Zdravlje

Sreda, 10.11.2021.

15:25

Malaksali, bezvoljni, depresivni, mišići vam se grče: Sindrom hroničnog umora – bolest 21. veka

Bolest poznata kao "sindrom hroničnog umora" još uvek nije dovoljno ispitana, ali je nažalost do izražaja došla tek sada kada se javio kovid 19. Naime, prateći simtomi postkovida su zapravo sindrom hroničnog umora. Osnivačica udruženja za ljude obolele od ovog sindroma za B92.net je objasnila kroz šta je i sama prošla da bi na kraju otkrila da boluje od hroničnog umora.

Izvor: Milica Milosavljević B92

Malaksali, bezvoljni, depresivni,  mišići vam se grče: Sindrom hroničnog umora – bolest 21. veka
Foto:Shutterstock/fizkes

Još uvek neozbiljno shvaćen od lekara, ovaj sindrom zahteva edukaciju kako stručnih lica tako i opšte populacije. Bolest je, kaže Ina Ignjatović, osnivačica udruženja SHUKS, još uvek nedovoljno prepoznata. Ispričala je da se i sama nosila sa teškim procesom otrkivanja ove bolesti i da je cela njena dijagnoza stala u dva medicinska registratora.

Udruženje obolelih od sindroma hroničnog umora osnovano je pre tri godine, Ignjatovićeva je i sama pet godina lutala do dijagnoze i na kraju osnovala udruženje. Ovo udruženje ima stotinak članova, obolelih od ovg sindroma, a nakon kovida se sve više njih javlja sa ovim sindromom.

Sindrom hroničnog umora je multisistemsko obolenje koje napada autonomni nervni sistem, srce i mozak, simptom sindroma hroničnog umora je umor koji traje duže od šest meseci, a ne prolazi posle odmora ili dobro prospavane noći.

Pored toga, tu su i temperatura i bolovi u mišićima i zglobovima, često bolno grlo i trzaji mišića po telu, mnogo stanja i bolesti glumi sindrom hroničnog umora i zato pre same dijagnoze treba isključiti sva ostala oboljenja.

"Kada sam konačno doznala za dijagnozu, rodila se ideja da osnujem udruženje, da bi se dijagnostikovanje ovog sindroma prepoznalo brže, ali i da bi se samo lečenje olakšalo i dobila neka pomoć države", rekla je ona za B92.net.

U osnovi ove bolesti, uzročnik su uglavnom infekcije i to one hronične, a stanje koje nazivaju postkovid je zapravo isto to stanje koje je prisutno duže od šest meseci.

"Ovo stanje nije novo, već ga je korona samo predupredila i na njega je skrenuta pažnja", rekla je Ignjatovićeva.

"Koronavirus je dosta jači i brže dovede do stanja hroničnog umora"

Foto:Shutterstock/Maridav
Ignjatovićeva naglašava da je okidač za pogoršanje ovog stanja uglavnom stres, i da u sklopu sindroma hroničnog umora ovi pacijenti imaju i dosta udruženih bolesti, što može da pređe u neko autoimuno obolenje.

"Postoje ljudi koji imaju zaista teži oblik ovog sindroma, neki čak leže kući kao biljke, osetljivi su na svetlost, smeta im zvuk i nemaju snage, iscrpljeni su. Kovid je dosta jači i brže dovede do stanja hroničnog umora", dodaje Ignjatovićeva.

Ovo relativno mlado udruženje je ove godine postalo članica Međunarodne asocijacije evropskih udruženja pacijenata sa sindromom hroničnog umora, imaju planove da održavaju vebinare na području Balkana u saradnji sa udruženjima iz regiona.

"Cilj nam je da edukujemo javnost o samoj bolesti i problemima sa kojima se ljudi susreću koji su oboleli od ovog sondroma", rekla je Ignjatovićeva.

U našoj zemlji za sada nije bilo istraživanja i statistike o obolelima od hroničnog umora, međutim, usled posledica kovida mnogi ljudi se javljaju sa ovim simtpomima.

Postoji prostora da se ovo oboljenje sada dodatno razmatra i da se radi, takođe, i na registraciji pacijenata sa ovim sindromom. Ljudi u svetu imaju obično problema da se sama bolest ozbiljno shvati, za nju postoji šifra G93.3 i medicinski nazi encefalomijelitis, ali bolest su zabeležili kao "sindrom hroničnog umora" a Ignjatovićeva kaže da ga lekari nekako ne priznaju.

Ono što sada dodatno otežava ovim pacijentima jeste preokupiranost medicinskih kapaciteta kovidom, jer zbog toga oni trenutno ne mogu da idu na redovne kontrolne preglede.

Udruženje se svakako trudi da učini što više za sve svoje članove, pa je omogućilo i besplatnu grupu podrške sa psihoterapeutom, a imaju saradnju sa hrvatskim i slovenačkim udruženjem.

U svetu veliki broj ljudi svakodnevno shvata da pati od ove bolesti. Iako su uglavnom žene srednjih godina podložne ovom sindromu, obolevaju i tinejdžeri. Naša sagovornica je zaključila da je rešenje za sve ovo konstantan rad na preventivi.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

16 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Palo 600 ratnih aviona: Rusi se oglasili

Ruske trupe uništile su 600 ukrajinskih ratnih aviona i 1.300 višecevnih raketnih bacača od početka Specijalne vojne operacije u Ukrajini, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.

20:30

16.5.2024.

1 d

Podeli: