Kako je naveo, 330 milijardi dinara, odnosno 5,5 odsto BDP-a, biće izdvojeno za kapitalne investicije, pa bi tako konstruisan budžet trebalo da omogući privredni rast od šest odsto.
Plate i penzije
Kada je reč o podizanju životnog standarda, Mali navodi u intervjuu za Tanjug da će od 1. januara penzije biti povećane za 5,9 odsto, minimalna cena rada za 6,6 odsto, kao i povećanje plata u javnom sektoru. Ističe da će od 1. januara pet odsto povećanje plate dobiti medicinski radnici, dok će ostali zaposleni u javnom sektoru dobiti 3,5 odsto, a ostalih 1,5 odsto povećanja oni će dobiti od 1. aprila.
"To je ogromno povećanje plata, imajući u vidu pandemiju, nikada veću krizu u svetskoj ekonomiji, ali to je čvrsto opredeljenje Vlade Srbije i predsednika Aleksandra Vučića", rekao je Mali.
Podseća da je u okviru Programa "Srbija 2025", cilj države da prosečna plata u Srbiji do 2025. godine bude 900 evra, a prosečna penzija 430 evra.
Od tog cilja, ističe Mali, država ne odustaje i navodi da će "svaki ušteđeni dinar" biti iskorišćen za povećanje plata i penzija.
Tim povećanjem, objašnjava ministar, povećava se tražnja jer građani više kupuju, dok privredna aktivnost, podstaknuta tom tražnjom, nastavlja da raste.
Kapitalne investicije
Druga bitna stavka budžeta za narednu godinu, navodi Mali, jeste izdvajanje novca za kapitalne investicije, jer se, objašnjava, pokazalo da kada država ulaže auto-puteve, industrijske parkove, razvoj i rehabilitaciju železnice, da se na taj način podstiču i privatne investicije.
Mali navodi i da je Fiskalni savet pozdravio veći budžet za kapitalne investicije.
"Sledeće godine 330 milijardi dinara, što je 5,5 odsto BDP-a, biće izdvojeno za kapitalne investicije", naglašva on.
Na spisku tih investicija nalaze se, navodi Mali, izgradnja Moravskog koridora, autoput Preljina-Požega, brze saobraćajnice Iverak-Lajkovac, autoput Niš-Pločnik, autoput Ruma-Šabac-Loznica...
Kaže da sledeće godine počinje izgradnja Fruškogorskog koridora, dok se za novi put "Vožd Karađorđe", koji će povezati Šumadiju sa istočnom Srbijom, radi projekat koji će biti završen naredne godine, a realizacija počinje 2022. godine.
U budžetu je izdovojen novac i za nove industrijske parkove, za nastavak rehabilitacije pruga, kao što su Niš-Dimitrovgrad i brza puga od Beograda do Novog Sada, navodi Mali.
Ministar očekuje da će tako konstruisan budžet sledeće godine omogućiti da privreda ostvari rast od šest odsto, da će podstaći privatne investitore, strane i domaće, da nastave da ulažu, ali i da će napraviti dobru osnovu za 2022. i 2023. godinu.
Fiskalni savet
Upitan da li država ima dovoljno novca za povećanje plata u javnom sektoru, što Fiskalni savet vidi kao najveći strukturne problem bužeta za narednu godinu, Mali odgovara da se pripremi budžeta pristupa veoma odgovorno, da ne ugrozi makoekonomsku stabilnost i da ne poveća javni dug.
Ističe da su teške reforme sprovedene od 2014. godine dovele do toga da Srbija u protekle četiri godine ima suficit u budžetu, javni dug pod kontrolom i nikad manju stopu nezaposlenosti.
"Kada su u pitanju plate, tu ne možemo da se saglasimo sa Fiskalnim savetom. Naša strategija i jeste da idemo sa povećanjm plata u javnom sektoru, jer te plate povlače rast plata u privatnom sektoru", naveo je Mali.
Potvrda za to jeste, ukazuje on, dostizanje prosečne plate više od 500 evra krajem prošle godine, kao što je, podseća Mali, i bilo obećano.
Dodao je da plata raste i ove godine, uprkos pandemiji, ali i da će narednih godina nastaviti da raste.
"Pričaju ljudi: ''Nemojte da nam odlaze mladi''. Kako da nam ne odlaze mladi ako ne povećavamo plate", upitao je Mali.
Rekao je da će država nastaviti da povećava plate i penzije, a uz to, dodaje, i minimalnu cenu rada.
Osim povećanja plata u javnom sektoru, Fiskalni savet je kritikovao i izdvanja za subvencije, a Mali kaže da se ni po tom pitanju nije saglasan sa njima, jer te subvencije služe za podsticanje ne samo privrede, već i brojnih institucija od značaja za našu zemlju.
