On je rekao da je taj rezultat posledica loše materjalne situacije u zdravstvenom sistemu Srbije.
"Ti rezultati su delimično poznati i jasni našoj javnosti i odražavaju materijalnu situaciju u kojoj se zdravstveni sistem Srbije nalazi. Ministarstvo zdravlja je više puta ukazivalo na dugovanja od neuplaćenih doprinosa za zdravstveno osiguranje, koja su dostigla iznos od oko 840 miliona evra", kazao je Stanković u pisanoj izjavi dostavljenoj agenciji Beta.
On je dodao da je ukazivao i na dugovanja zdravstvenih ustanova od oko 300 miliona evra i isplatu zarada za oko 13.600 neugovorenih zdravstvenih radnika.
U Evropskom parlamentu u Briselu juče je predstavljen Evropski zdravstveni potrošački indeks za 2012.godinu, po kom je
Srbija poslednja na listi 34 evropske zemlje po kvalitetu zdravstvene zaštite. Stanković je kazao da su velika dugovanja zdravstvenom sistemu i veliki procenat smrtnosti od tri najčešća karcinoma doprineli tome da Srbija zauzme poslednje mesto u Evropi na osnovu tog istraživanja.
"Takođe, ako uzmemo u obzir da je 1,25 miliona ljudi u Srbiji bez ikakvih prihoda koristilo usluge zdravstvene zaštite, za koje je država opredelila 670 miliona dinara iz budžeta, a da su troškovi njihovog lečenja u 2011. godini iznosili 22 milijarde dinara, onda je jasno sa kakvim se sve problemima zdravstveni sistem Srbije suočava", dodao je ministar.
Iako je Srbija prvi put ove godine bila uključena u merenje Evropskog zdravstvenog potrošačkog indeksa, nadamo se da ćemo u narednim godinama beležiti pozitivne pomake, naveo je Stanković.
Direktor Republičkog Fonda za zdravstveno osiguranje Aleksandar Vuksanović izjavio je da ne može u potpunosti da se saglasi sa ocenom da je Srbija, prema bodovima, rangirana na poslednje mesto na listi Evropskog zdravstvenog potrošačkog indeksa, ocenjujući da je u pružanju mnogih zdravstvenih usluga ona ispred mnogo bogatijih zemalja.
"U mnogim zemljama je teško, jer je ekonomska kriza, a s obzirom na ekonomsku moć koju Srbija ima, smatram da pacijenti imaju izuzetno dobru zdravstvenu zaštitu", rekao je Vuksanović Tanjugu i podsetio da se u Srbiji po stanovniku izdvaja samo 230 evra za zdravstvenu zaštitu na godišnjem nivou, dok druge bogatije zemlje izdvajaju i do 3.000 evra.
On je naveo da veliki broj ljudi, koji žive i rade u inostranstvu, često dolaze u Srbiju zbog neke zdravstvene usluge, saveta lekara ili na lečenje.
"To govori protiv ove ankete. Možda (u zdarvstvu) nisu svi nasmejani, ili možda nisu ljubazni koliko treba da budu, ali sama zdravstvena zaštita je daleko ispred bogatijih zemalja", rekao je Vuksanović.
On je naveo primer da se u Engleskoj na operaciju prostate čeka između 14 i 18 meseci.
Vuksanović je rekao da nije upoznat s parametrima na osnovu kojih je procenjeno da je Srbija na poslednjem mestu sa 451 poenom od potencijalnih 1.000.
Prema njegovim rečima, uslovi u zdravstvenim ustanovama odražavaju između ostalog materijalni status zemlje i ne može se očekivati da sve bude idealno.
On je ukazao na to da bi u narednom periodu bilo neophodno da se svi poslodavci obavežu da uplaćuju radnicima doprinose za zdravstveno osiguranje kako bi oni mogli da se leče i ostvaruju svoja prava.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 16
Pogledaj komentare