Roditeljski dodatak je finansijska pomoć koju država daje roditeljima za rođenje prvog, drugog, trećeg i četvrtog deteta.
Izvor: B92.net/K.K.
Ilustracija: Shutterstock/Borislav Bajkic
Visina pomoći zavisi od toga koje je dete po redu.
Ko ostvaruje pravo na roditeljski dodatak
Ilustracija: Depositphotos/nenovbrothers
Roditeljski dodatak ostvaruje majka za prvo, drugo, treće i četvrto dete, pod uslovom da je državljanin Republike Srbije i da ima prebivalište u Republici Srbiji.
Pravo na roditeljski dodatak može ostvariti i majka koja je strani državljanin i ima status stalno nastanjenog stranca pod uslovom da je dete rođeno na teritoriji Republike Srbije i da je je dete vakcinisano u skladu sa propisima u oblasti zdravstvene zaštite Republike Srbije.
Pravo na roditeljski dodatak može ostvariti i otac deteta, ukoliko je majka deteta strani državljanin, nije živa, napustila je dete, lišena je roditeljskog prava, ili je iz objektivnih razloga sprečena da neposredno brine o detetu.
Pravo na roditeljski dodatak se ne može ostvariti ukoliko majka ili ostali članovi porodice plaćaju porez na imovinu za osnovicu veću od 30 miliona dinara. Takođe, majka ili otac koji žive i rade u inostranstvu ne mogu ostvariti pravo na dobijanje ove vrste pomoći.
Zahtev za ostvarivanje prava na roditeljski dodatak
Zahtev za ostvarivanje prava na roditeljski dodatak može se podneti od momenta rođenja deteta, u porodilištu kojoj je dete rođeno, gde roditelj podnosi zahtev ovlašćenom licu u porodilištu, a to lice zatim elektronskim prosleđuje zahtev nadležnom organu.
Zahtev za roditeljski dodatak se može uputiti i direktno nadležnom organu - jedinici lokalne samouprave (gradski sekretarijat ili opština), odnosno Odeljenju za dečju i socijalnu zaštitu.
Roditeljski dodatak 2023. godina
Iznosi koji se isplaćuju za decu rođenu od 1. januara 2023. godine pa nadalje su sledeći:
Prvo dete: jednokratno se isplaćuje iznos od 345.398,70 dinara.
Drugo dete: isplaćuje se iznos od 306.388,75 dinara u 24 jednake rate, pri čemu rata iznosi 12.766,20 dinara.
Treće dete: isplaćuje se iznos od 1.838.332,53 dinara u 120 jednakih rata, pri čemu rata iznosi 15.319,44 dinara.
Četvrto dete: isplaćuje se iznos od 2.757.498,79 dinara u 120 jednakih rata, pri čemu rata iznosi 22.979,16 dinara.
U slučaju smrti deteta u toku isplate prava, država jednokratno isplaćuje 255.323,97 dinara.
Roditeljski dodatak za 2022. godinu
1. Roditeljski dodatak za prvo dete rođeno 1. januara 2022. godine i kasnije utvrđuje se u visini od 300.000,00 dinara i isplaćuje se jednokratno.
2. Roditeljski dodatak za drugo dete rođeno 1. januara 2022. godine i kasnije utvrđuje se u visini od 266.117,46 dinara i isplaćuje se u 24 jednake mesečne rate po 11.088,23 dinara.
3. Roditeljski dodatak za treće dete rođeno 1. januara 2022. godine i kasnije utvrđuje se u visini od 1.596.704,79 dinara i isplaćuje se u 120 jednakih mesečnih rata po 13.305,87 dinara.
4. Roditeljski dodatak za četvrto dete rođeno 1. januara 2022. godine i kasnije utvrđuje se u visini od 2.395.057,19 dinara i isplaćuje se u 120 jednakih mesečnih rata po 19.958,81 dinara.
Paušal za nabavku opreme za dete
Zajedno sa roditeljskim dodatkom, isplaćuje se i paušal za nabavku opreme za bebu. Paušal za nabavku opreme za decu rođenu od 01. januara 2023. pa nadalje iznosi 6.383,10 dinara.
Isplaćuje se zajedno sa jednokratnim iznosom roditeljskog dodatka za prvo dete, odnosno prvom ratom roditeljskog dodatka za drugo, treće i četvrto dete.
Sa dobijenim rešenjem i ličnom kartom roditljski dodatak i paušal za nabavku opreme možete podići sa namenskog računa koji se otvara po službenoj dužnosti kod Banke Poštanska Štedionica (ukoliko nemate račun u ovoj banci).
Takođe, za dete rođeno od 01.01.2022. godine na snazi je nova odredba po kojoj majke imaju pravo na pomoć države pri kupovini/izgradnji prvog stana ili kuće, u maksimalnom iznosu od 20.000 evra.
Cenzus za dečiji dodatak
Cenzusi za ostvarivanje prava na dečiji dodatak usklađuju se 1. januara i 1. jula, počev od 2019. godine, na osnovu podataka republičkog organa nadležnog za poslove statistike, sa kretanjem indeksa potrošačkih cena na teritoriji Republike Srbije u prethodnih šest meseci, a njihove nominalne iznose utvrđuje rešenjem ministar nadležan za socijalna pitanja.
