Zbog lošeg zdravstvenog stanja, želje da se posvete unucima ili umora od svakodnevnog odlaska na posao za mali novac, sve više građana mašta o odlasku u prevremenu penziju.
Procenjuje da na ovakav način razmišlja bar svaki četvrti radnik u Srbiji ili oko 700.000 zaposlenih, ali i da daleko manje onih koji se na kraju i usude na penzionisanje pre 65. godine, odnosno 62. godine u slučaju dama, piše
Blic.
Razlog je konačna "cena", jer svaka godina prevremene penzije radnika u proseku košta oko pet hiljada dinara mesečno.
Šta pokazuje prevremeno penzionisanje na primeru dva vozača autobusa koja su tokom karijere zarađivala prosečnu republičku zaradu, a koja se od 2008. do danas kretala u rasponu od 38.000 dinara do 49.700 dinara.
Prvi vozač Marko je krenuo da radi u 25. godini, radio je 40 godina i penzionisao se na vreme, u svojoj 65. godini sa penzijom od oko 30.890 dinara mesečno. Drugi vozač, Petar, koji je počeo da radi u svojoj 20. godini i radio isto 40 godina, odlučio se za prevremeno penzionisanje. U penziju je otišao pet godina ranije (kada je napunio 60 godina) i mesečno je od PIO fonda dobijao 24.590 dinara. Razlika u njihovim penzijama je 6.300 dinara mesečno, odnosno 75.600 dinara godišnje.
Umanjenje penzije za one koji se penzionišu pre starosne granice uobičajeno je u penzijskim sistemima u Evropi. Naspram Srbije, gde kazneni poeni iznose 0,34 odsto mesečno, u Nemačkoj i Sloveniji kazneni poeni iznose 0,3 procenta mesečno, 0,5 iznose u Portugaliji i Slovačkoj, a 0,4 u Finskoj, Estoniji, Litvaniji... Mađarska je 2012. ukinula prevremene penzije, a prevremeno penzionisanje zakonom nije dozvoljeno ni u Makedoniji. U Hrvatskoj kazneni poeni zavise od broja godina staža i kreću se od 0,1 do 0,34 odsto mesečno.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 6
Pogledaj komentare