Nakon liturgije, uz zvona sa svih gradskih i prigradskih crkava, krenula je svečana litija ulicama grada u kojoj je bilo oko 3.000 građana.
Kolona se od Vaznesenjske crkve kretala ulicama Kneza Miloša, Kralja Milana, preko Terazija do Saborne, crkve a povorka se nakon toga vratila do Vaznesenjske crkve.
Tokom litije povorka je zastajala dva puta - na Terazijama ispred hotela Moskva i kod Saborne crkve. Upućen je i blagoslov gradonačelniku Beograda i svima koji u njemu žive.
Ceremoniji nije prisustvovao gradonačelnik Siniša Mali, pa je domaćin slave bio njegov zamenik Andreja Mladenovć, na čelu povorke bio je i gradski menadžer Goran Vesić.
Pored gradskih zvaničnika i sveštenika u povorci su bili i pripadnici Vojske Srbije, kao i brojni građani, kao i članovi viteškog udruženja Svibor.
Na početku kolone bile su devojčice i dečaci u narodnoj nošnji. Prisustvovali su i princ Aleksandar Karađorđević i lider Pokreta Dveri Boško Obradović.
Beograd slavi Spasovdan kao svoju slavu od kada je despot Stefan Lazarević 1403. godine gradu dao status prestonice, u čast obnove i napretka.
Starozavetna slava simbolično ukazuje na uzdizanje – vaznesenje grada iz pepela i neuništivu nadu i veru u budućnost i predstavlja jedan od deset praznika posvećenih Hristu.
Vaznesenje spada u pokretne praznike, uvek pada u četvrtak, 40 dana posle Vaskrsa, a deset dana pre Duhova.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 1
Pogledaj komentare