I vakcinisani mogu da obole: Sve što nismo znali o malim boginjama

Zarazno oboljenje, ospe po celom telu i svrab, neopisiv, o kupanju ni govora. Tako pamtimo boginje. Varičele ili rubeole, baš se i ne sećamo, znamo samo da ima tri vrste, a nakon što ih preležimo, bezbedni smo. Danas je ta slika potpuno drugačija.

Zdravlje

Izvor: Jovana Pantoviæ

Petak, 02.02.2018.

10:46

I vakcinisani mogu da obole: Sve što nismo znali o malim boginjama
Thinkstock / Ilustracija

Praćena je bolestima, teškim simpotima, ali i smrću. Od oktobra do danas, prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović Batut, od malih boginja obolele su 1.543 osobe, a tri preminule.

Nepoverenje u MMR vakcine raste već mesecima, a vrhunac je dostignut lažiranjem vakcinalnih kartona svoje dece. Iako se većina doktora bez dvoumljenja zalaže za vakcinaciju, ima i onih koji tvrde suprotno i kojima se sve više veruje.

"Nažalost, došlo je vreme da se u sve sumnja, a da pojedinci daju sebi za pravo da pričaju o stvarima za koje nisu nimalo kompetentni, jer ne poseduju odgovarajuća znanja“, objašnjava za B92 epidemiolog Gradskog centra za javno zdravlje Ivana Begović Lazarević.

Poverenja u vakcinu gotovo da nema, ali ona ističe da postoji način da se poverenje u sve dobrobiti vakcine povrati.

"Sigurno da postoji. Put je težak, dugotrajan, zahteva istrajnost i upornost. Svakako i podršku svih vrsta medija i državnih organa“.

Po čemu se MMR vakcina razlikuje od ranijih?

Na pitanje po čemu se današnja vakcina razlikuje od prethodnih, za koje se veruje da su bile delotvornije, epidemiolog odgovara da su današnje vakcine napravljene po savremenoj, modernoj tehnologiji.

"To znači da su bolje i bezbednije nego one primenjivane pre 30-ak godina. Veruje se da su starije vakcine bile delotvornije upravo iz razloga sto se daje prostora nenaučno zasnovanim porukama zlonamernih ljudi, a dostupnost interneta pruža mogućnost da se pročitaju ’lepo upakovane’ netačne informacije! Vakcina svakako daje zaštitu i oko toga ne preba polemisati“, naglašava Begović Lazarević.

Vakcinacija protiv malih boginja u Srbiji počela je da se sprovodi 1971. godine i tada se primenjivala samo vakcina protiv malih boginja (M). Od 1981. godine počelo se sa primenjivanjem vakcina protiv malih boginja i zaušaka (MM), a od 1994. godine protiv malih boginja, zaušaka i rubele (MMR), navode iz Batuta.

"Samo generacije rođene 1993. godine i kasnije su mogle da prime dve doze MMR vakcine. Revakcinacija protiv malih boginja (druga doza) uvedena je 1994. godine, tada u 12. godini života, a od 2006. godine je pomerena na vreme pred polazak u školu.“
Foto: Thinkstock
Kako proveriti jesmo li vakcinisani?

Ovako česte promene u primenjivanju vakcina unele su zabunu među stanovništvom, pa je mnogo onih koji ni ne znaju da li su primili punu dozu, deo kao ni da li vakcine ranije vakcinisanih i danas štite.

"Provera vakcinalnog statusa vrši se uvidom u medicinsku dokumentaciju (vakcinalni karton), a imunski status moguće je proveriti i laboratorijski, serološkim testovima kojima se dokazuje titar IgG antitela na virus malih boginja u serumu“, objašnjavaju iz Batuta.

Ono što je neophodno znati jeste da osobe vakcinisane samo jednom dozom pre 20-30 godina nemaju solidan imunitet zbog čega mogu da obole, objašnjava epidemiolog.

Ni vakcinisani nisu potpuno zaštićeni

Ipak, čak i oni potpuno vakcinisani mogu da obole.

"U slučaju da dođe do obolevanja vakcinisanih osoba, što se dešava u svakoj epidemiji, bolest je svakako blaža, traje kraće, a rizik za komplikacije ne postoji ili je izuzetno redak. Male boginje su i ranije odnosile brojne, naročito dečije živote. Pre uvođenja vakcinacije (1963. godine), u svetu je svake godine registrovano oko 2.6 miliona smrtnih ishoda.“

Begović Lazarević ističe i da ne postoje posledice ukoliko se vakcina dva puta primi.

"Osobe koje su vakcinisane samo jednom dozom pre 20—30 godina nemaju solidan imunitet i mogu oboleti. Trebalo bi da prime još jednu dozu vakcine. Nema nikakve opasnosti po zdravlje ako osoba koja je nekada primila mono vakcinu (samo protiv malih boginja) ili dvovalentnu vakcinu (protiv malih boginja i zaušaka), kasnije primi trovalentnu vakcinu. Nema nikakvih posledica ukoliko se vakcina primi 2 puta.“
Foto: Thinkstock
Da li su i zašto male boginje najopasnije?

Pojedini epidemiolozi ukazivali su na razlike između malih boginja i varičela, a kao najbitniju isticali to da kod obolelih osoba od morbila dolazi do velikog pada imuniteta. Takođe, naglašavali su da su komplikacije najčešće kod malih boginja, što dovodi do bakterijskih infekcija.

Begović Lazarević naglašava da sve tri vrste boginja, morbile, rubeole i varičele, mogu da imaju veoma ozbiljne posledice.

"Rubeole ukoliko dođe do infekcije u prvom trimestru trudnoće, a varičele mogu imati težu kliničku formu kod odraslih osoba, inače su kod dece obično blago oboljenje. Akcenat je na apsurdu da uopšte dolazi do pojave oboljenja u vreme kad su na raspolaganju sigurne, bezbedne, jeftine i efikasne vakcine (protiv morbila i rubele). Kod nas je dostupna i vakcina protiv varičele, ali je znatno skuplja od MMR vakcine.“

Zašto se vakcina prima u određenom uzrastu?

Ona ističe da je i uzrast u kome se vakcina prima jako bitan, ali i objašnjava zašto.

"Uzrast kada treba da se dobije vakcina je bitan sa stanovišta da dete čim izgubi pasivno dobijena antitela od majke (oko prve godine), treba sa bude zaštićeno vakcinom, a da se imunitet pojača pred ulazak u kolektiv (polazak u školu)“, zaključuje ona u razgovoru za B92.

Iz Instituta za javno zdravjle "Dr Milan Jovanović Batut" za B92 dodaju da je jedina efikasna mera prevencije malih boginja vakcinacija MMR vakcinom.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

57 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: