Danas u visoko potrošačkom društvu primorani smo da velikom brzinom prihvatamo i sagledavamo svoju odgovornost u ulozi potrošača. U trenutku kada smo na rubu naftnih rezervi, kada šume i životinjske vrste nestaju a klimatski uslovi vidljivo menjaju, promene navika potrošača mogu mnogo da utiču na sveukupno stanje sveta.
Niko ne pravi veću grešku od onoga ko ne poduzima ništa samo zbog toga što može da uradi samo malo.- Edmund Bruke.
Autor: Julia Hailes Tekst preuzet iz časopisa "Marketing Strbija" Ilustracije: Nikola Radojčić
Kako je MS07 posvećen društvenoj odgovornosti, rubrika infuzija prenosi neke od stvari koje svako od nas može učiniti kako bi buduće generacije nasledile svet koji će biti značajno bolji od prognoza koje imamo danas. Sve ove “zelene ” savete Džulija Hejls (Jullia Hailes) objedinila je u jednu veoma korisnu knjigu "Green consumer guide", odnosno Vodič za zelene potrošače.
Klimatske promene
Svako od nas u proseku proizvede jednu tonu ugljen dioksida (CO2) godišnje koji je jedan od glavnih krivaca za globalno zagrevanje.
Amerika je odgovorna za gotovo četvrtinu ukupne svetske emisije C02. U vrhu liste top zagađivača nalaze se sve zemlje visoko razvijenog zapadnog sveta, dok će disproporcionalno, zemlje naj pogođenije klimatskim promenama biti upravo one najsiromašnije.
Energetska glad
Dok se potražnja za energijom povećava, intenzivira se debata o tome odakle ta energija treba da dođe. Svetska energija, odakle god da dolazi ima svoju finansijsku, socijalnu ili cenu koju plaća naša životna sredina-obično su sva tri elementa povezana.
U prvih 25 godina ovog veka predviđa se da će se potrošnja struje udvostručiti a potražnja za naftom povećaće se za čak 60%.
Da bi današnji svet funkcionisao kako funkcioniše zavisni smo o fosilnim gorivima: uglju, nafti i gasu, kojih je rapidno sve manje i koji zagađuju sve više.
2005. godine potrošili smo polovinu raspoloživih rezervi nafte. Ne zna se tačan datum kada ćemo doći do kraja rezervi ali količina koja dolazi sa naftnih polja sve je manja. Danas je prioritet pronaći alternativu ovim ne obnovljivim izvorima energije.
Sunce, vetar, talasi
Kada bismo uspeli da iskoristimo barem jedan hiljaditi deo solarne energije koju Zemlja apsorbuje u toku samo jedne godine, to bi bilo više nego dovoljno da se zameni fosilno gorivo. Najveći problem je taj što su solarne ploče skupe iako ne zauzimaju mnogo mesta lake su za instaliranje.
Procenjeno je da bi energija mora i okeana mogla da obezbedi oko 20% potrebe za električnom energijom i bila bi finansijski konkurentna. Prednost energije talasa je ta da je veoma predvidljiva za razliku od sunca i vetra.
Kombinacija ovih obnovljivih izvora bi mogla i trebalo bi da se što više koristi u rešavanju problema energije.
Voda
Manje od jedna trećine svetskih voda čini slatka voda, a samo mali deo toga nam je dostupan. Od 1950. godine svetska potrošnja vode se utrostručila i ljudi u bogatim zemljama troše deset puta više vode nego ljudi u siromašnim zeljama. 40% svetske populacije suočeno je sa ozbiljnim nestašicama vode.
Zbog toga bi svi trebalo da vodimo računa o tome koliko vode trošimo.
Planine otpada
Svako od nas napravi otpad u količini vlastite težine za manje od dva meseca, kada tome dodamo industrijski otpad brojka nije ni malo ohrabrujuća. A ta brojka nezaustavljivo raste. Većina toga ide u ogromne rupe u zemlji, premda nam ponestaje mesta i za ovakav način odlaganja otpada. Drugi problem je taj da ove gigantske rupe mogu da budu veliki zagađivači. Zapravo metan koji nastaje usled truljenja 24 puta je snažniji od CO2 kao uzročnik efekta zelene bašte.
Samo nešto ispod 10% otpada se spaljuje, međutim ovaj način eliminacije otpada je vrlo štetan po okolinu i troši mnogo energije.
