Koja je razlika između vakcina protiv kovida?

Profesorka Medicinskog fakulteta, virusolog Tanja Jovanović navela je da vezano za kovid 19 imamo nekoliko različitih proizvodnih generacija vakcine, kao i to da i transport utiče na sam kvalitet vakcine i da zbog toga proizvođači uvek daju uputstva kako treba obezbediti transport.

Zdravlje

Izvor: RTS

Subota, 05.12.2020.

12:30

Default images
Foto: Tanjug/AP

"'Fajzerova' vakcina, koja će verovatno i najbrže stići u Srbiju, ona zahteva posebne uslove ne samo transporta nego i skladištenja od minus 80 stepeni", objasnila je Jovanovićeva za RTS.

"Mi u istraživačkim laboratorijama imamo takve uslove i frižidere, a pretpostavljam da će država obezbediti još dodatne frižidere koji obezbeđuju takvu temperaturu", istakla je Jovanovićeva.

Objasnila je da je ta generacija vakcina specifična i dodala da je inovativna terapija za lečenje nekih retkih bolesti vrlo slična po procesu procedure kao i "Fajzerova" vakcina koja spada u grupu genskih vakcina.

"Na primer, za mišićnu distrofiju vi imate lek koji sadrži jedan gen koji nosi informaciju za protein koji nedostaje u organizmu i koji se tako daje u terapiji", rekla je Jovanovićeva.

"Kada govorimo o vakcini kao što je 'Fajzrova' ili 'Moderna' tu nemamo čak ni gen, nego samo jednu informaciju koja se predaje ćeliji da bi ćelija sama sintetisala taj protein koji treba da stimuliše imunski odgovor domaćina da bismo već imali pripremljen odgovor ukoliko dođemo u kontakt sa infektivnim virusom", objasnila je Jovanovićeva.
Foto: Tanjug/AP
Naglasila je da ne postoji opasnost da se novi genetički materijal unosi u organizam, jer nema gena i to je jedna od vrlo pouzdanih vakcina.

"Sa druge strane, imamo tu grupu rekombinantnih vakcina, kao što je 'sputnjik' ruska vakcina i ona je dobijena rekombinacijom genetičkog materijala adeno virusa i gena koji kodira najpovršniju strukturu sars koronavirusa 2 koji je značajan u uspostavljanju virusne infekcije. Ovakva vakcina dalje stimuliše isto imunski odgovor da već pripremi i antitela i ćelijski imunski odgovor za susret sa virusom", rekla je Jovanovićeva.

Da li je virus mutirao

Na pitanje da li je virus mutirao, Jovanovićeva kaže da se početku mislilo da će ovaj novi koronavirus mnogo brže mutirati nego što zaista mutira, ali da su kasnija ispitivanja pokazala da ovaj virus ne mutira tako često.

"Naravno, mutacije se dešavaju i to se dešavaju duž celog virusnog genoma. Na karakterističnim mestima – na onim mestima koji kodiraju proteine i omogućavaju virusu da ostvari interakciju sa domaćinom, sa čovekom, takve mutacije još nisu zabeležene", objasnila je Jovanovićeva. Navela je da do sada registrovano negde preko 20.000 varijanti virusa i da su te mutacija male, tj. minimalne promene u virusnom genomu.

"Ali se ne dešavaju promene u onom regionu koji omogućava virusu da uspešno inficira ćeliju, za sada taj deo virusnog genoma je prilično stabilan", rekla je Jovanovićeva i dodala da istraživanja pokazuju da nema problema oko efikasnosti vakcine.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

16 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Propao pokušaj: Nemačka u haosu

Nemačke mašinovođe od utorka rano ujutro ponovo su u štrajku, samo nekoliko dana po okončanju prethodnog štrajka. Sudovi su odbacili pokušaj Nemačke železnice (DB) da zaustavi štrajk.

17:25

12.3.2024.

6 d

Podeli: