Vinogradarstvo u Srbiji, kao i širom sveta, spada u sektore privrede koji su najosetljiviji na klimatske promene.
Izvor: Klima101, Mirjam Vujadinović Mandić
Foto: Depositphotos/sgoodwin4813
Razlog tome je što vremenske prilike utiču u velikoj meri, ne samo na visinu prinosa i kvalitet grožđa, već i na aromu, ukus i kvalitet vina kao krajnjeg produkta. Iste sorte grožđa gajene u različitim klimatskim uslovima daju vina različitih karakteristika.
Generalno govoreći, u hladnijim uslovima u bobicama se tokom sazrevanja sakuplja manje šećera, što rezultira manjim procentom alkohola u vinu, pa su ona suvlja, laganija i kiselkastog ukusa. U toplijim uslovima grožđe lakše i brže sazreva, sadrži više šećera, što daje veći procenat alkohola u vinu, tamniju boju i puniji ukus.
Zbog sve veće klimatske varijablinosti i češćih ekstremnih vremenskih pojava proizvođačima je teško da održe konstantnim kvalitet svojih vina od godine do godine. Jedna od najlošijih berbi poslednjih godina u Srbiji bila je 2014, izuzetno topla i kišovita godina što je pogodovalo razvoju bolesti vinove loze. Prinos je u proseku bio prepolovljen, a kvalitet grožđa i vina značajno smanjen. Sa druge strane, tople i sušne godine kao što su 2012. i 2017, koje su donele velike gubitke srpskoj poljoprivredi u celini, u vinogradima su dale odličan rod grožđa od kojeg su proizvedena visokokvalitetna vina.
Toplije vreme znači i raniji početak vegetacionog perioda, a to nije dobro za biljke
Porast temperature vazduha poslednjih decenija uslovio je raniji početak perioda vegetacije, što je dovelo do povećanog rizika od pojave kasnog prolećnog mraza. Češća pojava grada i ekstremno visokih temperatura tokom vegetacije izazivaju fizička oštećenja na biljci i plodu.
Zrenje grožđa je, kao i početak vegetacije, pomereno na nešto ranije, pa ono dozreva na višim temperaturama, što negativno utiče na kvalitet grožđa i vina, pre svega u pogledu aroma i boje. Iako manja količina padavina tokom vegetacije nije prevelik problem za vinovu lozu, česta pojava suša i njihovo produženo trajanje može se negativno odraziti na samu biljku i njen prinos. Sa druge strane, prevelika količina padavina povećava vlažnost vazduha što pogoduje razvoju bolesti.
Kako se vinogradari prilagođavaju?
Protiv svih ovih izazova koje klimatske promene postavljaju, vinogradari i vinari se bore adekvatnim izborom i pravovremenom primenom agro i ampelotehničkih mera, odgovarajućim izborom sorti, a pre svega odabirom lokacije samog vinograda.
Osnov za sistematsko sprovođenje ovakvih mera adaptacije nalazi se u zoniranju, odnosno rejonizaciji vinogradarskih područja. Nova rejonizacija vinogradarske proizvodnje u Srbiji urađena je 2015. godine, nakon 40 godina. Na osnovu analize klime, zemljišta i orografije definisane su oblasti gde su uslovi za gajenje grožđa najpovoljniji i propisane preporučene i dozvoljene sorte vinove loze koje u njima mogu da uspevaju. Srbija je podeljena na 3 vinogradarske oblasti, 22 rejona i 77 vinogorja.
Zbog već očiglednih uticaja klimatskih promena na ovaj sektor granica za gajenje vinove loze je podignuta sa dotadašnjih 600 na 800 m nadmorske visine. Iz istog razloga u spiskove sorti čije je gajenje dozvoljeno u definisanim rejonima uvrštene su i neke nove, koje do tada nisu bile zastupljene kod nas u većoj meri jer uspevaju u toplijim klimatskim uslovima.
Šta nas očekuje u budućnosti?
Prema klimatskim projekcijama, u vinogradarskim rejonima Srbije se do polovine veka očekuje povećanje srednje temperature vazduha u periodu vegetacije (od aprila do oktobra) za oko 1.6°C u odnosu na kraj 20. veka. Ukupna količina padavina tokom vegetacije će se neznatno povećati, ali će u isto vreme sušni periodi postati češći i duži, a padavine intenzivnije.
Ukoliko se ne smanje emisije gasova sa efektom staklene bašte, u Srbiji će do kraja 21. veka srednja vegetaciona temperatura biti za 5°C viša u odnosu na kraj prošlog veka. Otopljenje će biti praćeno značajnim smanjenjem količine padavina tokom vegetacije, u pojedinim rejonima i preko 30%. Sušni periodi će biti sve duži, a padavine će se javljati u obliku intenzivnih pljuskova.
U kakvim uslovima uspeva grožđe potrebno za najkvalitetnije vino?
Zbog izuzetne važnosti klimatskih uslova na izbor sorte, ali i kvalitet grožđa i vina, u vinogradarstvu je razvijen veliki broj klimatskih indeksa koji nam pomažu da lakše izdvojimo, opišemo i klasifikujemo karakteristike klime koje su od najveće važnosti za ovu oblast poljoprivrede.
Jedan od osnovnih i najznačajnijih vinogradarskih indeksa je takozvani Vinklerov indeks, koji zapravo predstavlja sumu srednjih dnevnih temperatura vazduha iznad biološkog minimuma (10°C za vinovu lozu) u periodu vegetacije i posredno pokazuje količinu toplote koja je vinovoj lozi na raspolaganju u toku vegetacije.
Na osnovu Vinklerovog indeksa vinogradi su podeljeni u pet klimatskih zona. Zone I i II su hladne, a vina koja se u njima prozivode su lagana, kiselija i sa manjim procentom alkohola. Zona III ima najoptimalniju klimu za proizvodnju visokokvalitetnih vina, dok su zone IV i V tople, a vina koja se proizvode u njima su punija i sa većim procentom alkohola. Od kategorije ovog indeksa zavisi izbor adekvatnih sorti, način uzgoja vinove loze, kao i tehnološki postupci u proizvodnji vina.
Prema aktuelnoj rejonizaciji, svi vinogradi imaju umerenu ili umereno toplu vinogradarsku klimu. Većina vinogradarskih rejona u Srbiji pripada II klimatskoj zoni po Vinkleru, dok su delovi Beogradskog, Mlavskog, Šumadijskog i rejona Južne Metohije nešto topliji, pa ulaze u III zonu.
Tokom sledećih par decenija svi današnji vinogradarski rejoni preći će u III klimatsku zonu po Vinkleru, dok će se Južna Metohija i delovi Negotinske Krajine, Mlavskog, Beogradskog i rejona Tri Morave naći u toplijoj, IV klimatskoj zoni. Međutim, ukoliko se ne smanji emitovanje CO2, do kraja 21. veka svi današnjih vinogradarski rejoni u Srbiji naći će se u V klimatskoj zoni prema Vinklerovom indeksu.
Dobre ili loše vesti za vinogradare?
Tokom sledećih nekoliko decenija globalno zagrevanje bi moglo da ima pozitivan uticaj na vinogradarstvo i vinarstvo Srbije, omogućavajući nam da proizvodimo visokokvalitetna vina. Na žalost, to neće biti dugog daha, s obzirom na to da nas krajem veka u današnjim vinogradarskim oblastima očekuju klimatski uslovi previše topli za vina vrhunskog kvaliteta.
Na kraju 21. veka klimatske karakteristike današnjih vinogradarskih područja će postojati jedino u malim oblastima na višim nadmorskim visinama.
Kako bi se obezbedila održivost vinogradarstva i kvalitet proizvedenih vina, neophodno je sprovoditi mere adaptacije, kako one kratkoročne koje se tiču pravovremenog sproveđenja odgovarajućih agrotehničkih mera u vinogradu, tako i dugoročne, kao što su postepeno premeštanje sadašnjeg sortimenta ka višim nadmorskim visinama i promena sorti u današnjim vinogradarskim oblastima.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Kompanije BOSQAR INVEST i Fortenova Group objavile su danas da su potpisale ugovor o kupovini poslovnog udela, prema kojem Bosqar planira da stekne 100-postotni udeo u PIK Vrbovcu, jednom od vodećih hrvatskih proizvođača mesa i mesnih prerađevina.
Dvesta pedeset milijardi dolara (249,7), prema odluci arbitražnog suda u Moskvi iza zatvorenih vrata u petak, Centralnoj banci Rusije (CBR) trebalo bi da isplati Juroklir.
Vlada Srbije donela je odluku o privremenom smanjenju iznosa akciza na naftne derivate koja će važiti do kraja maja, objavljeno je u Službenom glasniku.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se iz Bakua nakon učestvovanja na 13. Svetskom urbanom forumu i kazao da se rezerve nafte i gasa troše sve brže u Evropi, ali i u Aziji.
Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo opredelio je 435 miliona dinara po Konkursu za dodelu sredstava za sufinansiranje poljoprivrednih gazdinstava radi nabavke mašina i opreme za unapređenje biljne poljoprivredne proizvodnje.
Pokrajinski sekretarijat za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj izdao je Koridorima Srbije rešenje o privremenoj građevinskoj dozvoli za izvođenje pripremnih radova koji prethode izgradnji brze saobraćajnice IB reda.
Švedska kompanija IKEA, koja se bavi proizvodnjom nameštaja, najavila je danas da će otpustiti 850 radnika u 63 zemlje u okviru kampanje smanjenja troškova usled opadanja potražnje.
Evropska unija planira da primora kompanije u bloku da kupuju ključne komponente od najmanje tri različita dobavljača u nastojanju da smanji zavisnost od Kine, objavio je u ponedeljak Fajnenšel tajms.
Naučnici rade na novoj vrsti solarne tehnologije koja bi mogla potpuno da promeni način na koji dobijamo električnu energiju, jer umesto klasičnih solarnih panela na krovovima, energija bi mogla da se "skuplja" kroz obične prozore.
Rat u Ukrajini – 1.546 dan. Predsednik Ukrajine Voodimir Zelenski izjavio da je izdao naređenje da se nastave napadi na rusku teritoriju. Ruske snage, s druge strane, žestoko su granatirale Harkov i Dnjepropetrovsk.
Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić proglasila je jednočasovnu pauzu u radu sednice, a poslanici će raspravu o amandmanima na izmene izbornih zakona nastaviti u 15 časova.
Ministri iz reda Bošnjaka u Savetu ministara BiH nisu danas podržali predloženi zaključak o otvaranju novog graničnog prelaza u Gradiški, potvrđeno je za portal sarajevskog Avaza.
Modni magnat Isak Andik, 71, bio je sa svojim sinom Džonatanom Andikom kada je poginuo tokom planinarenja u decembru 2024. godine, nakon pada sa litice visoke skoro 500 stopa (oko 150 metara) u blizini Barselone.
Svemirsko telo, koje je dobilo oznaku 2026 JH2, proći će danas veoma blizu naše planete, na udaljenosti manjoj od orbite pojedinih satelita, a naučnici upozoravaju da nema razloga za brigu.
Masovni javni protesti u Moldaviji zbog glasanja na prošlonedeljnom takmičenju za Pesmu Evrovizije doveli su u ponedeljak do ostavke direktora moldavskog javnog medijskog servisa.
Dijagnostiku bolesti endometrijuma (unutrašnje sluzokože materice) razvili su ruski naučnici analizom krvi uz korišćenje minimalno invazivne metode koja se zove Ramanova spektroskopija (SERS), saopštila je pres služba Univerziteta "Sečenov".
Amazon MGM Studios je, kako saznaje Varajeti, započeo audicije za ulogu novog Džejmsa Bonda, a studio je angažovao Ninu Gold da pronađe glumca koji će biti dostojan da zameni Danijela Krejga.
Nakon što je filmom "Božiji čovek" pokrenula bioskopsku publiku i podsetila na snagu duhovnih priča na velikom platnu, rediteljka Jelena Popović vraća se sa novim ostvarenjem "Sveti Mojsije Crni".
The Minister of Internal Affairs of the provisional institutions in Priština, Xhelal Sveçla, announced that he has signed a decision to establish a working group that will analyze and propose modalities for the functioning of a gendarmerie.
Due to the temporary closure of the bridge over the Sava River following its collapse, and the closure of the Gradiška border crossing, trucks at Jasenovac are waiting up to 16 hours, while passenger cars in Dubica are waiting three hours.
A space object, designated 2026 JH2, will pass very close to our planet today, at a distance smaller than the orbit of some satellites, while scientists warn that there is no cause for concern.
Heavy rains that hit southern and central China have caused floods in which at least ten people have died. Schools and businesses have been closed in several provinces, while transport and electricity supply have also been disrupted.
Chinese President Xi Jinping told U.S. President Donald Trump during their meeting last week that Russian President Vladimir Putin could come to regret the invasion of Ukraine, according to the Financial Times.
Sindikat radnika kompanije Samsung Electronics zapretio je da će više od 40.000 članova stupiti u štrajk od 21. maja, ukoliko uprava ne prihvati njihove zahteve.
Stellantis pokreće novu strategiju razvoja pristupačnih električnih automobila za Evropu, a inspiraciju pronalazi u legendarnim modelima poput Citroen 2CV i Fiat Panda.
Na najnovijem testu sajta Polovni automobili našao se Fiat Bravo druge generacije – kompaktni hečbek koji je 2007. stigao kao rival Golfa 5, Astre H i Focusa Mk2.
Popularni Suzuki Jimny u aktuelnoj četvrtoj generaciji nalazi se na tržištu još od 2018. godine, što znači da Suzuki već uveliko radi na razvoju naslednika.
Komentari 3
Pogledaj komentare