Reduce, Reuse, Recycle
Ako želimo da u budućnosti proizvodimo manje otpada moramo da promenimo svoje potrošačke navike. Obično bez ikakvog razmišljanja kupujemo fotoaparate za jednokratnu upotrebu, pelene, plastične čaše i ambalažu u svim bojama i oblicima. Sve dolazi u potrošnim kesama, vrlo malo od toga se ponovo upotrebi, a gotovo ništa se ne popravlja.
Često krivimo industriju i velike kompanije ali koliko nas se seti da u kupovinu ponese platnenu torbu? Kada bi svako upotrebljavao platnene torbe proizvodnja plastičnih kesa bi se znatno smanjila.
Recikliranje je jedno od prilično dobrih rešenja kada je u pitanju smanjenje otpada i očuvanje resursa. U mnogim zemljama postoje odvojeni kontejneri za staklo, metal, papir i plastiku i postoji dobro razvijen sistem recikliranja, kod nas to još uvek nije slučaj.
Staklo
Ne postoji limit koliko puta staklo može biti reciklirano. Recikliranjem samo jedne flaše uštedećemo energiju koja je dovoljna da 10 sijalica radi čitav sat.
Metal
Trenutno na pr. u Velikoj Britaniji se reciklira skoro 50% metala. Nova aluminijumska konzerva oduzima 20 puta više energije nego jedna reciklirana. Zapravo ako reciklirate 1 tonu aluminijuma uštedećete 6 tona boksita, 4 tona hemikalija i električne energije koja bi mogla da opslužuje četvoročlanu porodicu gotovo 3 godine.
Papir i karton
Da ne spominjemo zaštitu šuma. Potrebno je što više papira reciklirati ali takođe možemo mnogo da učinimo i ako kupujemo proizvode od recikliranog materijala(toalet papir, sveske, kancelarijski papir, kuhinjske salvete, pelene itd..).
Plastika
Upotreba plastike u razvijenom svetu se alarmantno povećava i 8% svetske nafte koristi se za proizvodnju plastike, dok se samo 15% reciklira.
Postoji mnogo veće interesovanje da se reciklira papir i staklo od plastike. Jedan od problema je taj da plastika treba da bude sortirana po tipu kako bi bila spremmna za reciklažu. Iznenađujuće, ovo se ponekad radi ručno!
Recikliranjem plastike se takođe drastično štedi na energiji i vodi i smanjuje se CO2 zagađenje. Čak i sa ovom uštedom još je bolje pronaći plastičnim predmetima novu namenu u domaćinstvu.
Neki od velikih lanaca supermarketa prepoznaju neophodnost recikliranja i povećavaju upotrebu povratne plastike dok mnoge kompanije istražuju biorazloživu plastiku.
Kako da smanjimo potrošnju:
* Izbegavajte stvari za jednokratnu upotrebu kakve su baterije, plastičan pribor za jelo, pelene, fotoaparati za jednokratnu upotrebu itd.... * Ponovo upotrebite sve šta možete: Flaše, kese, odeću, papir za pakovanje itd... * Upotrebljavajte torbe i korpe za kupovinu i ne zaboravite da ih ponesete sa sobom. * Prigovarajte kompanijama koje pakuju svoje proizvode u preobimnu ambalažu. * Pijte vodu iz česme. * Planirajte obroke unapred kako ne biste kupovali više hrane nego što vam je potrebno. * Naučite kako da popravljate vaše stvari u kući ili nađite nekog ko zna. * Nemojte da robujete modi i trendovima. Koristite svoj mobilni dok ne prestane da radi. * Ako razmišljate da kupite nešto novo razmislite da li vam to zaista treba ili koliko to zaista želite. * Hranu čuvajte u plastičnim ili metalnim posudama nemojte da upotrebljavate foliju za umotavanje. * Kupujte voće i povrće od lokalnih snabdevača oni obično koriste mnogo manje materijala za pakovanje od super marketa. * Šaljite elektronske čestitke za novu godinu ili rođendane ili ako umete napravite ih sami od starog materijala. * Kupujte proizvode od recikliranih materijala. * Ne kupujte više odeće nego što vam je potrebno.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
U Albaniji je počela gradnja deonice Miljot–Baldren, u okolini Lješa, čime se nastavlja izgradnja ključnog severnog pravca buduće Jadransko-jonske saobraćajnice. Nakon završetka ove deonice, preostaje još pravac ka Murićanu i granici sa Crnom Gorom.