Najbolji u Evropi
Kada se govori o subvencijama, Mali navodi da se one odnose na podršku razvoju preduzetništvu, poljoprivrednicima samo za IPARD biće izdvjeno 4,7 milijardi dinara, za nabavku fiskalnih uređaja, kako to ne bi išlo na teret privrede.
Subvencioniše se, dodaje on, i Fond za inovacionu delatnost, Centar za promociju nauke, Naučno-tehnološki parkovi u Beogradu, Nišu i Čačku, podrška se daje i za rad ustanova kulture, za Svetsko atletsko prvenstvo, za Svetsko prvenstvo u veslanju 2023. godine.
Tim subvencijama se, ističe, ni na koji način ne ugrožva makroekonomska stabilnost.
"Planiran je i deficit od tri odsto, koji je u skladu sa stavom MMF-a, što je stopa deficita koji daje mogućnost da podržite stopu rasta od šest odsto", rekao je Mali.
Ovu godinu, navodi ministar, Srbija završava sa najvećom stopom rasta BDP-a u Evropi, čime je pokazala, kaže, da je otporna na krizu, a taj trend, dodaje, nastaviće i u narednom periodu.
Promene u zapošljavanju u javnom sektoru
Kako je dodao, o novom zapošljavanju u javnom sektoru od 1. januara više neće odlučivati vladina komisija već same institucije, prema svojim potrebama i mogućnosti. Ipak, one će biti ograničene, tako što će moći da zaposle do 70 odsto od broja zaposlenih koji su iz te institucije otišli u prethodnoj godini, naveo je Mali u izjavi za Tanjug.
"Postojala je kontrola zapošljavanja u javnom sektoru i shodno mišljenju MMF-a naša želja je bila da se sistem stroge kontrole ne olabavi već da se na neki način uredi, tako da ne treba svaki novozaposleni da ide na komisiju za zapošljavanje Vlade Srbije da bi dobio saglasnost već da se odgovornost prenese na institucije i ustanove koje zapošljavaju", kaže Mali.
Tako će, dodaje, od 1. januara one imati mogućnost i slobodu da zapošljavaju ukoliko im je to neophodno prema svojim poslovnim planovima i fondu plata koji mogu da obezbede. Ističe da će sa pomenutim ograničenjem od 70 odsto opet ostati indirektna kontrola, ali će institucije imati mogućnost da zaposle ljude u skladu sa svojim potrebama.
Od 1. januara 2021. do 31. decembra 2023. godine biće olakšano zapošljavanje na određeno i neodređeno vreme u javnom sektoru, nakon što je šest godina na snazi bila zabrana zapošljavanja u tom sektoru. To predviđaju Izmene i dopune zakona o budžetskom sistemu, koje se nalaze u skupštinskoj proceduri, a u kojoj je navedno da će korisnicima javnih sredstava u naredne tri godine biti dozvoljeno da bez posebnih dozvola i saglasnosti Vlade Srbije prime nove ljude u radni odnos u svojstvu pripravnika.
Međutim, državna preduzeća i ustanove moći će za stalno da prime nove zaposlene u ograničenom broju, a koji ne sme biti veći od 70 odsto od ukupnog broja onih čiji je radni odnos u tom preduzeću ili ustanovi prestao u prethodnoj godini.
O prijemu novozaposlenih iznad tog procenta, kako je navedeno u izmenama i dopunama zakona, odlučivaće Vlada Srbije uz prethodno mišljenje Ministarstva finansija.
Ukupan broj zaposlenih na određeno vreme ne može biti veći od 10 odsto ukupnog broja zaposlenih na neodređeno vreme, osim uz saglasnost Vlade Srbije. Takođe, u predlogu zakonu se navodi i da će zapošljavanje biti moguće ukoliko državno preduzeće ili ustanova ima obezbeđena sredstva za plate, odnosno zarade, sa pripadajućim porezom i doprinosima za novozaposlene, kao i pod uslovima i u skladu sa procedurama predvidenim posebnim propisima.
Ta ograničenja se ne odnose na sudije, javne tužioce i zamenike javnih tužilaca, nastavno osoblje visokoškolske ustanove i naučno i istraživačko osoblje naučnoistraživačke organizacije akreditovane u skladu sa zakonom. Takođe, ne odnose se ni na postavljena i imenovana lica u državnim organima i organima jedinica teritorijalne autonomije i lokalne samouprave, kao i na direktore javnih preduzeća, društava kapitala, ustanova i javnih agencija čiji su osnivači Republika ili jedinice teritorijalne autonomije, odnosno lokalne samouprave. Ograničenja se ne odnose ni na osobe sa invaliditetom u skladu sa propisima koji uređuju oblast profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba sa invaliditetom.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Dok se predsednik Srbije Aleksandar Vučić bori da Srbe ne proglase genocidnim narodom, Branimir Nestorović staje uz one koji kažu da je Srebrenica genocid, a da Srbija treba da prizna tzv. Kosovo, pišu "Novosti".
