Srbija

Sreda, 23.06.2010.

18:53

Srbi najmanje zaduženi u regionu

Sa oko 2.000 evra duga po zaposlenom, stanovništvo Srbije, uz makedonsko, i dalje spada u najmanje zaduženo u odnosu na zaduženost stanovnika zemalja regiona.

Izvor: B92, Kamatica

Default images

Iako je situacija u našoj zemlji mnogo povoljnija nego kod naših suseda, primetno je da se naši građani pojačano zadužuju u poslednje tri godine.

Istraživanje portala kamatica je pokazalo da su najzaduženiji u periodu od 2007. do 2010. godine stanovnici Grčke i Hrvatske, ali najveći rast zaduženosti stanovništva beleže Makedonija, Crna Gora i Rumunija.

Najveći rast zaduženosti stanovništva je prisutan kod zemalja koje su bile relativno najmanje zadužene i kod kojih je došlo do osetnije privredne ekspanzije, navodi se u istaživanju i dodaje da su u strukturi rasta zaduženosti najvećim delom zastupljeni stambeni krediti i krediti za refinansiranje. Grupe zemalja sa najvećom zaduženošću stanovništva i najvećim rastom zaduženosti stanovništva u protekle tri godine imaju i najveće probleme sa neredovnim otplatama kredita.

Visoko zadužene zemlje, na prvom mestu Grčka i Hrvatska, uprkos velikim problemima i dalje beleže rast zaduženosti. Primetno je da Grčka značajno obuzdava zaduživanje, kako na nivou zemlje, tako i na nivou zaduženosti stanovništva, te beleži rast od samo dva odsto kod zaduženosti građana u protekle tri godine.

Iako je Hrvatska još 2007. godine imala blizu 200.000 kredita koji su njene građane doveli do bankrotstva, stanovništvo ove zemlje se i dalje ubrzano zadužuje i danas je svaki stanovnik Hrvatske zadužen sa 4.000, a svaki zaposleni sa 10.000 evra. Posebno zabrinjavajuće u vezi sa ovom zemljom je to što i dalje prosečne plate ne prate dinamiku rasta kredita.

Imajući u vidu zaposlenost i prosečnu zaradu u zemljama u regionu, visoku zaduženost imaju i Crna Gora, Rumunija i Bosna i Hercegovina. U srednje zadužene zemlje, prema kriterijumu zaduženosti stanovništva, mogu se ubrojati Srbija, Slovenija i Bugarska, koja je na granici visoke zaduženosti.
Zaduženost po stanovniku u evrima i dinamika rasta 2007-2010. godine
ZEMLJA ZADUŽENOST 2007. ZADUŽENOST 2010. RAST ZA 3 GODINE
SRBIJA 503 650 29%
CRNA GORA 963 1.500 56%
HRVATSKA 3.495 4.000 14%
BiH 609 850 40%
MAKEDONIJA 358 580 62%
SLOVENIJA 3.280 3.570 9%
RUMUNIJA 795 1.200 51%
GRČKA 7.920 8.100 2%
BUGARSKA 805 1.150 43%
Crna Gora i Bosna i Hercegovina, trenutno imaju prosečnu zaduženost po zaposlenom oko 5.500 evra, što je u poređenju sa prosečnim platama u ovim zemljama izuzetno visoka zaduženost, posebno u slučaju Bosne i Hercegovine.

Srbija ima zaduženost po zaposlenom oko 2.000 evra, što je skoro tri puta manje od Crne Gore i Bosne i Hercegovine i čak 5 puta manje od Hrvatske. Čak i kada se na ovo poređenje dodaju prosečne zarade u konkretnim zemljama, stanovništvo Srbije se mnogo ozbiljnije ponaša od građana susednih zemalja – Hrvatska ima oko 2,5 puta veću prosečnu zaradu, a Crna Gora 1,3 puta više nego Srbija.

Turbulentne godine za čitav region

U posmatranom periodu regionalno tržište je bilo vrlo turbulentno. Tokom 2007. i većim delom 2008. godine, zemlje poput Srbije, Crne Gore, Rumunije i Bugarske, pa delom i Makedonije i Bosne i Hercegovine, su imale vrlo visok stepen privrednog rasta.
Zaduženost po zaposlenom u evrima u 2010. godini
ZEMLJA ZADUŽENOST PO ZAPOSLENOM 2010.
SRBIJA 2.000
CRNA GORA 5.500
HRVATSKA 10.000
BOSNA I HERCEGOVINA 5.500
MAKEDONIJA 1.700
SLOVENIJA 7.200
GRČKA 14.000
Kod Rumunije i Bugarske je rast bio rezultat pridruživanja Evropskoj Uniji i značajnih priliva stranih investicija u sve privredne grane, dok je u ostalim zemljama rast bio prvenstveno zasnovan na privatizacijama i ulaganjima u nekretnine. Navedena kretanja su uticala na povećanje mogućnosti stanovništva da se dodatno zadužuje, što se i odrazilo na rast stepena zaduženosti.

Krajem 2008. godine dolazi do oštrog udara svetske ekonomske krize, koja se u regionu najpre manifestovala krizom poverenja u banke i značajnim povlačenjem štednje stanovništva, a potom i osetnim padom privredne aktivnosti i rastom nezaposlenosti. Sve ovo je rezultiralo povećanjem neredovnih otplata kredita od strane stanovništva.

Da bi se premostio problem ekonomske krize i stanovništvu donekle pomoglo u otplati, stimulisano je dodatno zaduživanje kako kroz programe subvencionisanja kredita, tako i kroz refinansiranje postojećih i produženje roka otplate uz niže mesečne obaveze.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

12 Komentari

Možda vas zanima

Svet

"To više ni Amerika ne može da spreči"

Napuštanje američkog dolara kao jedine valute za trgovinu naftom nije iznenađujući potez Saudijske Arabije, jer Rijad odavno razmišlja o tome, praktično od 2018. godine kada su SAD uvele prve sankcije Kini.

21:46

15.6.2024.

14 h

Svet

Vraćaju se u Rusiju?

Američki proizvođač bezalkoholnih gaziranih pića Koka-kola, koji je 2022. napustio rusko tržište, podneo je u aprilu ove godine tri zahteva za registraciju svojih najpoznatijih brendova "Koka-kola", "Fanta" i "Sprajt" u Rusiji.

7:54

15.6.2024.

1 d

Podeli: