Kultura

Četvrtak, 10.05.2012.

10:02

Danas je Dan Narodnog muzeja

Narodni muzej u Beogradu obeležava 10. maja 168. rođendan i na svečanosti u Atrijumu Narodnog muzeja biće dodeljene zahvalnice zaposlenima, partnerima i saradnicima zahvaljujući kojima je muzej protekle godine radio najbolje što je mogao, izjavila je direktorka Narodnog muzeja Tatjana Cvjetićanin.

Izvor: Tanjug

Default images

Direktorka Narodnog muzeja je rekla da su posebno ponosni što će Dan Narodnog muzeja obeležiti promocijom tri nova projekta koja pokazuju kako u muzeju razumeju nove tehnologije i njihovu ulogu u baštini i promociji baštine.

"Pokazaćemo naša tri nova projekta koji su vezani za svet komjputera i globalne elektronske mreže, veb sajtove na kojima publika može da sazna najrazličitije informacije koje se tiču Narodnog muzeja, zatim info sajt na kome će biti podaci svih muzeja u Srbiji i treći sajt vezan za tezaurus, kulturnu riznicu svih muzeja u Srbiji", rekla je Cvjetićanin.

Ona je istakla da će od 10.maja pristup velikoj bazi kulturnih dobara, muzejskoj građi iz svih muzeja u Srbiji biti javan. Prethodnih nekoliko godina radili su na muzejskom informativnom sistemu i on je bio vezan isključivo za kustose i stručnjake koji su jedini imali pristup, a od sutra sistem će biti dostupan svima koji žele.

Direktorka nacionalnog muzeja ispričala je da je ideja bila da ove godine budu vidljivi u elektronskoj sferi koja se danas sve više pokazuje kao početak traženja informacija, takođe veb sajtovi su prilika da pokažu deo velike transformacije kroz koju prolazi Narodni muzej.

Deo posla koji se neće videti na rođendanskom slavlju i nedostupan je "očima" javnosti je promišljen, postepeni rad na novoj postavci za koju Cvjetićanin smatra da će najviše pokazati transformaciju muzeja.

U maju se nastavlja edukacija stručnjaka na novom pristupu radu muzeja, posebno otvorenosti prema publici koja se sve više stavlja kao početni i osnovni razlog, uz zaštitu spomenika jednako se tretiraju, muzeji su se ranije više bavili baštinom a sada publika ulazi u fokus.

Prema njenim rečima greše oni koji misle da Narodni muzej nema posetioce, prošle godine bilo je 180.000 poseta za različite izložbe koje su se održale u Srbiji, Beogradu i inostranstvu.

"Strukturu publike precizno možemo da vidimo i kažemo kakva je jedino u Beogradu, tu imamo mnogo mlade publike, a mnogi misle da mladi ne ulaze u muzej, mladi ulaze u muzej, ne govorim o đacima već o mladima od 15 do 18 godina koji svojom voljom ulaze u muzej", istakla je ona.
Direktorka Narodnog muzeja u Beogradu Tatjana Cvjetiæanin
Takođe je mnogo publike iznad 55 godina a najmanje radno aktivnog stanovništva, oni se uglavnom vide kada su velike izlozbe ili manifestacije kao što je "Noć muzeja".

Za ovu manifestaciju Narodni muzej priprema izložbu "Centralni Balkan između grčkog i keltskog sveta" o lokalitetu "Kale - Krševica“ od velikog značaja na kome su istraživanja trajala od 2001. do 2011.godine.

"Ovo je lokalitet koji nas sve okuplja, prevazilazi i ima svoju sudbinu, okupio je Arheološki institut iz Beograda, Narodni muzej i Filozofski fakultet iz Beograda, Narodni muzej iz Vranja i lokalno stanovništvo a ispitana je površina tek oko šest procenata ovog dobro organizovanog i složenog naselja", ispričala je Cvjetićanin.

Izložba će biti otvorena 17.maja, dva dana pre "Noći muzeja" ali će poslužiti kao osnova za različite programe i aktivnosti tokom ove manifestacije.

Narodni muzej zatvorio je stalnu postavku 1. juna 2003.godine. O tome kada će dobiti novu Cvjetićanin kaže da je očekivano vreme rođendan 2014.godine.

"Mi sada nemamo postavku ali imamo intervencije u drugim prostorima poput izložbi u "Barutani" ili Skupštini grada kojima želimo da pokažemo šta želimo sa našom budućom postavkom: da ispričamo neku priču ali je pitanje da li će publika razumeti šta time hoćemo", rekla je Cvjetićanin.

Ona je kazala da će na novoj postavci koja se ocekuje 2014.godine ako Narodni muzej bude imao zgradu biti uključeni svi zaposleni i mnogi van kuće. U toku je razvojna faza u kojoj se edukuju o preoblikovanju muzeja koji više ne može da bude kao što je bio, da piše ime autora i naslov slike.

"Mi moramo da znamo ko nam je publika, kako joj se obraćamo i šta želimo da joj kažemo, na koji način to treba da se kaže, mora da postoji uži stručni tim, spoljni saradnici, konsultanti, svi moramo da se "uvežemo" jer je to naša slika, mi ćemo pokazati kako razumemo kulturni identitet ovog prostora", ocenila je Cvjetićanin.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

12 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: