Sporazum SRB i HR o izručenjima

Beograd, Zagreb -- Srbija i Hrvatska potpisale Sporazum o međusobnom izručenju državljanja, koji su osumnjičeni ili optuženi za organizovani kriminal ili korupciju.

Izvor: B92, Beta, Tanjug
Podeli

Sporazum su u Beogradu potpisali ministri pravde Srbije i Hrvatske, Snežana Malović i Ivan Šimonović.

Jedan od prvih koji bi Srbiji mogao biti izručen je Sretko Kalinić, pripadnik Zemunskog klana što bi se, prema rečima hrvatskog ministra Ivana Šimonovića, moglo desiti za manje od mesec dana ukoliko se ne bude protivio izručenju.

Srpski i hrvatski kriminalci više neće moći da se skrivaju i nadaju da će ih štititi vlasti druge države.

Ivan Šimonović i Snežana Malović kažu da je u pitanju presedan i da ne znaju da li u regionalnoj ili u svetskoj pravnoj praksi postoji sličan sporazum dve države.

"To je jasna poruka koju Srbija i Hrvatska šalju - da za mafijaše više nema sigurne kuće u našim državama" , poručila je ministarka Malović.

"Ovim ugovorom ispunjavaju se dva cilja srpske politike, a to su evropske integracije i intenziviranje borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije", ocenila je ona.

Poruku za kriminalce u regionu imao je i ministar Šimonović.

"Poručili smo kriminalcima da ne očekuju zaštitu u svojoj državi, ako počinje krivično delo u drugoj. Ako vi kriminalci dobro sarađujete, treba da znate da mi sarađujemo još bolje, uhapsićemo vas i izrućiti", rekao je on.

Prvi na listi za izručenje najverovatnije je Sretko Kalinić koga Srbija već traži zbog ubistva premijera Zorana Đinđića i još 19 ubistava Zemunskog klana.

O tome još odlučuje Županijski sud ali se Šimonović nada da će se stvari ubrzati potpisivanjem ovog ugoovra.

"Ukoliko bi se Kalinić protivio izručenju iz Hrvatske u Srbiju, ekstradicioni postupak trajao bi nešto duže, oko četiri meseca", objasnio je Šimonović.

Malovićeva je rekla da će suđenje Sretenu Jociću za ubistvo hrvatskog novinara Ive Pukanića biti završeno u Srbiji.

Međutim, kako je objasnio njen hrvatski kolega to ne isključuje mogućnost da se zahtev za izručenje Jocića traži zbog nekih drugih istraga.

Oboje ministara takođe očekuju da će slični sporazumi biti potpisani sa drugim zemljama regiona ukoliko njihovi ustavi to dopuštaju.

Veliki značaj sporazuma

Hrvatskoj je ovaj sporazum veoma važan jer policijska statistika poslednjih godina beleži izraženu migraciju kriminalaca iz susednih država, koji su dobili nadimak "vikend razbojnici".

S jedne strane, reč je o saradnji organizovanog kriminala, kao što je ubistvo vlasnika "Nacionala" Ive Pukanića ili spektakularnoj pljački više od dva miliona evra iz splitske Pošte, koju su pre nekoliko godina izveli srpski i hrvatski kriminalci, ali u većini slučajeva radi se o tzv. "vikend" kriminalu.

"Vikend kriminal" čine hiljade prestupnika, najčešće leti za vreme turističke sezone. Policijske statistike govore da su najviše kaznenih dela počinili državljanji Srbije, BiH i Slovenije, država koje se nalaze na tzv. balkanskoj ruti.

Kao najprisutniji tip kriminala u kojem učestvuju strani državljani, hrvatska policija beleži krijumčarenje, najčešće narkotika, a visoko na listi su i krađe i prevare.

Hrvatska i Srbija tako prestaju da budu utočište za kriminalce sa stranim državljanstvom, ali to nije slučaj sa Bosnom i Hercegovinom.

Službeno Sarajevo još ne može da potpiše ovakav bilateralni sporazum jer pre toga moraju da promene deo Zakona o kaznenom postupku koji brani izručenja, ali i odredbe Ustava Federacije i Ustava RS, što prema izjavi visokog izvora hrvatskog Ministrstva pravde, koju citira "Jutarnji list", nije samo pitanje dobre volje zog ministarstva već i pitanje političke volje u BiH.

Potpisivanje ugovora o međusobnom izručenju u Hrvatskoj omogućeno je nedavnim izmenama Ustava kojima je, između ostalog, izbrisana odredba o nemogućnosti izručenja hrvatskih državljana drugim državama.

Sporazum o međusobnim izručenjima koji potpisati dve strane je baziran na standardima Konvencije UN-a protiv transnacionalnog organizovanog kriminala iz 2000. godine, Konvencije UN-a protiv korupcije iz 2003. godine i Krivično-pravne konvencije o korupciji iz 1999. godine.

Politika

strana 1 od 140 idi na stranu