"Nedavno sam se zainteresovao za slučaj Srbije. Kroz raspad Jugoslavije 1990-ih, zemlja je doživela rat, probleme sa ljudskim pravima, međunarodne sankcije, ekonomsko loše upravljanje i značajnu štetu na infrastrukturi. Polako izašavši iz ovih izazova, BDP zemlje u 2015. godini bio je 27,5% ispod nivoa iz 1989. godine", kaže Robert Volkot koji je intervjuisao našu premijerku.
Volkot je profesor inovacije i preduzetništva na dve najprestižnije škole za biznis u svetu: Booth School of Business na Univerzitetu u Čikagu i Kellogg School of Management na Nortwestern univerzitetu, serijski preduzetnik i VC investitor u preko 20 kompanija, kao i osnivač i predsednik globalne mreže za inovacije TWIN.
Kako navodi, od 2017. godine, srpska vlada, koju predvodi predsednik Aleksandar Vučić, usredsredila se na ekonomski rast, privlačenje stranih investicija i jače inostrane odnose, težeći da se na kraju pridruži EU.
Do sada je, ocenjuje, napredak Srbije u četiri godine bio impresivan. Svetska banka izveštava da zemlja "nastavlja da sprovodi programe koji se bave strukturnim slabostima, povećavanju efikasnost javnog sektora i eliminaciji uskih grla u rastu privatnog sektora".
Ipak, Volkota je, priznaje, najviše zaintrigirala uloga Ane Brnabić.
Od privatnog sektora ka javnoj službi
Brnabić nikada nije očekivala da će služiti u vladi. Prvu ulogu u Vladi, ulogu ministra za javnu upravu prihvatila je avgusta 2016. godine, kao deo prve Vučićeve vlade. Njena karijera do tada bila je u potpunosti fokusirana na privatni sektor. Opisana kao tehnokrata, ona se ponosi pragmatičnom efikasnošću, ocenjuje stručnjak.
"Ali doprinosi Brnabićeve to prevazilaze. Njena misija je da 'uradi sve o čemu je sanjala kao građanin' - tu su reforma javne uprave, uvođenje e-uprave, pružanje državnih usluga građanima 24/7", naglašava Volkot.
Otkako je postala premijer 2017. godine, ona je, dodaje, tvrdila da zemlja treba da "uhvati korak sa propuštenim vremenima", pozivajući se na prethodne godine sukoba i međunarodne sankcije. Postala je neumorni zagovornik dva prioriteta: digitalizacije i obrazovanja. Kada je najavila digitalizaciju kao svoj glavni prioritet, "95% Srbije se nasmejalo, bili su sumnjičavi, to se nije uklapalo u zajedničku viziju Srbije".
Uz snažnu Vučićevu podršku, Brnabić i njene kolege su pristupile poslu. Četiri godine kasnije, "svi govore o digitalizaciji". Globalne korporacije počele su da ulažu u tehnološki sektor u Srbiji na načine koji su bili vrlo malo verovatni pre nekoliko godina. Većina Srba danas veruje da je njihova budućnost digitalna.
Digitalizacija i elastičnost
"Iako je pred zemljom dug put - izazov koji prihvataju Vučić i Brnabićeva - zamah je na njihovoj strani", navodi Forbs. Globalna studija o "digitalnom napretku" koju su sproveli istraživači Flečer škole na Tafts univerzitetu analizirala je 90 ekonomija kroz 160 pokazatelja. Kao što je objavljeno u izveštaju Harvarda (Harvard Business Review), Srbija je rangirana kao ekonomija "izbijanja", koju karakteriše "ograničena postojeća digitalna infrastruktura, ali koja se brzo digitalizuje". Srbija se brzo kreće.
Kada je kovid 19 pogodio svet, digitalna transformacija se isplatila. Zahvaljujući uslugama e-uprave, Srbija je mogla da nastavi sa većinom usluga na načine koji bi bili nemogući pre samo dve godine.
Izuzetno je to što je kroz pandemiju IT sektor proširio svoj procenat doprinosa srpskoj privredi. Danas na njega otpada gotovo isti nivo kao i na poljoprivredu, "što je gotovo neverovatno ... i čini nas otpornijim".
Ne odliv mozgova - cirkularni tok
Volkot dodaje da je tokom razgovora sa Brnabićevom ona naglašavala svoju posvećenost podršci razvoju srpskog naroda. To se ovo manifestuje kroz obrazovanje dizajnirano za budućnost. Osvrćući se na sledeću generaciju Srbije, Brnabićeva tvrdi: "Mi zapravo ne znamo koji će poslovi opstati. Dakle, jedino što znamo je da ih moramo naučiti kako da misle".
Radi se o izgradnji talenta, ali i pristupu svetu. Brnabić zagovara "cirkularni tok talenata". Iako se mnoge zemlje bore protiv "odliva mozgova" - gde obrazovani, prosperitetni građani napuštaju svoju zemlju - Brnabić ovo vidi kao priliku. Odliv mozgova "može ići naruku zemlji".
Odlazak od kuće radi novih prilika omogućava nova znanja, odnose i pristup tržištima.
"Ljudi koji odlaze iz Srbije nisu toliki problem. Ljudi koji se ne vraćaju su problem. Ono što kao zemlja treba da uradimo je da to pretvorimo u kružnu migraciju", kaže. Ljudi koji se vraćaju da bi zapošljavali, ulagali i živeli, dok zemlju povezuju sa svetom.
Da bi pomogla, Vlada je kreirala organizaciju pod nazivom "Tačka povratka", službu za Srbe zainteresovane za povratak. Vlada Brnabićeve takođe koristi državnu organizaciju dijaspore u Silicijumskoj dolini - udruženje Srpski preduzetnici.
"Toliko nam pomažu. Ne samo ulaganjem u Srbiju, već i poučavanjem nas, mog tima, uključujući i mene, o tome šta treba da uradimo da bismo svoju viziju pretočili u stvarnost", istakla je ona.
Snaga iz obnovljivih izvora
Na ekonomskom horizontu, Srbija se suočava sa ključnom resursnom šansom - i pretnjom. Prema nekim procenama, zemlja ima možda 10% svetskih rezervi litijuma, neophodnih za električna vozila i skladištenje energije uopšte. Ogromna prilika za Srbiju, mada sa oprezom. Zemlje sa značajnim prirodnim resursima rizikuju prokletstvo resursa: postaju zavisne od lakog novca od kopanja i bušenja, prenosi Forbs.
Budući da je Srbija gradila digitalno-omogućeno društvo sa raznovrsnijom ekonomskom bazom sa dodatom vrednošću, ovi resursi mogu pre postati ubrzavač nego prokletstvo. To je slučaj ako Srbija ostane posvećena negovanju široko zasnovanih sposobnosti, obrazovanja i inovacija neophodnih za napredak u 21. veku.
Ovlašćenje za promenu
Zasada je dobro. Dok se Srbi ustremljuju ka budućnost, Volkot je upitao Brnabićevu i šta želi za svog malog sina.
Ona teži tome da svi Srbi veruju u sposobnost svoje zemlje ne samo da se promene, već i za dugoročni napredak.
"Kada ljudi osete da su osnaženi onda mogu da rade šta god žele. Njihova zemlja se menja", kazala je.
A to je duh uz koji treba da napreduju zemlje svih veličina, zaključuje se.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Privredna banka Zagreb (PBZ) odlučila je da podigne deo naknada svojim korisnicima za neke njihove usluge od 1. avgusta 2024. godine. Svojim korisnicma nisu posebno obrazložili zbog čega su se odlučili na ovaj potez.
Ruski sud naredio je da imovina, računi, nekretnine i akcije Dojče banke i Komercbanke budu zaplenjene u Rusiji, kao deo tužbe protiv nemačkih banaka, navodi se u sudskim dokumentima.
Jedna od najvećih vojnih fabrika u regionu, "Milan Blagojević - Namenska" AD Lučani, koja uspešno posluje punih 75 godina konstantno se razvija i napreduje.
