Halilović je dramski novinar,pisac mlađe generacije koji je sve češće citiran u književnim krugovima i dobitnik nagrade "Branko Miljković".
Osnovao je književni časopis "Sent", objavio je zbirke poezije: "Srednje slovo", "Bludni parip", "Listovi na vodi", "Pesme iz bolesti i zdravlja", "Lomača", zbirke priča "Potomci odbijenih prosaca" i "Kapilarne pojave", drame "In vivo" i Kemet i roman "Ep o vodi".
U emisiji "Hoću da znam" govorio je o tome kako se pored pesničkog i novinarskog posla, bavi i društveno angažovanim temama i kako uspeva da od provincijalnog mišljenja napravi globalno uvažavano, kako u zemlji tako i svetu, jer su njegovi radovi prevođeni na mnoge svetske jezike.
Svoju potrebu da sa ostalima podeli ono što smatra značajnim i da to ne čuva samo za sebe objašnjava time da ukoliko kultura ne izađe iz svojih geografskih odrednica gubu svoju cenu, i da treba da postoji svest da ako ne postoji ogledalo i u drugom vremenu i u drugoj kulturi.
Kako je naglasio, moramo biti svesni da se ne obraćamo samo ljudima u Srbiji, jer smo mala zemlja, a svest da to ne pripada samo nama mora da postoji i tek onda kada posumnjamo u svoje uzore koji su nam važni, počinjemo da razumemo i ono što se ne tiče samo nas, već je globalno važno i dragoceno.
O potrebi da iz male sredine stvori nešto što će globalno biti vredno govori časopis "Sent" čiji je Halilović osnivač i koji već više od jedne decenije objavljuje književnost sa prostora bivše Jugoslavije.
"Sent izlazi 10 ili 11 godina i nije prestao da prati eks jugoslovensku kulturu i stvaralaštvo naroda bivše Jugoslavije, nismo uspostavili granicu, objavljivalji smo čak i kjniževnost Farskih ostrva. Kultura se može može videti i iz male sredine, isto kao što Meša Selimović razmišlja o ptici Anka koja ima ima telo ali nema ime "Ona ne može u kljun uhvatiti celo more, ali i onaj deo mora, ona kap i to je more i ima svojstva celog okeana". Tako je i sa kulturom. Oktavio Paz je rekao "Vrlo često u malim grupama zapale se male baklje i vide se iz daljine."
Na pitanje kako miri svoju društvenu angažovanost, pored pripovedanja jer se bavi politikom i u maloj sredini Halilović kaže:
"Godinama se bavim novinarstvom, ono je teško ali i plodotvorno i biva svedok svakakvih događaja. "Male sredine su pozornice za velika čuda" rekao je Ivo Andrić. Aristotel je u malim grčkim polisima video sva svojstva društva. Čovek literaturu može videti i ispod svadbenog šatora ako je promišlja na pravi način."
O shvatanju Novog Pazara kao male sredine iz koje potiče, kaže da je to grad velike istorije, i ima različite uticaje koje prave jedan miks, originaln je grad na Balkanu i danas.
"Grad živi vrlo teško i godinama pišem o tome i o krizi. Nekada su mi prebacivali da preterujem, ali se to sad jasno vidi jer 50 odsto ljudi nema posao. Oni su zatvoreni u svojim sobama, preživljavaju teška psihička stanja.13 godina svakog leta su restrikcije vode, jedno naselje i dan danas, nema zimi vodu. Odlaze povremeno mladi u inostranstvo na rad. Privreda je mala veliki broj ljudi se odseljava, a opert to je najmlađi grad u ovom delu Balkana, mladi se iseljavaju i pitanje je kako će izgledati u sledećih 20 godina. Priliv stanovništva je ogroman, nema autoputa, zaobilaznice, biće vrlo teško obezbediti posao tim mladim ljudima. Ima izuzetno talentovanih ljudi i samo im treba omogućiti da osvoje Evropu i svet svojim idejama, ali ne vidim da je to sada moguće.
O svom novom romanu "Ep o vodi" Halilović je rekao:
"To je priča o veštački izazvanom potopu u okolioni Novog Pazara u jezeru koji neki nazivaju Ribarići ili Gazovode jedan mikro potop kome sam ja dao globalni oreol, koristeći antičku legendu u kojoj su ljudi skakali u vodu misleći da je vuna. Ja sam malo priču okrenuo pa sam pričao o ljudima koji su skočilu u maglu misleći da je vuna, jer smatram to je mlađi brat mita o Argonautima, to je odraz u ogledalu. "Herkules i Gilgameš imaju iste osobine, između ostalog Herkules je plovio tak što je skidao košulju i koristio ga kao jedro, takođe je skončao je na lomači na kojoj je sam napravio.....Od antičkih opiljaka pravim novi oblik i od tog slomljenog materijala pravim nešto. Zaista mislim da postoje čvrste veze Antike i Balkana."
Na zapažanje da kritičati pozdravljaju njegov naratorski dar ali mu zameraju što se ne drži čvršće istorijske tematike kaže:
"Ja sam veliki čitalac istorije ali se na bavim njom direktno jer ne treba joj verovati slepo. Pratim je kao istoriju kulture, verujem kulturnom doživljajavanju a ne istorijskom mitu, jer se u istoriji mit često zloupotrebljava. Mitom se treba igrati, pomaže nam da vidimo realnost, ali ga ne treba zloupotrebljavati.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Kao u prvih 15 dana aprila, ovaj mesec će se završiti natprosečnim temperaturama. Prema najavi RHMZ u nedelju i do prve polovine naredne sedmice temperature će dostići letnje vrednosti.
Stigle su nove cene goriva, tako da će od danas od 15 časova, na pumpama u Srbiji litar evro dizela koštati 206 dinara, a litar benzina evropremijum BMB biće 198 dinara.
Povodom predstojećih prvomajskih i uskršnjih praznika očekuje se povećan priliv velikog broja putnika i vozila u našu zemlju, zbog čega se mogu očekivati duža zadržavanja na graničnim prelazima, upozorio je danas MUP.
Sa potpisom novog ugovora Željka Obradovića sa Partizanom, navijači smatraju da bi mogla da dođe i A licenca Evrolige koja garantuje stalno učešće crno-belih u elitnom takmičenju.
Bivši predsednik Slovenije Borut Pahor saopštio je danas da priprema nacrt za nastavak dijaloga Beograda i Prištine, koji kako je naveo, želi da prvo usaglasi sa visokim komesarom EU za spoljnu i bezbednosnu politiku Žozepom Boreljom.
Američka pevačica Britni Spirs je postigla nagodbu sa svojim ocem Džejmijem više od dve godine nakon što je sudski nalog ukinuo konzervatorsko pravo koje mu je dalo kontrolu nad njenim životom, saopštili su njihovi advokati.
Voditelju vesti britanske televizije ITV, Rageu Omaru, pružena je medicinska pomoć nakon što mu je pozlilo usred programa koji ide uživo, potvrdila je ITV.
Delfini u Crnom moru su na ivici izumiranja, suočavaju se sa teškom borbom za povećanje broja populacije i malo je verovatno da će se njihov broj vratiti na prethodni nivo.
Verovatno ne biste mogli da izbrojite koliko ste puta u detinjstvu čuli da se treba čuvati promaje, i koliko je različitih simptoma koji je vaša baka uspela da poveže s tim strašnim zlom.
Komentari 0
Pogledaj komentare