Smatra se da je najteža glad bila 1605. godine, što je i zapisano u belešci manastira Krušedola kod Iriga, kada je za parče hleba „otac prodavao svoje dete, sin oca, brat brata..."!
Piše: Draženko Nenadić
O „velikom ledenom dobu" ili hladnim razdobljima koja su se dešavala tokom epohe u stručnoj terminologiji poznate kao Pleistocen postoji veliki broj stručnih i popularnih članaka objavljenih širom sveta. Međutim, veoma mali broj ljudi upoznat je sa činjenicom da je ledeno doba tako reći nedavno kucalo na vrata naše planete ostavljajući vidljive tragove kako na njenoj površini, tako i u životima ljudi.
Da se podsetimo! Poslednje „veliko ledeno doba" završilo se pre oko 14.000 godina, kada su ledeni pokrivači počeli da se povlače, ali je to povlačenje trajalo sledećih 7.000 godina, kada su stigli do svojih sadašnjih granica. Na taj način, može se reći da od pre 10.000 godina živimo u toplom periodu u stručnoj terminologiji poznatijem kao Holocen. Međutim, tokom tog toplog perioda povremeno su se dešavale velike oscilacije klime, koje svakako ne priliče periodu predaha između dve hladne etape, jedne koja je završena i druge, koja nas tek očekuje.
Utvrđeno je da su tokom holocena glečeri dostizali maksimalne dimenzije pre oko 250, 2.800, 5.300 8.000 i 10.500 godina. Uzroci koji dovode do ovih zahlađenja su još nepoznati, ali postoje pretpostavke da mogu biti povezani sa promenama na Suncu jer se smatra da se solarna konstanta menja u granicama do 10%. Praistorijski čovek je u potrazi za optimalnijim uslovima života tražio i otkrivao staništa u kojima nije imao problema sa hladnoćom, a samim tim ni ishranom. Zbog toga je npr. na višim geografskim širinama severne polulopte u ovim hladnim ciklusima teško ili nemoguće naći arheološke lokalitete.
U to vreme na našim prostorima ljudi su naseljavali Lepenski vir, Vinču, Starčevo ili Pločnik, jer je klima bila povoljna i omogućavala je dovoljnu količinu hrane životinjskog i biljnog porekla. Recimo, u periodu od 3.700. do 3.150. pre nove ere godine na prostoru Bugarske nigde nisu otkriveni arheološki lokaliteti, što je tumačeno jačim zahlađenjem koje je primoralo tadašnju ljudsku zajednicu na kolektivni egzodus. Međutim, klimatska zahlađenja uvek su smenjivala klimatska otopljavanja, a kao dobar primer može se pomenuti da je 1.000 godina pre nove ere bilo toliko toplo da je u južnim delovima Grenlanda rasla bujna vegetacija.
Ipak, vratimo se „malom ledenom dobu" o kome imamo i najviše podataka u pisanoj formi.
Zaleðeni London, umetnièka vizija
Ovaj period klimatskih oscilacija trajao je od 1450. do 1880. godine nove ere, kada su se glečeri visokih planinskih masiva znatno proširili, što se može videti i na nekim umetničkim slikama, a sneg se mesecima zadržavao i na visokim planinama Etiopije, što danas nije slučaj. Detaljnim ispitivanjem glečerskih morena ustanovljeno je da je najveće zahlađenje u toku malog ledenog doba bilo oko 1700. godine i da je to bilo poslednje od pet sličnih događaja u proteklih 10.000 godina.
Interesantna je činjenica da je u tom periodu globalna temperatura bila niža za samo 10C nego danas, što je bilo dovoljno da ovaj vremenski interval obeleži znatnim hladnoćama. Pošto je u ovom periodu prosečan ljudski vek iznosio 50 godina, osam ljudskih generacija je dobro osetilo šta znači snižavanje srednje godišnje temperature za samo jedan jedini stepen. I pored toga što su zabeležene velike hladnoće (što se verovatno odnosilo i na prethodne cikluse zahlađenja u okviru holocena) mora se istaći da je ciklus malih ledenih doba delovao snagom od samo 1/10 snage velikih ledenih doba.