Nominalni iznos cenzusa za ostvarivanje prava na dečiji dodatak iz člana 30. stav 1. tačka 1) Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom na osnovu ukupnih mesečnih prihoda porodice ostvarenih u tri meseca koji prethode mesecu u kome je podnet zahtev, po članu porodice, od 1. januara 2023. godine iznosi:
1) 11.489,58 dinara
2) 14.936,46 dinara za jednoroditeljske porodice iz člana 28. stav 1. tač. 1)-5) Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom
3) 13.787,45 za jednoroditeljske porodice iz člana 28. stav 1. tač. 6)-10) Zakona, za staratelje i roditelje deteta sa smetnjama u razvoju i deteta sa invaliditetom za koje postoji mišljenje interresorne komisije koja je obrazovana u skladu sa propisima iz oblasti prosvete, a koje ne koristi usluge smeštaja
Kada se isplaćuje roditeljski dodatak?
Od trenutka podnošenja do prve isplate prođe par meseci, ali posle toga sve uplate bi trebalo da stižu na vreme oko 20. u mesecu.
Roditeljski dodatak na nivou čitave zemlje isplaćuje se samo preko Poštanske štedionice. Zato je neophodno da se tu otvori račun, pre predaje zahteva. Kada se to učini dobija se štedna knjižica u koju će službenik svakog meseca upisivati podignuti iznos.
Od Poštanske štedionice se na kućnu adresu dobijaju obaveštenja o tome da postoji uplata.
Ukoliko se posle nekoliko meseci od porođaja podnese zahtev za republički roditeljhski dodatak, novac će biti uplaćen retroaktivno. Dakle, sa prvom uplatom dobićete i sve prethodne rate, počevši od meseca porođaja.
Rok za podnošenja zahteva za roditeljski dodatak
Zahtev se podnosi u porodilištu u sklopu e-prijave novorođenčeta, a rok za dostavu rešenja o novčanim primanjima se dostavlja na kućnu adresu majke u roku od dva meseca.
Ako se zahtev podnosi neovisno o prijavi rođenja, podnosi ga majka lično u sekretarijatu za socijalnu zaštitu (za Beograd) ili u opštini kod predstavnika za socijalna pitanja.
Rok za podnošenje zahteva za roditeljski dodatak je šest meseci od dana rođenja deteta.
Gde i kako podneti zahtev za roditeljski dodatak?
Zahtev za ostvarivanje prava na roditeljski dodatak može se podneti od momenta rođenja deteta, u porodilištu kojoj je dete rođeno, gde roditelj podnosi zahtev ovlašćenom licu u porodilištu, a to lice zatim elektronskim prosleđuje zahtev nadležnom organu.
Za roditeljski dodatak, nije potrebno unapred pripremati nikakva posebna dokumenta u porodilište.
Potrebno je da imate ličnu kartu i da na licu mesta potpišete saglasnost.
Tom prilikom možete obaviti i prijavu rođenja deteta, prijavu prebivališta i zdravstveno osiguranje.
Za prijavu deteta kod matičara, uz uredno popunjen zahtev, potrebna je i sledeća dokumentacija:
1. Fotokopija ili očitana lična karta majke
2. Podaci iz matične knjige rođenih za svu decu u porodici
3. Uverenja o državljanstvu majke
4. Podatak o prebivalištu majke
5. Podatak o prebivalištu za svu decu
6. Uverenje nadležnog Centra za socijalni rad da majka neposredno brine o detetu za koje podnosi zahtev, odnosno da deca starija po rođenju nisu smeštena u ustanove socijalne zaštite i nisu data u hraniteljsku porodicu ili na usvajanje (da majka nije lišena roditeljskog prava za prethodno rođenu decu).
Ukoliko otac podnosi zahtev
Ilustracija: Shutterstock/Halfpoint
Sve potrebne podatke o majci i tome zašto se ona ne stara o detetu, ovlašćeni radnik centra će dobiti elektronskim putem od nadležnih institucija. Potrebna dokumenta važe isto kao za majku, uz dodatak sledećih:
1. Izvod iz matične knjige umrlih za majku.
2. Uverenje Centra za socijalni rad o činjenici da je majka napustila dete, odluku suda da je majka lišena roditeljskog prava.
3. Izveštaj komisije nadležnog zdravstvenog organa o težoj bolesti majke ili rešenje kojim je majka lišena poslovne sposobnosti.
4. Potvrdu nadležne ustanove o početku i trajanju izdržavanja kazne zatvora za majku.
Redosled rođenja deteta za koje otac podnosi zahtev za priznavanje prava na roditeljski dodatak, utvrđuje se prema majci.
Koja još prava ostvaruju roditelji u Srbiji?
