vlasnik “Rakija bara”, dovešće kafedžije koje imaju lokal u stambenoj zgradi i one kojima se lokal nalazi u poslovonoj zgradi u neravnopravan položaj.

"U redu je da se ograniči rad svih kafića do ponoći ili klubova do tri ujutru i onda smo svi isti. Ali ako vi kažete ovi mogu, a ovi ne mogu onda će to dovesti do poremećene ponude i tražnje na tržištu. U Beogradu nema dovoljno poslovnih prostora koji odgovaraju određenim namenama, tako da su ljudi lokale pravili od magacina, podruma... Nisu ljudi koji se bave biznisom krivi što u gradu nema dovoljno kvalitetnog poslovnog prostora. E to je suština, a onima koji žive u zgradama u kojima se nalaze kafići neće biti ništa bolje", smatra Nešić.

Takođe, mnogi lokali su radili merenja do koje jačine smeju da puštaju muziku.

"Muzički uređaji u 'Crnoj kornjači' su limitirani, što znači da ne možemo, sve i da hoćemo, da muziku pustimo glasnije od onoga što nam je inspekcija odredila. Kad su merili jačinu zvuka, u stanu iznad kafića se nije čula muzika, ali se čuo automobil koji je prolazio ulicom", kaže Dejan Smiljanić, jedan od vlasnika “Crne kornjače”.

On dodaje da buku ne stvara muzika već ljudi i da se ona može isključiti u 22, ali ako je kafić pun to stvara larmu koja će opet nekome smetati.

"Nije mi jasno šta želi da se postigne, jer od posla zarađujem ja, ali zarađuje i država kojoj plaćam porez. Nisam ovo očekivao posle zabrane pušenja, a ako izgubim goste, gubimo zaradu i ja i država" , kaže Smiljanić.