Sreda, 05.11.2008.

10:32

2.000 ljudi u administraciji

Novoizabrani predsednik SAD Barak Obama moraće da imenuje oko 2.000 ljudi koji će činiti njegovu buduću administraciju, piše britanska štampa.

Izvor: FoNet, Beta

Default images

Što pre počne to da radi, time će pre postaviti temelje uspešne administracije, piše Dejli telegraf. Barak Obama, predsednički položaj zauzeće za 77 dana, po isteku drugog mandata Džordža Buša, u januaru sledeće godine.

Dva rata koja Amerika trenutno vodi i globalna ekonomska kriza zahtevaju da period tranzicije prođe sa što je moguće manje trzavica.

Novi predsednik mora odmah da počne da sastavlja svoj tim i da donosi važne političke odluke, ali svakako će nastojati da izbegne da deli odgovornost za poteze koje će vući Džordž Buš, jedan od najnepopularnijih predsednika u istoriji SAD, piše Dejli Telegraf.

Novoizabrani predsednik će morati da imenuje oko 2.000 ljudi koji će činiti njegovu buduću administraciju i što pre počne to da radi time će pre postaviti temelje uspešne administracije.

List podseća da je Bil Klinton na početku svog prvog mandata prošao kroz vrlo težak period, pre svega zbog problematične tranzicije, prenosi BBC.

Nevidljivi Buš

Svi listovi primećuju da je aktuelni predsednik bio neprimetan u predizbornoj kampanji - Fajnenšel tajms Džordz Buša opisuje kao nevidljivog coveka.

Od Klintonovih do Švarcenegera, svi viđeniji američki političari uključili su se u završnicu predizborne kampanje, ali jedan lik se nikako nije pojavljivao na pozornici - čovek za čiji su se položaj Obama i Mekejn borili, Džordž Buš.

Analitičari ističu da je izostanak aktuelnog predsednika iz predizborne kampanje bez presedana i da je odraz aktivnog nastojanja Republikanske stranke da se distancira od nepopularnog predsednika.

Predsednika Buša je, primećuje list, tokom kampanje mnogo češće od Džona Mekejna pominjao Barak Obama, naravo u negativnom kontekstu, prenosi BBC.

Independent se priseća ranijih izbora u Americi koji su opisivani kao istorijski. U tu kategoriju list stavlja izbore odrzane 1980. godine, kada je na vlast dosao Ronald Regan u "vrlo opasnoj međunarodnoj situaciji".

Sovjetski Savez upravo je bio ušao u Avganistan, a u Iranu je sprovedena revolucija koja je na vlast dovela ajatolaha Homeinija.

Nova islamska država ponizila je Reganovog prethodnika Džimija Kartera otmicom nekoliko desetina američkih državljana u Teheranu i Amerika se okrenula Reganu kao čoveku koji može da sačuva američki ugled u svetu, konstatuje Independent.

Dvadest godina pre toga, Džon Kenedi je pobedio iako je bio opterećen sličnim problemima sa kojima se suočio i Barak Obama - imao je svega 43 godine i pri tom je bio katolik, u zemlji koja nikada pre ili posle njega nije imala katolika za predsednika.

Kenedi je, prema pisanju tog lista, biračima ponudio isto uzbudenje i obećanje novih početaka, posle posleratne antikomunisticke histerije.

Independent paralelele pronalazi i u izboru Frenklina Ruzvelta 1932. godine, usred Velike depresije, kojoj se Ruzvelt suprotstavio kroz svoj čuveni "nju dil", program zapošljavanja kroz javne projekte finansirane iz državne kase.

Međutim, najveća drama bila je rezultat izbora 1860, kada je na vlast dosao Abraham Linkoln, s namerom da slomi političku moć američkih robovlasnika.

Svega mesec dana posle nakon što je Linkoln preuzeo vlast, mladu američku državu zahvatio je građanski rat, podseća Independent.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 1

Pogledaj komentare

1 Komentari

Možda vas zanima

Region

Loše vesti za korisnike ove banke

Privredna banka Zagreb (PBZ) odlučila je da podigne deo naknada svojim korisnicima za neke njihove usluge od 1. avgusta 2024. godine. Svojim korisnicma nisu posebno obrazložili zbog čega su se odlučili na ovaj potez.

14:52

18.5.2024.

1 d

Svet

Nemačka na udaru Rusije: "Uzimamo svoje"

Ruski sud naredio je da imovina, računi, nekretnine i akcije Dojče banke i Komercbanke budu zaplenjene u Rusiji, kao deo tužbe protiv nemačkih banaka, navodi se u sudskim dokumentima.

13:07

19.5.2024.

18 h

Svet

Rusi prešli severnu granicu: Harkov pada?

Ofanziva ruskih snaga na harkovskom pravcu pokazala se toliko brzom i snažnom da im oskudne odbrambene strukture Ukrajine nisu postale prepreka, a osiromašeni redovi ukrajinskih oružanih snaga nisu bili spremni da brane svoje položaje, piše Njujork tajms.

8:12

19.5.2024.

23 h

Podeli: