Dragan ima 45 godina. U glavnom gradu Srbije živi već dve decenije, ali za sebe navodi da je samo "naturalizovani Beograđanin".
"Rođen sam u Zrenjaninu - Lala sam i time se dičim".
Živi sam, ima mamu, očuha, brata i više obrazovanje, mali je preduzetnik i sa drugarom ima firmu.
"Običan sam čovek koji radi svoj posao, ima neku malu firmicu i pokušava da preživi. Sticajem okolnosti sam i gej", navodi uz osmeh.
"Držim se onoga da sam singl i febjulus", dodao je i počeo da se smeje. Onako, od srca.
Uz smešak kaže da ne bi dozvolio da ima probleme zato što je gej.
"Nikada me niko nije napao, isključivao me, niti me generalizovao. E, sad, da li su me ogovarali, to je druga stvar, ali da mi neko nešto u lice kaže i da osetim neprijatnost na ličnom nivou, toga nije bilo".
"Država samo deklarativno uz Prajd"
U nedelju će biti održana nova Parada ponosa, a Dragan za BBC na srpskom kaže da neće biti njen deo jer je "prilično ambivalentan prema tome". Ali nije protiv.
"Takav događaj treba da postoji, ali ne mašem rejnbou zastavom ni u jednom trenutku u svom životu, ne zato što se plašim, već je to prosto moja stvar koja se nikoga živog ne tiče."
"Nisam aktivista i, što se kaže, na sceni, ali nisam ni protivnik aktivizma, on je neophodan".
Na državnom nivou postoji mnogo veći problem od toga da li će biti Prajda, kaže.
"Država mora da razmišlja o inkluziji svih grupa, LGBT ili drugih manjina i da se pre svega kroz obrazovanje radi na nekom sistemskom rešenju.
"Treba ljudima objasniti da različitost nije nužno loša, već da obogaćuje zajednicu.
"Pitanje je koliko ova država deklarativno podržava Paradu ponosa, a koliko realno radi na tome da se nešto poboljša u statusu i LGBT i etničkih grupa i raznoraznih drugih manjina".
Premijerka opet na čelu
Petu godinu zaredom, beogradskim ulicama će proći kolona sa zastavama boje duge.
Goran Miletić iz Civil rajts defendersa i organizacije Prajda kaže za BBC na srpskom da se očekuje oko 2.000 učesnika.
Kuma parade biće novinarka Suzana Trninić.
"Premijerka Brnabić svakako dolazi, a videćemo ko će još od ministara relevantnih za LGBT zajednicu doći sa njom. Pozvaćemo i novog gradonačelnika svakako da dođe, ne znam da li će prihvatiti poziv", kaže on.
Policija radi bezbednosne procene, ali "nema najava da nešto može da bude problematično".
"Diskriminacija ukorenjena"
Dragana Todorović iz organizacije Ikvl rajts asosijejšn (ERA) kaže da je položaj LGBT osoba u regionu svuda isti - loš - bez obzira na to da li je zemlja članica Evropske unije ili ne.
Njen kolega Vuk Raičević ističe da "i dalje veliki broj ljudi živi u strahu i nerado govori o tome, a naročito o pretrpljenom nasilju i diskriminaciji".
"Nizak je stepen prijavljivanja nasilja i diskriminacije, što je konstanta u svim zemljama bivše Jugoslavije".
Kako kaže, reforma zakonodavstva se svuda u regionu uvek koristi u dnevnopolitičke svrhe, dok državne institucije kalkulišu kada će i na koji način imati saradnju sa LGBT organizacijama.
"Čest je govor mržnje kod javnih ličnosti, među kojima su i predstavnici najviših državnih institucija - to ide od pevača do ministara u Vladi Srbije".
"Diskriminacija je široko rasprostranjena i duboko ukorenjena. Ljudi iz LGBT zajednice teže nalaze posao, pristup uslugama je ograničen, povećan je stepen rizika od nasilja, a posebno su ugrožene mlade LGBT osobe", ocenjuje Raičević.
Brnabić i "Pera peder"
Miletić ističe da se između 2014. i 2018. u Srbiji udvostručio broj onih koji znaju nekog pripadnika LGBT zajednice - sada je to oko 18 odsto građana.
"Promene se dešavaju, sporo je, ali ne možemo reći da Prajd nije doprineo nekom poboljšanju. Polako, ali se stvari menjaju".
"Dobili smo premijerku koja je lezbejka, postoje lezbejski parovi u rijaliti emisijama, mi kao aktivisti... Ljudi nas znaju i to je korak napred".
Međutim, i pored tih promena, novih zakona i institucionalnih poboljšanja - nema.
Miletić ističe i da Ana Brnabić nije prvi gej premijer u Srbiji, a da biste više o tome saznali samo je potrebno na internetu ukucati "Pera peder".
"Petar Živković, bio je zaverenik, priča je krenula kad je zaveo nekog mladića na frontu, onda se Stepa Stepanović žalio na njega, ali ga nisu smenili jer je imao jake veze na dvoru.
"Imao je karijeru, menjao je strane i bio je prevrtljiv i u jednom trenutku je bio premijer, a ceo Beograd je znao da je gej".
"Modna revija bez mode"
Međutim, predsednik Gej lezbejskog info centra Predrag Azdejković nema visoko mišljenje o Paradi ponosa.
Govoreći političkim rečnikom, barem kada je reč o Prajdu i gej aktivizmu - on je opozicija.
U jednom ranijem tekstu naveo je da je Prajd zapravo "modna revija bez mode".
"Od Prajda 2010. pa do danas Parada ponosa ponavlja iste zahteve koji i dalje nisu ispunjeni, a mi se i dalje smešimo predstavnicima vlasti kao da imamo sve vreme ovoga sveta", navodi Azdejković za BBC.
"Beogradski Prajd nema politiku i pre svega je defile od tačke A do tačke B, gde treba da vidimo ko je došao, ko je dao težinu Prajdu, ko je kuma i ko je pevao.
On kaže da postoji vidljiv napredak u odnosu prema LGBT zajednici, ali ne svuda.
"Živeti u Beogradu kao LGBT osoba je skroz ok, ali van Beograda je još uvek problematično".
"Postoje organizacije, aktivnosti, festivali, parade, neka osnovna zaštita ljudskih prava, ali još ima još dosta posla, a mi više energije trošimo na međusobna neslaganja, nego na spoljne pretnje".
"Prajd kao protest"
Veliki problem je što ne postoji želja za zajedničkim LGBT frontom i dok se to ne dogodi "niko nas neće uzimati za ozbiljno", kaže.
Azdejković u junu organizuje još jedan Prajd, ali, kako navodi, u vidu protesta.
"LGBT populacija nema puno razloga da slavi. Iako su Parade ponosa šarene i vesele, one moraju da budu pre svega politički protest.
"Konstantno nas vuku za nos, da li aktivisti, da li političari, da li diplomate i mi im to dozvoljavamo".
On ističe da je Vlada Srbije donela Strategiju za smanjenje diskriminacije i Akcioni plan za njeno sprovođenje, ali da nije uradila ništa po pitanju LGBT prava.
"I šta mi na kraju treba da radimo? Da ćutimo i klimamo glavom i budem srećni što nas više ne vijaju po ulici da nas biju, već nas poseti i premijerka?"
"Bilo bi gore bez zvaničnika"
Od kako je Prajda u Srbiji, tako postoje i kritike da na njemu uvek bude više političara, predstavnika medija i aktivista od "običnih" gej građana.
Ipak, prema Miletićevim rečima, ukoliko želite da menjate stvari - morate da targetirate predstavnike vlasti.
"Meni je ovo već treća garnitura sa kojom radim. Imam jasne kritike prema svakoj od njih, ali kada dođe Prajd vi sa njima morate da radite".
Miletić kaže da političari "moraju da dođu, baš moraju."
"To je poruka - ako na svim televizijama bude da je bila premijerka Brnabić, sa gradonačelnikom i dvoje ministara i oni kažu 'evo, ovo je super gradski događaj', a onda to vidi neki dečak u Kuršumliji ili Vranju, Leskovcu koji sedi sa roditeljima i gleda, to je jasna poruka da 'gej je ok'".
"Ma tu su ti oni pederi"
Kao jedan od primera da se situacija u Srbiji poboljšala, Miletić navodi Prajd info centar u Beogradu.
"Pre deset godina da smo napravili takav lokal verovatno bi ga olupali pet puta do sada".
"Stanu, kažu 'ma tu su ti oni pederi', ali prođu i smatraju da je to deo Beograda. Možda im se ne sviđa, ali tu je. To je neki korak napred, nije preveliki, ali je korak napred".
Kako navodi, to pokazuje da "ne bežimo".
"Ne izađemo na Trg republike dva sata i pobegnemo. Centar radi svakog dana i vikendom, dolaze ljudi, dobijaju informacije o HIV-u, azilu, gde mogu da se venčaju..."
Brojke
26% građana Srbije bi prekinulo svaki kontakt sa nekom osobom za koju saznaju da je gej
20% je onih koji bi toj osobi ponudili da joj nađu lek
18% ima interakciju sa pripadnicima LGBT populacije
38% smatra da je homoseksualizam bolest
28% smatra da je gej osoba ne može da se pojavi u "normalnoj porodici"
25% smatra da LGBT osobe postoje zbog "negativnog uticaja sa Zapada"
50% ne bi glasalo za stranku koja brani LGBT prava
48% roditelja bi pokušalo da izleči svoje dete koje je LGBT
7% bi prekinulo svaki kontakt sa LGBT osobom
2/3 se protivi pravu da se LGBT osobe venčavaju
90% se protivi pravu LGBT osoba na usvajanje dece
70% se protivi pravu LGBT osobe da nasledi partnera koji je preminuo
4% odobrava nasilje nad LGBT osobama
Podaci ERA iz više istraživanja
Problemi LGBT zajednice
I danas su najveći problemi LGBT zajednice - nasilje i diskriminacija.
"Ako ste kao pripadnik LGBT zajednice žrtva nasilja, gotovo je izvesno da nećete imati pristup pravdi i da počinioci neće biti pronađeni, osuđeni ili slično", tvrdi Miletić.
Potom ide nekoliko zahteva državi - prvi je Zakon o registrovanim partnerstvima.
"Ako ja mogu da nasledim svog partnera, niko od građana neće ništa izgubiti, glupo je praviti neku famu od toga", ocenjuje Miletić i dodaje da to "može da se uradi brzo i jednostavno".
Drugi zahtev je Zakon o rodnom identitetu, koji štiti prava transrodnih osoba.
"Tu nema nikakvog pomaka. Jedino što se desilo jeste da je izmenjen Zakon o matičnim knjigama, čime se prvi put otvorila zakonska mogućnost da se dobije novi JMBG, ali samo onima koji završe postupak promene pola, pa je i to polovično".
Poslednji zahtev je borba protiv nasilja u školama, zbog čega se insistira na donošenju Aleksinog zakona.
Prema Miletićevim rečima, istraživanja pokazuju da se nasilje nad gej osobama najčešće dešava u školskim klupama.
"Svoju seksualnost prvi put prepoznate na kraju osnovne ili u srednjoj školi i onda zato što ste drugačiji - a često ne znate zbog čega - trpite nasilje od školskih drugova".
"Najveći problem - šminka"
Azdejković je, međutim, dosta oštriji.
"Trenutni najveći problem LGBT zajednice u Srbiji je šminka.
'Kažu 'imate gej premijerku i ne jednu, već dve parade godišnje - budite zadovoljni i ne tražite ništa više od toga'".