Pored roditeljskog dodatka i paušala za nabavku opreme koji se ostvaruje rođenjem deteta, i koji se dobijaju od države, roditeljima su na raspolaganju još i:
1. Podrška lokalne samouprave – mnogi gradovi i opštine daju finansijsku i drugu podršku porodicama za rođenje deteta na određenoj teritoriji.
2. Dečiji dodatak – ovu naknadu isplaćuje država socijalno ugroženim porodicama.
3. Finansijska pomoć nezaposlenim trudnicama – Vlada Srbije je obezbedila da žene koje pre porođaja nisu bile u radnom odnosu imaju pravo na minimalnu naknadu tokom prva tri meseca materinstva.
4. Ostale naknade po osnovu rođenja i nege deteta i posebne nege deteta.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
U Davosu je završen treći dan Svetskog ekonomskog foruma, a Srbiju na forumu predstavlja predsednik Aleksandar Vučić, koji je tokom dana imao brojne bilateralne susrete sa svetskim zvaničnicima.
Kreće gradnja megafabrike za proizvodnju litijum-gvožđe-fosfatnih (LFP) baterija u Subotici nakon što je kompanija ElevenEs dobila građevinsku dozvolu za pripremne radove.
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov nazvao je uzajamno korisnim preliminarni dogovor o prodaji paketa akcija srpske kompanije NIS, koji pripada Gaspromnjeftu, mađarskoj kompaniji MOL.
Slovenija od 1. januara 2026. godine uvodi novi model rada pod nazivom "80-90-100", koji donosi značajne promene za starije radnike i one sa dugim radnim stažom.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen obratila se na otvaranju Svetskog ekonomskog foruma u Davosu, odakle je sankcije Sjedinjenih Američkih Država nazvala "velikom greškom".
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je danas da je Vlada Srbije poslala pismo američkoj administraciji u kojem je podržala NIS-ov zahtev za produženje operativne licence i moguću transakciju između MOL-a i Gaspromnjefta.
Američki predsednik Donald Tramp najavio je da odustaje od uvođenja carina evropskim zemaljama, nakon što je NATO razgovarao o "budućem sporazumu" sa Grenlandom.
Najveća japanska elektroenergetska kompanija po prvi put će pokrenuti neku nuklearnu elektranu od katastrofe u Fukušimi 2011. godine, što predstavlja prelomni trenutak u globalnom povratku atomskoj energiji.
U Davosu je završen treći dan Svetskog ekonomskog foruma, a Srbiju na forumu predstavlja predsednik Aleksandar Vučić, koji je tokom dana imao brojne bilateralne susrete sa svetskim zvaničnicima.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je tokom svog boravka na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu, da je uveren da je zatvorena jedna stranica i da se istorija od sutra piše drugačije.
Rat u Ukrajini 1.448. dan. Ukrajina se i danas suočila sa snažnim ruskim napadima dronovima i raketama koji su ostavili veliki deo Kijeva bez struje i grejanja usred oštre zime.
Eksperimentalna vakcina protiv raka kože, razvijena u saradnji farmaceutskih kompanija Moderna i Merk, pokazuje snažne i trajne antitumorske efekte kod pacijenata sa uznapredovalim melanomom.
Grejpfrut se često ističe kao dobar izvor vitamina C – jedna šolja sadrži oko 72 miligrama, što pokriva približno 96 odsto preporučenog dnevnog unosa za žene i oko 80 odsto za muškarce.
Kruške su jedno od onih voća koje podsećaju na mirise doma, sveže pečene kolače i jednostavne, sezonske užitke. Njihova sočna tekstura i prirodna slatkoća osvajaju već pri prvom zalogaju, ali iza prijatnog ukusa krije se mnogo više.
Kad konzumiranje kanabisa postaje rizično? Britanska studija izmerila je količinu kanabisa u THC-jedinicama i pokazala od koje nedeljne doze se rizik povećava.
O trošku Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO) sedmogodišnjoj devojčici iz Srbije uspešno su istovremeno transplantirani jetra i bubreg na klinici u Italiji.
U.S. President Donald Trump said, speaking at the World Economic Forum in Davos, that “no nation or group of nations is in a position to secure Greenland except the United States,” adding that he would not use force.
Donald Trump, the U.S. President, is set to deliver a speech today at the Davos forum, eagerly awaited by the entire world. Several global officials participating in the World Economic Forum have warned that the world is heading in an uncertain direction.
The President of France, Emmanuel Macron, reportedly wants to increase the military contingent in Greenland by more than 14‑fold, according to Le Canard enchaîné.
Instagram testira promenu koja bi mogla iz korena da izmeni način na koji koristimo ovu aplikaciju. Fokus više nije na broju pratilaca, već na onome što Meta naziva "stvarnim vezama".
Ako ne možete da se odlučite između Sony, Microsoft ili Nintendo tabora, jedna kineska jutjuberka ima rešenje koje će vas oduševiti, pod uslovom da ste vešti sa lemilicom.
Baterija je večita boljka kod iPhone uređaja, naročito nakon što ga koristite neko vreme - zbog toga je svaki savet kako da vam ostane koji procenat više dragocen.
Komentari 2
Pogledaj komentare