Američlka politička organizacija Republikanci za nacionalnu obnovu saopštila je danas da bi američki predsednik Donald Tramp trebalo da se odazove pozivu predsednika Srbije Aleksandra Vučića i poseti Srbiju.
Sukob na Bliskom istoku – 104. dan. Predsednik SAD Donald Tramp je objavio da obustavlja planirane napade na Iran. Izjavio je da uskoro očekuje da bude potpisan sporazum sa Iranom, istakavši da su "dokumenti blizu konačnih oblika".
U Srbiji se danas kasnije posle podne i uveče, u okvirnom intervalu od 17 do 21 sat, očekuje obrazovanje linijskog grmljavinskog sistema, najpre preko Vojvodine, koji će uslovljavati pljuskove i grmljavinu.
Džesika Simpson poslednjih godina sve se češće vraća muzici i koncertnim nastupima, a na nedavnom koncertu u Pensilvaniji prisetila se teških početaka svoje karijere.
Drveće možda ne može da skladišti onoliko ugljen-dioksida koji zagreva planetu koliko se ranije pretpostavljalo, jer fotosinteza ne mora uvek da dovede do rasta drveta, sugeriše najnovija studija.
Uzbuđenje pred završnicu najgledanijeg muzičkog takmičenja u regionu dostiže vrhunac, a večerašnja, četvrtfinalna epizoda "Zvezda Granda" donosi novu dozu neizvesnosti.
Melinda Gejts, bivša supruga Bila Gejtsa, koji je optužen za vezu sa Džefrijem Epstajnom, izjavila je danas da je susret sa Epstinom za nju bio duboko neprijatan i uznemirujući, nnavodeći da je odmah stekla izrazito negativan utisak o njemu.
Kada je Landon Denis (37) iz Jute pao sa kuhinjskog pulta nakon predoziranja heroinom i metamfetaminom i glavom udario o pločice, nije slutio da će, doživeti nešto što će mu zauvek promeniti život.
Iako se kalcijum najčešće povezuje sa zdravljem kostiju, njegova uloga u organizmu je mnogo šira. Ovaj mineral je neophodan za pravilan rad mišića, nerava i srca. Ipak, mnogi ljudi ga ne unose u dovoljnim količinama.
Naučnici sa Univerziteta Kembridž razvili su novu tehnologiju za izradu vakcina koja bi mogla da pruži zaštitu od hiljada varijanti virusa u okviru jedne vakcine, uključujući koronaviruse i virus ebole, a postavlja se pitanje šta ona znači za čovečanstvo.
Ako ste mislili da je maratonsko gledanje popularnih serija poput "Rivals" ili "Bridžerton" samo vaš mali "guilty pleasure", stručnjaci tvrde da biste mogli imati i više koristi nego što mislite.
Američka glumica i komičarka Ejmi Šumer iskoristila je društvene mreže kako bi ponovo progovorila o endometriozi, bolnom stanju s kojim se i sama godinama borila.
Jedan manje poznat ratni film dostupan na Netflix poslednjih je godina stekao brojne obožavaoce, koji ga porede s klasicima žanra poput filma "Spašavanje redova Rajana".
U sklopu ovogodišnjeg Urusai Con eventa u Sava Centru, organizujemo League of Legends 2v2 turnir. Ako želiš da sa svojim duo partnerom odmeriš snage protiv drugih ekipa uživo, ovo je prava prilika da se prijavite.
The Air Force of the Armed Forces of Ukraine warned on Friday, June 12, about a high probability that Russian forces will use “Oreshnik” medium-range ballistic missiles.
The European Migration Pact, a comprehensive legislative package establishing common rules for migration management, border control, and asylum procedures, begins to apply today in all member states.
The U.S. website Axios reported that four aircraft of the United States Air Force have taken off for Europe as part of preparations for a possible signing ceremony of an agreement between the United States and Iran to end the war.
Na Reditu se ovih dana govori o pomalo bizarnoj priči koja tehnički nema veze sa gejmingom, ali nosi zanimljivu pouku: gejmerski kompjuter spasava život.
Komentari 8
Pogledaj komentare