Fotografisanje je sve do pred kraj XIX veka bilo relativno skupo te se često događalo da deca i mladi koji bi prerano umrli nisu imali nijednu svoju fotografiju – nikakav trag svog postojanja.
Post-mortem fotografija zauzima posebno mesto u okvirima individualnih i grupnih portreta građanskog društva Velike Britanije i Severne Amerike XIX veka. Ovaj žanr se pojavio u isto vreme kada i fotografija (tj. dagerotipija, 1839. godine) i opstao sve do kraja XIX i početka XX veka.
Neposredno nakon smrti, preminule osobe su fotografisali same ili u društvu rođaka i prijatelja, u sopstvenom stanu ili fotografskom ateljeu. Pokojnike su postavljali u različite poze, naizgled u želji da prikriju smrt i prikažu ih živima. Ponekad su u te svrhe korišćene specijalne sprave (koje su posedovali svi foto studiji), koje su pokojnika održavale u stojećem stavu ili su ih, jednostavno, pridržavale osobe fotografisane zajedno sa njima.
Fotografi su, neretko, radi veće uverljivosti, slikali otvorene oči na zatvorenim kapcima pokojnika na foto papiru. Zahvaljujući nespretnosti mnogih fotografa, na nekim snimcima se vide pojedinci iskolačenih očiju (na osnovu čega mi danas znamo da su to pokojnici).
Fotografisanje je sve do pred kraj XIX veka bilo relativno skupo te se često događalo da deca i mladi koji bi prerano umrli nisu imali nijednu svoju fotografiju – nikakav trag svog postojanja. Stoga ovu, iz današnje perspektive neobičnu praksu, možemo posmatrati kao pokušaj sažimanja ljudske egzistencije na uštrb života i smrti a u korist sećanja na preminule. Trag postojanja preminulog srodnika ili prijatelja očigledno postaje važniji od njegovih ili njenih individualnih postignuća i društvene relevantnosti (za razliku od svih prethodnih istorijskih perioda kada to nije bio slučaj). Ovde fotografija ukazuje na promenjenu ulogu pojedinca u građanskom, buržoaskom društvu toga doba.
Treba imati u vidu da u pomenutom razdoblju, hrišćanski, mistički i linearni poredak vremena biva zamenjen profanim, evolucionističkim, ali takođe linearnim poretkom vremena. Uovom drugom slučaju, vreme više nije u službi spasenja već ono postaje glavna institucija ljudskog poimanja. ,,Profesionalizaciju” vremena potpomažu različite tehnike preciznog beleženja a među njima počasno mesto pripada fotografiji.
U doslovnom, istorijski osvedočenom postojanju, neposredni potomci su verovatno tražili legitimaciju isvoje istine zasnovane na materijalističkom pristupu životu. Na mesto dotadašnjeg praznovernog poverenja u neobjašnjivost sveta života dolazi takođe praznoverno poverenje u objašnjivost sveta života. Ideologija percepcije se menja pa tako religijski simbolizam gubi na važnosti dok empirijski merljiva iskustva (iskušenja) stvarnosti dobijaju na značaju/značenju.
U takvoj kulturnoj klimi menjaju se stavovi i njima uslovljeni odnosi prema smrti. Ona postaje privatni čin koji se najčešće odvija u kućnoj atmosferi, u sopstvenom krevetu okruženom bliskim srodnicima i prijateljima. Dok je u neposrednoj prošlosti smrt bila uklopljena u postojeći sistem značenja i kao takva bila od presudnog značaja za celo društvo sada sav njen teret spada na pojedince te njihovu (ne)mogućnost razumevanja i prihvatanja.
Buržoaska klasa, koja preuzima kormilo istorije, ne može sebi da dozvoli da se bavi pojavama koje prevazilaze metodološke okvire naivnog, pozitivističkog racionalizma. Može se čak ironično reći da smrt tada, lišena „discipline” tj. opravdanja i porekla, postaje ,,nekonvencionalna” pojava. Iz tih razloga, smrt biva prepuštena tadašnjim nekonvencionalnim slojevima društva – pesnicima, umetnicima, psiholozima, patolozima i sl. a groblja se premeštaju iz centara gradova na periferije. Medicina i obični građani imaju posla samo sa telima odnosno bližnjima čije je postojanje smisleno zabeležiti radi lične i nadlične utehe – uspomene i statistike.
Tekst je u originalu objavljen na sajtu Centra za razvoj fotografije, pod nazivom "Post-mortem viktorijanska fotografija", gde možete pročitati i ostale tekstove autorke o ovoj temi.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Imovina Ruske narodne banke vredna stotine milijardi dolara zamrznuta je u Evropskoj uniji i drugde nakon početka rata Rusije i Ukrajine u februaru 2022. godine.
Rat u Ukrajini – 795. dan. Nastavljaju se sukobi na istoku Ukrajine, a najžešće borbe tokom prethodnog dana vođene su u Donjeckoj, Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti.
Francuski glumac Žerar Depardje pozvan je jutros na saslušanje zbog optužbi za seksualne napade, a potom je poslat u pritvor u Trećem odeljenju pariske policijske uprave, da bi mu danas kasno popodne pritvor bio ukinut, saopštila je pariska policija.
Nedaleko od grada Kana na jugu Francuske 36-godišnji muškarac ranjen je u petak uveče hicem iz pištolja nakon komšijske tuče, saopštila je danas francuska policija.
Nedaleko od grada Kana na jugu Francuske 36-godišnji muškarac ranjen je u petak uveče hicem iz pištolja nakon komšijske tuče, saopštila je danas francuska policija.
Izraelski zvaničnici pozvali su Međunarodni krivični sud (MKS) da ne izdaje naloge za hapšenje visokih izraelskih zvaničnika i poručili da će nastaviti da se bore.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić obratio se narodu po povratku iz Njujorka gde je govorio o situaciji na Kosovu i Metohiji, rezoluciji o Srebrenici i drugim važnim pitanjima.
Već ranije smo saznali da HMD sprema objavu nekoliko poznatih Nokia telefona, ali sa izmenjenim karakteristikama. sada imamo i fotografije jednog od njih.
Do početka sezone godišnjih odmora, najverovatnije od juna meseca građani će moći da online provere da li imaju neplaćenu kaznu za saobraćajni prekršaj detektovan kamerom ili radarom.
Komentari 13
Pogledaj komentare