U tih 400 godina postojala su dva velika minimuma zahlađenja. Prvi, koji se javio u ranoj fazi malog ledenog doba nazvan je Sporer minimum. Poznat je po ekspanziji arktičkog leda koji se proširio toliko da je uspeo da izoluje jednu koloniju Normana na jugozapadnom delu Grenlanda, od čega je većina stradala, a primer je jedinstven u istoriji čovečanstva. Drugo zahlađenje, jačeg karaktera, desilo se u 17. veku i nazvano je Maunder minimum. Njegovo dejstvo je naročito zapaženo u Severnoj Americi kada su prvi kolonijalisti dolazili i naseljavali tlo Novog Sveta. Očigledno da klima nije ukazala dobrodošlicu već dovoljno napaćenim ljudima!
Osvrnimo se ukratko na pisana dokumenta koja nam predočavaju kako je to izgledalo živeti i opstati tokom 400 godina prilično surovih i veoma promenljivih klimatski uslova.
Prema letopisima iz manastira saznajemo da se Crno more više puta zaleđivalo, te da se tokom surovih zima 1621. i 1669. godine zamrzao Bosfor, a 1709. godine Jadransko more pored obale. Oštre zime su zabeležene i na jugu Francuske i duž Azurne obale. Postoje podaci da su u zimu 1468. godine francuski seljaci vino seklo sekirama i prevozili u komadima. Polovinom januara 1506. godine zaledilo se more u luci Marselja, a u trećoj dekadi novembra 1524. godine zaledile su se reke na jugu Francuske, što se ponovilo krajem marta 1527. godine.
Zahlađenje koje je u Evropi trajalo od 15. do polovine 19. veka zahvatilo je našu zemlju i okolne krajeve. Na primer, zna se da je sneg padao više puta i tokom leta, kao što je bio slučaj u Fojnici 13. avgusta 1716. godine, što je zabeleženo u franjevačkom samostanu tog grada. Na osnovu ovih zapisa i onih koji se nalaze u državnoj biblioteci u Sankt Petersburgu može se videti da se sneg na području Bosne zadržao od 12-16. avgusta te godine, a reke se pri tom ledile! 20. jula sledeće godine bosanske planine bile su ponovo prekrivene snegom. Na osnovu beležaka manastira u Gomirju kod Karlovca, visok sneg je u okolini Karlovca i u Primorju lomio grane olistalog drveća 23. maja 1723. godine.
Međutim, nasuprot hladnim zimama i letima sa snegom, bilo je povremeno i neuobičajeno toplih godina. Tako je 1745. godine posle izuzetno oštre zime nastupilo rano proleće, te je polovinom marta bilo toliko toplo da su ljudi tražili zaštitu od sunca u hladu od drveća. Između 5. i 17. januara 1746. godine bilo je toplo kao usred leta, a čitava zima je bila blaga, što se do tad nije pamtilo u Sremu. U okolini Zvornika 1746. godine brale su se jagode 17. decembra!
Sarajevo se tokom ta četiri veka više puta tokom toplih perioda nalazilo pod snegom. Recimo, 19. septembra 1774. godine pod teretom nagomilanog snega srušilo se u gradu više zgrada i polomile granje mnogih drveća. 24. avgusta 1777. godine Sarajevo je osvanulo prekriveno snegom, a visina snežnog pokrivača u proleće te veoma hladne godine dostizala je do grudi čoveka. 1778. godine od velike hladnoće na području Prizrena stradale su mnoge životinje, a čergari koji su zapali u sneg pomrli su od hladnoće i gladi. Velika hladnoća je bila i za vreme prvog srpskog ustanka, kada je sneg pao i u leto, 3. jula 1806. godine u okolini Bijelog polja. Sredinom decembra 1822. godine reka Drina se zaledila, a u Sremu je dosta ljudi stradalo od velike hladnoće.
I velike suše
Period malog ledenog doba upamćen je i po velikim sušama koje su donele veliku glad ugroženoj populaciji koja je bila pogođena. 1371. godine, u periodu ratovanja protiv Turaka, u Makedoniji je kao posledica suše vladala takva glad kakva se nije pamtila. Smatra se da je najteža glad bila 1605. godine, što je i zapisano u belešci manastira Krušedola kod Iriga, kada je za parče hleba „otac prodavao svoje dete, sin oca, brat brata..."!
