11.06.2026.
9:27
Grade novu deonicu: Auto-put sve bliži granici sa Crnom Gorom
U Albaniji je počela gradnja deonice Miljot–Baldren, u okolini Lješa, čime se nastavlja izgradnja ključnog severnog pravca buduće Jadransko-jonske saobraćajnice. Nakon završetka ove deonice, preostaje još pravac ka Murićanu i granici sa Crnom Gorom.
Nakon deonica od Kašara kod Tirane do Tumana, te pravca Tuman–Miljot, u Albaniji je u sredu počela gradnja nove deonice budućeg “plavog koridora” – od Miljota do Baldrena, javljaju tamošnji mediji.
Reč je o saobraćajnici u okolini Lješa, dugoj oko 20 kilometara, koja predstavlja jednu od važnih karika u povezivanju centralne Albanije sa njenim severom, ali i sa Crnom Gorom.
Premijer Albanije Edi Rama ocenio je početak radova kao jedan od ključnih infrastrukturnih projekata za sever države, navodeći da će nova deonica poboljšati povezanost Skadra, Lješa i šireg severnog regiona, smanjiti vreme putovanja i povećati bezbednost saobraćaja. Albanski mediji navode da je Rama projekat označio kao investiciju od strateškog značaja za razvoj severa Albanije.
Deonica Miljot–Baldren deo je buduće Jadransko-jonske saobraćajnice, odnosno “plavog koridora”, regionalnog putnog pravca koji bi trebalo da poveže zemlje duž istočne obale Jadrana i Jonskog mora.
Nakon što autoput bude izgrađen do Baldrena, uslediće i gradnja poslednje preostale deonice ka krajnjem severu Albanije – prema Murićanu i granici sa Crnom Gorom. Ta dionica biće duga 41 kilometar, a planirana je i pristupna saobraćajnica iz pravca Skadra.
Prema podacima WBIF-a, deonica Murićan/Sukobin–Lješ/Baldren planirana je kao deo Jadransko-jonskog koridora, sa 41 kilometrom nove trase i proširenjem postojeće saobraćajnice, uz projektovanu brzinu od 120 kilometara na sat. Isti izvor navodi da ukupni Jadransko-jonski koridor, od Italije do Grčke, treba da bude dug oko 1.500 kilometara, od čega kroz Crnu Goru prolazi oko 110 kilometara, a kroz Albaniju oko 315 kilometara.
Za Crnu Goru je ovaj projekat posebno važan jer bi završetak severnih deonica u Albaniji trebalo da značajno unapredi putnu vezu prema Skadru, Tirani i dalje ka jugu Albanije, ali i da ojača buduću regionalnu mrežu Jadransko-jonskog koridora.
Komentari 0
Pogledaj komentare Pošalji komentar