Vodeći nemački političari, uključujući kancelara Olafa Šolca, razmatraće uskoro mogućnost donošenja odluke o primoravanju telekomunikacijskih operatera da obuzdaju upotrebu opreme koju proizvode kineski Huavej i ZTE.
Građevinski preduzetnik Holger F. (49) priznao je na suđenju u Zemljišnom sudu u Drezdenu da se više nego loše ponašao prema ljudima i da je više voleo da ulaže novac u svoje kakadue nego da gradi nekretnine za koje su mu klijenti davali novac.
Američka tehnološka korporacija Majkrosoft pozvala je stotine zaposlenih u svojim kineskim odeljenjima za veštačku inteligenciju (AI) i računarstvo u klaudu da razmotre odlazak u druge zemlje.
Odavno je poznato da je Estonija u protekloj deceniji postala svojevrsni tehnološki raj u Evropi, ali izgleda da baltička država ne namerava da stane na tome.
U Srbiji će danas, prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda, biti promenljivo oblačno i toplo sa sunčanim intervalima i lokalnom pojavom kiše i pljuskova sa grmljavinom.
Rat u Ukrajini – 816. dan. Ruske trupe su udvostručile broj napada u pravcu Harkova, a u pravcu sela Sivir se vode žestoke borbe objavio je Generalštab Oružanih snaga Ukrajine.
Okružno tužilaštvo Los Anđelesa ne može da podnese tužbu protiv Šona Didija Kombsa zbog snimka na kojem nasilno fizički napada svoju bivšu Kesi Venturu.
Eden Golan, predstavnica Izraela na ovogodišnjem takmičenju za Pesmu Evrovizije, održala je prvi nastup posle muzičkog takmičenja i izvela pesmu "October Rain".
Često ćete čuti kako je potrebno da svakodnevno konzumiramo veće količine vode, ali zapravo prekomerna hidratacija može uzrokovati simptome koji mogu biti poprilično štetni za organizam.
Dijagnostikovanje dijabetesa tipa 2 može biti zbunjujuće - odjednom postoje nova pravila ishrane kojih se pojedinac mora pridržavati kako bi svoje zdravstveno stanje držao pod kontrolom.
Otrov jedne žabe krastače iz područja reke Kolorado smatra se najjačim psihodelikom na svetu. Naučnici imaju veliku ideju – da ovi supstancu tako izmene, da pomaže kod depresije, ali ne izaziva halucinacije.
Oči su ogledalo duše, ali - i zdravlja, budući da njihova boja može otkriti predispozicije ka pojedinim oboljenjima. Čemu su sklonije osobe sa smeđim, a čemu one sa plavim očima?
Ljudi su oduvek bili strastveni u vezi sa serijom i filmovima "Seks i grad", a to je slučaj i sa nastavkom "And Just Like That", rekla je Sintija Nikson u petak na '90th Annual Drama League Awards' dodeli nagrada.
Tom Holand, koji je najpoznatiji po ulozi Spajdermena u Marvelovom kinematografskom univerzumu, jednom je izjavio da nije zadovoljan svojim nastupom u adaptaciji popularne video igrice.
Kristofer Nolan, jedan od najcenjenijih reditelja današnjice, kroz godine je sarađivao s brojnim glumačkim velikanima, od Majkla Kejna i Morgana Frimena, do Leonarda Dikaprija i Kristijana Bejla.
"We don't have another homeland, our Serbia was attacked in a very corrupt way, but we have no choice, we have to fight, because Serbia is everything in the world to us, Serbia is our greatest sanctuary".
Minister Dacic said that immediately after receiving the report that there was a collision between a passenger and a freight train in the tunnel between the Vuk Monument and the Pancevo bridge.
Facebook i Instagram biće predmet istrage zbog mogućih kršenja propisa EU o onlajn sadržaju koji se odnose na bezbednost dece, saopštila je u četvrtak Evropska komisija.
Radovi na asfaltiranju obično podrazumevaju zaustavljanje saobraćaja na deonici koju treba sanirati i preusmeravanje saobraćaja ili, ako to nije moguće, izvođenje radova noću.
Komentari 11
Pogledaj komentare