Ovakva glad potrajala je nekoliko godina. Na Cetinju su 1608. godine zbog očajanja i izgladnelosti ljudi sebi oduzimali živote! Zbog velike suše u svim našim krajevima velika glad je bila i 1629. godine, zatim 1779. godine kada kiša nije pala skoro pet meseci. Slična situacija se ponovila posle 20 godina, a početkom 19. veka zabeležena je strašna suša u Sandžaku kada kiše nije bilo više od šest meseci.
Međutim, hladne klimatske prilike prožete povremeno izuzetno toplim vremenskim intervalima i velikim sušama povremeno su prekidale velike padavine čije su poplave donosile nove nevolje populaciji koja je već bila dovoljno pogođena dosta surovim klimatskim promenama. Npr. na području Crne Gore 1580. godine u nekim naseljima su usled obilne kiše, prema njihovim zapisima, "nestali ispod talasa i ljudi i zemlja".
U novembru 1616. godine bujice su valjale stene i odnosile kuće u Popovom Polju. Na osnovu beležaka u arhivu Srpske akademije nauka i umetnosti, aprila 1770. godine Dunav je poplavio čitavu svoju dolinu u Nemačkoj, deo Beograda i Vlašku, a nabujala Miljacka je novembra 1791. odnela skoro sve mostove, probila nasipe, te srušila nekoliko kuća i više zgrada.
Da li nam, može se reći nedavne klimatske promene, šalju jasnu poruku šta nam se može desiti i bez uloge ljudskog ili antropogenog faktora, kojem možda dajemo i preveliki značaj? Da li smo i dalje spremni da tvrdimo da nikad nije bilo tako vruće ili pak hladno kao danas; da je klima toliko poremećena da su leta ili pretopla ili prehladna, zime takođe - ili nam ovi podaci ukazuju na to da su se takve stvari dešavale i tokom niza proteklih generacija, koje su verovatno patile daleko više nego mi danas? Ako se vinemo u visine, pogledamo Zemlju kao deo celine Sunčevog sistema, sa njenom promenljivom putanjom u prostoru i varijabilnom količinom sunčeve radijacije koju pri tome prima, shvatićemo da će se ovakve klimatske promene dešavati još mnogo miliona godina. Gde je tu čovek, kako će se prilagoditi surovim klimatskim promenama i koliko će uopšte opstati, pokazaće vreme.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
U Albaniji je počela gradnja deonice Miljot–Baldren, u okolini Lješa, čime se nastavlja izgradnja ključnog severnog pravca buduće Jadransko-jonske saobraćajnice. Nakon završetka ove deonice, preostaje još pravac ka Murićanu i granici sa Crnom Gorom.
Američlka politička organizacija Republikanci za nacionalnu obnovu saopštila je danas da bi američki predsednik Donald Tramp trebalo da se odazove pozivu predsednika Srbije Aleksandra Vučića i poseti Srbiju.
Sukob na Bliskom istoku – 104. dan. Predsednik SAD Donald Tramp je objavio da obustavlja planirane napade na Iran. Izjavio je da uskoro očekuje da bude potpisan sporazum sa Iranom, istakavši da su "dokumenti blizu konačnih oblika".
Rat u Ukrajini – 1.571. dan. Snage bespilotnih sistema ZSU pogodile fabriku "Krimski titan", koja vojnu proizvodnju Rusije snabdeva titanijum-dioksidom i sumpornom kiselinom. Predsednik Rusije Vladimir Putin rekao je da oružane snage napreduju u svim pravcima.
Brahim Dijas mogao bi da bude jedno od najzanimljivijih imena letnjeg prelaznog roka, a njegove partije na Svetskom prvenstvu mogle bi da odrede gde će igrati naredne sezone.
Rat u Ukrajini – 1.571. dan. Snage bespilotnih sistema ZSU pogodile fabriku "Krimski titan", koja vojnu proizvodnju Rusije snabdeva titanijum-dioksidom i sumpornom kiselinom. Predsednik Rusije Vladimir Putin rekao je da oružane snage napreduju u svim pravcima.
