U Briselu je jutros, bilateralnim sastankom Ivice Dačića i Ketrin Ešton, nešto pre 10 sati, počela ključna runda dijaloga Beograda i Prištine.
Posle današnjih sastanaka će biti jasnije kakav će biti izveštaj Eštonove i kada će biti moguće otvaranje pristupnih pregovora između Srbije i EU.
U zgradu Evropske službe za spoljne poslove nešto posle devet sati ušla je delegacija Srbije, u kojoj je, pored premijera Ivice Dačića, i vicepremijer Aleksandar Vučić.
Potom se visoka predstavnica EU Ketrin Ešton
sastala s kosovskim premijerom Hašimom Tačijem, a nakon toga je usledio trilateralni razgovor.
Glavna tema današnjih razgovora su otvorena pitanja iz oblasti pravosuđa, a pre svega ustrojstvo osnovnog suda u Mitrovici, čiji bi sastav po Briselskom sporazumu trebalo da odražava etničku strukturu stanovništva. Priština traži da sedište tog suda bude u Južnoj Mitrovici, sa ograncima u severnim opštinama u kojima žive pretežno Srbi, dok je stav Beograda da sedište suda bude na severu i odvojeno od suda na jugu podeljenog grada. Portparolka Eštonove Maja Kocijančič saopštila je juče da će tema biti pravosuđe, a cilj sastanka je da se učini što veći napredak uoči izveštaja visoke predstavnice Ketrin Ešton ministarskom savetu EU koji odlučuje o datumu početka pregovora o pridruživanju Srbije EU.
"Biće reči o svim otvorenim pitanjima vezanim za primenu Briselskog sporazuma, a jedno od njih je pravosuđe", rekla je Kocijančičeva juče novinarima.
Ona je podsetila da će
Eštonova u ponedeljak ukratko, a u utorak detaljnije izvestiti ministarski savet EU o dosadašnjem napretku u normalizaciji odnosa Beograda i Prištine. Ministri će nakon toga usvojiti okvir za pregovore za Srbijom i odrediti datum prve međuvladine konferencije EU-Srbija, koja po ranijoj odluci Saveta treba da se održi najkasnije u januaru 2014. Kocijančičeva je odbila da spekuliše da li bi pregovori mogli da počnu već u decembru, istakavši da je to stvar o kojoj odlučuju zemlje članice.
Kako je Tanjug ranije javio,
većina članica smatra da je Srbija uložila dovoljno napora u primeni sporazuma da se međuvladina konferencija održi već 20. decembra, odmah nakon završnog godišnjeg samita Saveta EU. Takav stav zastupa i Evropski parlament, koji je u predlogu rezolucije o Srbiji, koja je prošle nedelje jednoglasno usvojena u Spoljnopolitičkom komitetu, zatražio početak pregovora u decembru.
Nemačka i Velika Britanija, međutim, žele pregovore najranije u januaru, a briselski diplomatski izvori kažu da se one pri tome pozivaju pre svega na okolnost da dogovora o pravosuđu još nema. Nemci se, pored toga, pozivaju na stav Bundestaga da pregovori sa Srbijom u svakom slučaju ne treba da počnu pre januara, ali taj stav, kako je Tanjugu rečeno, nije obavezujući, jer je u ovom slučaju reč o mišljenju, a ne o odluci nemačkog parlamenta.
Stoga ishod predstojeće runde pregovora ostaje glavni preduslov da Srbija još ove godine počne pregovore, a to bi, kako se često čuje u Briselu, ojačalo ne samo kredibilitet Srbije, nego i kredibilitet EU u procesu proširenja.
Tokom prethodnog susreta Dačića i Tačija u Briselu, prošlog četvrtka,
postignut je dogovor o policiji, ali ne i o pravosuđu. Skoro da sam siguran da će Srbija u januaru otpočeti pregovore sa EU, kazao je Vučić gostujući u četvrtak na RTS-u.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 33
Pogledaj komentare