Privredna banka Zagreb (PBZ) odlučila je da podigne deo naknada svojim korisnicima za neke njihove usluge od 1. avgusta 2024. godine. Svojim korisnicma nisu posebno obrazložili zbog čega su se odlučili na ovaj potez.
U Lavovoskoj oblasti u Ukrajini na granici sa Poljskom, nastao je pravi kolaps usled saobraćajnih gužva koje čine stotine automobila, prenosi TV kanal Obsšćestvenoe, pozivajući se na predstavnicu lokalnog pograničnog odreda Aleksandru Kučkovsku.
Rat u Ukrajini – 814 dan. Jedna osoba je poginula u napadu ukrajinskog drona na selo u Kurskoj oblasti, izjavio je vršilac dužnosti načelnika Kurske oblasti Aleksej Smirnov.
Ofanziva ruskih snaga na harkovskom pravcu pokazala se toliko brzom i snažnom da im oskudne odbrambene strukture Ukrajine nisu postale prepreka, a osiromašeni redovi ukrajinskih oružanih snaga nisu bili spremni da brane svoje položaje, piše Njujork tajms.
Predsednik Partije kosovskih Srba, Aleksandar Jablanović poručio je Savi Manojloviću da je "Rokfeler" i upitao ga ima li neku imovinu na KiM koju njegova porodica nije prodala.
Predsednik Partije kosovskih Srba, Aleksandar Jablanović poručio je Savi Manojloviću da je "Rokfeler" i upitao ga ima li neku imovinu na KiM koju njegova porodica nije prodala.
Prema navodima lokalnih medija, loše vremenske prilike sprečavaju spasilačke ekipe da stignu do mesta gde se navodno dogodio incident sa helikopterom iranskog predsednika Ibrahima Raisija.
Dragan Ðilas i CRTA obaraju listu Sava Manojlovića na Vračaru. Podneli su žalbu Višem sudu osporavajući pravo da lista Kreni-promeni učestvuje na izborima.
Hrvatski artist Bejbi Lazanja je proteklog vikenda oduševio celu Hrvatsku ali i našu zemlju i ceo Balkan, osvojivši drugo mesto na Eurosongu u Malmeu i to sa najviše glasova publike.
Dijagnostikovanje dijabetesa tipa 2 može biti zbunjujuće - odjednom postoje nova pravila ishrane kojih se pojedinac mora pridržavati kako bi svoje zdravstveno stanje držao pod kontrolom.
Otrov jedne žabe krastače iz područja reke Kolorado smatra se najjačim psihodelikom na svetu. Naučnici imaju veliku ideju – da ovi supstancu tako izmene, da pomaže kod depresije, ali ne izaziva halucinacije.
Oči su ogledalo duše, ali - i zdravlja, budući da njihova boja može otkriti predispozicije ka pojedinim oboljenjima. Čemu su sklonije osobe sa smeđim, a čemu one sa plavim očima?
Tom Holand, koji je najpoznatiji po ulozi Spajdermena u Marvelovom kinematografskom univerzumu, jednom je izjavio da nije zadovoljan svojim nastupom u adaptaciji popularne video igrice.
Kristofer Nolan, jedan od najcenjenijih reditelja današnjice, kroz godine je sarađivao s brojnim glumačkim velikanima, od Majkla Kejna i Morgana Frimena, do Leonarda Dikaprija i Kristijana Bejla.
"We don't have another homeland, our Serbia was attacked in a very corrupt way, but we have no choice, we have to fight, because Serbia is everything in the world to us, Serbia is our greatest sanctuary".
Minister Dacic said that immediately after receiving the report that there was a collision between a passenger and a freight train in the tunnel between the Vuk Monument and the Pancevo bridge.
At the 15th session, the City Election Commission adopted the Decision on establishing Unified Electoral Roll, which will include the 14th electoral list for the elections for councilors of the City of Belgrade Assembly, scheduled for June 2, 2024.
A terrible collision of trains took place today 400 meters inside the tunnel between the Vuk Monument and the Pančevo Bridge, this is the first information after this accident.
Radovi na asfaltiranju obično podrazumevaju zaustavljanje saobraćaja na deonici koju treba sanirati i preusmeravanje saobraćaja ili, ako to nije moguće, izvođenje radova noću.
Komentari 0
Pogledaj komentare