Jedno je zajedničko i Miletiću i Azdejkoviću, smatraju da jasno i snažnije treba zahtevati "poboljšanje položaja LGBT populacije u Srbiji" - donošenje zakona o istopolnim partnerstvima i veće angažovanje države na smanjenju homofobije i zaštite LGBT osoba od nasilja i diskriminacije.
Stanovanje
Jedno od istraživanja organizacije ERA uključilo je 160 stanodavaca iz Beograda, Niša, Novog Sada i Kragujevca. Parovi, tridesetogodišnjaci, stalno zaposleni i sa stalnim prihodom, raspitivali su o iznajmljivanju stana.
Drugačija im je bila samo bila seksualna orijentacija.
Raičević kaže da svakom petom istopolnom paru nije ponuđen stan, dok nijedan heteroseksualni par nije odbijen. Muški stanodavci su više odbijali gej parove od lezbejskih, a ženski podjednako i jedne i druge.
Evo nekih razloga za odbijanje:
"Par, kako to mislite par? Mislite dva čoveka u emotivnom odnosu? O pa, ne, ne zbogom"
"Pa ja nikada nisam iznajmio stav muškom paru, uvek je to mladi par i bračni par. Žao mi je, ali ne"
"Stvarno ne bih želeo, nemam ništa protiv toga, ali ne bih želeo"
"Mojoj baki se to ne bi dopalo"
"Znate imamo decu, tako da ne"
"Meni to ne bi bio problem, ali mogao bi da bude za komšije i druge stanare. Ne možemo to da dozvolimo"
Školovanje
U drugom istraživanju, "majke" imaginarnog "feminiziranog" 14-godišnjeg dečaka raspitivale su se o njegovom mogućem upisu u sedmi razred.
Raičević kaže da se radilo o diskriminaciji na osnovu pretpostavljene seksualne orijentacije.
"S obzirom na to da dete ima takav profil ponašanja, a deca su okrutna, molio bih vas da probate sa drugom školom. I nemojte pominjati da vam je sin feminiziran, odmah ćete se suočiti sa preprekama".
"Znate kakava su deca, ne tolerišu razlike".
"Naši sedmaci su agresivni i plašim se da to ne bi bilo dobro okruženje za vašeg sina. Oni uvek traže žrtvu i nekog koje malo drugačiji".
"Ubij, ubij, pedera"
Prvi "Prajd" u Beogradu, 2001. godine, ostao je upamćen po nasilju.
Grupa huligana i pristalica desničarskih organizacija brutalno je pretukla sve koji su pokušali da se šetaju, bez obzira da li je reč o muškarcima ili ženama.
"Ubij, ubij, pedera", skandirala je gomila.
Parada ponosa bila je planirana i za 2004. godinu, ali je otkazana zbog martovskih nemira na Kosovu. Isto se dogodilo i pet godina kasnije.
Onda je došla 2010. godina i veliko nasilje na ulicama Beograda, kada je kolona uspela da prođe uz velike policijske snage.
U naredne tri godine Parade ponosa nije bilo.
Od 2014. svake godine viđamo barem jednu - a ponekad i dve parade godišnje - bez mnogo pompe i pretnji.
Dobar čovek na rolerkosteru
Tokom svih tih godina, Dragan živi u Srbiji, i to, kaže, kao na "rolerkosteru" - od osamdesetih kada je "Beograd bio metropola, a Srbija i Jugoslavija progresivne sredine".
Devedesete, "takve kakve jesu, sa svim tim jezivim retrogradnim pojavama", ostavile su traga.
"Dvehiljaditih se onim demokratskim promenama kao nešto pomerilo unapred i mrdnulo sa mrtve tačke, ali retrogradne snage su takve kakve jesu, pa je huliganima, navijačima i opoziciji bilo lako da spopada i napada".
"Sad su došli ovi poslednji, posle propasti tog političkog okruženja baziranom na (Zoranu) Đinđiću, koji je bio pametniji nego što možemo da zamislimo.
"Nažalost, njegovi naslednici nisu imali ni snage, ni volje, ni morala, da nastave promene, pa se cela ta demokratija razvodnila".
Dragan, za sve to vreme, pokušava da "kao svaki drugi normalan čovek bude osvešćen, a ne onesvešćen građanin", da radi za svoju korist, ali i za zajednicu.
"Trudim se da je jednostavno budem dobar čovek".
Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
121 - Rođen je rimski filozof i car Marko Aurelije Antonije. Tokom ratnih pohoda u Evropi i Aziji vodio je beleške koje su objavljene posle njegove smrti pod naslovom "Samom sebi".
Američki senator BERNI Sanders poručio je danas izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu da ''nije antisemitiski'' reći da je Netanjahuova ''ekstremistička vlada" za nešto više od šest meseci ubila više od 34.000 Palestinaca i ranila više od 77.000.
121 - Rođen je rimski filozof i car Marko Aurelije Antonije. Tokom ratnih pohoda u Evropi i Aziji vodio je beleške koje su objavljene posle njegove smrti pod naslovom "Samom sebi".
Američki senator BERNI Sanders poručio je danas izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu da ''nije antisemitiski'' reći da je Netanjahuova ''ekstremistička vlada" za nešto više od šest meseci ubila više od 34.000 Palestinaca i ranila više od 77.000.
Potparolka Stejt departmenta na arapskom jeziku Hala Rarit podnela je ostavku zbog protivljenja politici Vašingtona u vezi za rat u Gazi, što je najmanje treća ostavka u Stejt departmentu iz istog razloga.
Argentinski paleontolozi objavili su da su otkrili novu vrstu dinosaurusa, nazvanu Čakisaurus nekul, koja je živela pre oko 90 miliona godina na području današnje Patagonije.
Francuski režiser Loran Kante, koji je dobio Zlatnu palmu za film "Između zidova", preminuo je danas u Parizu u 64. godini, saopštila je njegova agentkinja Izabel de la Patelijer.
Kašalj, umor, otežano disanje, gubitak apetita i bol u grudima najčešći su simptomi kod više od 50 odsto pacijenata kod kojih je dijagnostikovan karcinom pluća.
Nakon velikog uspeha "Jadnih stvorenja", kako na blagajnama širom sveta, tako i na dodeli Oskara, stiže i novi film Jorgosa Lantimosa - "Kinds of Kindness".
Srpski reditelj Vladimir Perišić izabran je za člana žirija Kanskog festivala u kategoriji Kratkog filma i "La Cinef" nagrada, saopštili su danas producenti.
Sa globalno poznatim hitovima poput „Bamboleo“ „Djobi djoba“, „Volare“ i mnogim drugim, slavni muzičari jedva čekaju da zagreju atmosferu i oduševe publiku na beogradskom koncertu, koji je zakazan za 19. maj u Beogradu na vodi.
On May 2, the UN General Assembly was supposed to vote on the resolution on Srebrenica, but the vote was postponed, Bosnia and Herzegovina's ambassador to the UN Zlatko Lagumdžija confirmed for N1 Sarajevo.
D.D. and S.J., suspects in the murder of two-year-old Danka Ilić, have been sent to the Special Prison Hospital in Belgrade for a psychiatric examination, "Blic" learns.
Vrhovni sud u Brazilu dao je platformi X (Twitter) rok do petka da objasni zašto se nije pridržavala ranijih odluka kojima joj je naloženo da blokira neke naloge.
Kafa je odavno verni saputnik svakog vozača, a pre nekoliko godina posetioci NIS Petrol i Gazprom benzinskih stanica dobili su još jedan razlog da naprave pauzu tokom vožnje.
Najvažnije odredbe se odnose na sprečavanje silovanja, odnosno da se naglasi značaj pristanka u seksualnom odnosu i pruži specijalizovana podrška žrtvama.
Komentari 38
Pogledaj komentare