Sukob na Bliskom istoku – 106. dan. Američki predsednik Donald Tramp najavio je da bi Iran i SAD sutra trebalo da potpišu sporazum, dok iranski zvaničnici to demantuju.
Vlasti u južnoj meksičkoj državi Oahaka istražuju ubistvo gradonačelnika San Miguel Amatitlana, Hosea Angela Brava Martineza, koji je u subotu ubijen vatrenim oružjem, saopštilo je državno tužilaštvo, a prenosi Rojters.
Blumberg, pozivajući se na zapadne obaveštajne službe, objavio je da je Iran tokom osam nedelja primirja sa SAD najverovatnije obnovio svoje raketne zalihe novim ruskim oružjem i obnovio značajan deo svog raketnog arsenala.
Džesika Simpson poslednjih godina sve se češće vraća muzici i koncertnim nastupima, a na nedavnom koncertu u Pensilvaniji prisetila se teških početaka svoje karijere.
Drveće možda ne može da skladišti onoliko ugljen-dioksida koji zagreva planetu koliko se ranije pretpostavljalo, jer fotosinteza ne mora uvek da dovede do rasta drveta, sugeriše najnovija studija.
Uzbuđenje pred završnicu najgledanijeg muzičkog takmičenja u regionu dostiže vrhunac, a večerašnja, četvrtfinalna epizoda "Zvezda Granda" donosi novu dozu neizvesnosti.
Melinda Gejts, bivša supruga Bila Gejtsa, koji je optužen za vezu sa Džefrijem Epstajnom, izjavila je danas da je susret sa Epstinom za nju bio duboko neprijatan i uznemirujući, nnavodeći da je odmah stekla izrazito negativan utisak o njemu.
Kada je Landon Denis (37) iz Jute pao sa kuhinjskog pulta nakon predoziranja heroinom i metamfetaminom i glavom udario o pločice, nije slutio da će, doživeti nešto što će mu zauvek promeniti život.
Iako se kalcijum najčešće povezuje sa zdravljem kostiju, njegova uloga u organizmu je mnogo šira. Ovaj mineral je neophodan za pravilan rad mišića, nerava i srca. Ipak, mnogi ljudi ga ne unose u dovoljnim količinama.
Naučnici sa Univerziteta Kembridž razvili su novu tehnologiju za izradu vakcina koja bi mogla da pruži zaštitu od hiljada varijanti virusa u okviru jedne vakcine, uključujući koronaviruse i virus ebole, a postavlja se pitanje šta ona znači za čovečanstvo.
Ako ste mislili da je maratonsko gledanje popularnih serija poput "Rivals" ili "Bridžerton" samo vaš mali "guilty pleasure", stručnjaci tvrde da biste mogli imati i više koristi nego što mislite.
Američka glumica i komičarka Ejmi Šumer iskoristila je društvene mreže kako bi ponovo progovorila o endometriozi, bolnom stanju s kojim se i sama godinama borila.
Jedan manje poznat ratni film dostupan na Netflix poslednjih je godina stekao brojne obožavaoce, koji ga porede s klasicima žanra poput filma "Spašavanje redova Rajana".
U sklopu ovogodišnjeg Urusai Con eventa u Sava Centru, organizujemo League of Legends 2v2 turnir. Ako želiš da sa svojim duo partnerom odmeriš snage protiv drugih ekipa uživo, ovo je prava prilika da se prijavite.
The Air Force of the Armed Forces of Ukraine warned on Friday, June 12, about a high probability that Russian forces will use “Oreshnik” medium-range ballistic missiles.
The European Migration Pact, a comprehensive legislative package establishing common rules for migration management, border control, and asylum procedures, begins to apply today in all member states.
The U.S. website Axios reported that four aircraft of the United States Air Force have taken off for Europe as part of preparations for a possible signing ceremony of an agreement between the United States and Iran to end the war.
Na Reditu se ovih dana govori o pomalo bizarnoj priči koja tehnički nema veze sa gejmingom, ali nosi zanimljivu pouku: gejmerski kompjuter spasava život.
Peugeot je ove nedelje zvanično predstavio E-208 GTi, prvi potpuno električni model sa legendarnom GTi oznakom, a sada su poznati svi tehnički detalji, kao i cena ovog automobila.
Komentari 2
Pogledaj komentare