Roditeljski dodatak je finansijska pomoć koju država daje roditeljima za rođenje prvog, drugog, trećeg i četvrtog deteta.
Izvor: B92.net/K.K.
Ilustracija: Shutterstock/Borislav Bajkic
Visina pomoći zavisi od toga koje je dete po redu.
Ko ostvaruje pravo na roditeljski dodatak
Ilustracija: Depositphotos/nenovbrothers
Roditeljski dodatak ostvaruje majka za prvo, drugo, treće i četvrto dete, pod uslovom da je državljanin Republike Srbije i da ima prebivalište u Republici Srbiji.
Pravo na roditeljski dodatak može ostvariti i majka koja je strani državljanin i ima status stalno nastanjenog stranca pod uslovom da je dete rođeno na teritoriji Republike Srbije i da je je dete vakcinisano u skladu sa propisima u oblasti zdravstvene zaštite Republike Srbije.
Pravo na roditeljski dodatak može ostvariti i otac deteta, ukoliko je majka deteta strani državljanin, nije živa, napustila je dete, lišena je roditeljskog prava, ili je iz objektivnih razloga sprečena da neposredno brine o detetu.
Pravo na roditeljski dodatak se ne može ostvariti ukoliko majka ili ostali članovi porodice plaćaju porez na imovinu za osnovicu veću od 30 miliona dinara. Takođe, majka ili otac koji žive i rade u inostranstvu ne mogu ostvariti pravo na dobijanje ove vrste pomoći.
Zahtev za ostvarivanje prava na roditeljski dodatak
Zahtev za ostvarivanje prava na roditeljski dodatak može se podneti od momenta rođenja deteta, u porodilištu kojoj je dete rođeno, gde roditelj podnosi zahtev ovlašćenom licu u porodilištu, a to lice zatim elektronskim prosleđuje zahtev nadležnom organu.
Zahtev za roditeljski dodatak se može uputiti i direktno nadležnom organu - jedinici lokalne samouprave (gradski sekretarijat ili opština), odnosno Odeljenju za dečju i socijalnu zaštitu.
Roditeljski dodatak 2023. godina
Iznosi koji se isplaćuju za decu rođenu od 1. januara 2023. godine pa nadalje su sledeći:
Prvo dete: jednokratno se isplaćuje iznos od 345.398,70 dinara.
Drugo dete: isplaćuje se iznos od 306.388,75 dinara u 24 jednake rate, pri čemu rata iznosi 12.766,20 dinara.
Treće dete: isplaćuje se iznos od 1.838.332,53 dinara u 120 jednakih rata, pri čemu rata iznosi 15.319,44 dinara.
Četvrto dete: isplaćuje se iznos od 2.757.498,79 dinara u 120 jednakih rata, pri čemu rata iznosi 22.979,16 dinara.
U slučaju smrti deteta u toku isplate prava, država jednokratno isplaćuje 255.323,97 dinara.
Roditeljski dodatak za 2022. godinu
1. Roditeljski dodatak za prvo dete rođeno 1. januara 2022. godine i kasnije utvrđuje se u visini od 300.000,00 dinara i isplaćuje se jednokratno.
2. Roditeljski dodatak za drugo dete rođeno 1. januara 2022. godine i kasnije utvrđuje se u visini od 266.117,46 dinara i isplaćuje se u 24 jednake mesečne rate po 11.088,23 dinara.
3. Roditeljski dodatak za treće dete rođeno 1. januara 2022. godine i kasnije utvrđuje se u visini od 1.596.704,79 dinara i isplaćuje se u 120 jednakih mesečnih rata po 13.305,87 dinara.
4. Roditeljski dodatak za četvrto dete rođeno 1. januara 2022. godine i kasnije utvrđuje se u visini od 2.395.057,19 dinara i isplaćuje se u 120 jednakih mesečnih rata po 19.958,81 dinara.
Paušal za nabavku opreme za dete
Zajedno sa roditeljskim dodatkom, isplaćuje se i paušal za nabavku opreme za bebu. Paušal za nabavku opreme za decu rođenu od 01. januara 2023. pa nadalje iznosi 6.383,10 dinara.
Isplaćuje se zajedno sa jednokratnim iznosom roditeljskog dodatka za prvo dete, odnosno prvom ratom roditeljskog dodatka za drugo, treće i četvrto dete.
Sa dobijenim rešenjem i ličnom kartom roditljski dodatak i paušal za nabavku opreme možete podići sa namenskog računa koji se otvara po službenoj dužnosti kod Banke Poštanska Štedionica (ukoliko nemate račun u ovoj banci).
Takođe, za dete rođeno od 01.01.2022. godine na snazi je nova odredba po kojoj majke imaju pravo na pomoć države pri kupovini/izgradnji prvog stana ili kuće, u maksimalnom iznosu od 20.000 evra.
Cenzus za dečiji dodatak
Cenzusi za ostvarivanje prava na dečiji dodatak usklađuju se 1. januara i 1. jula, počev od 2019. godine, na osnovu podataka republičkog organa nadležnog za poslove statistike, sa kretanjem indeksa potrošačkih cena na teritoriji Republike Srbije u prethodnih šest meseci, a njihove nominalne iznose utvrđuje rešenjem ministar nadležan za socijalna pitanja.
Nominalni iznos cenzusa za ostvarivanje prava na dečiji dodatak iz člana 30. stav 1. tačka 1) Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom na osnovu ukupnih mesečnih prihoda porodice ostvarenih u tri meseca koji prethode mesecu u kome je podnet zahtev, po članu porodice, od 1. januara 2023. godine iznosi:
1) 11.489,58 dinara
2) 14.936,46 dinara za jednoroditeljske porodice iz člana 28. stav 1. tač. 1)-5) Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom
3) 13.787,45 za jednoroditeljske porodice iz člana 28. stav 1. tač. 6)-10) Zakona, za staratelje i roditelje deteta sa smetnjama u razvoju i deteta sa invaliditetom za koje postoji mišljenje interresorne komisije koja je obrazovana u skladu sa propisima iz oblasti prosvete, a koje ne koristi usluge smeštaja
Kada se isplaćuje roditeljski dodatak?
Od trenutka podnošenja do prve isplate prođe par meseci, ali posle toga sve uplate bi trebalo da stižu na vreme oko 20. u mesecu.
Roditeljski dodatak na nivou čitave zemlje isplaćuje se samo preko Poštanske štedionice. Zato je neophodno da se tu otvori račun, pre predaje zahteva. Kada se to učini dobija se štedna knjižica u koju će službenik svakog meseca upisivati podignuti iznos.
Od Poštanske štedionice se na kućnu adresu dobijaju obaveštenja o tome da postoji uplata.
Ukoliko se posle nekoliko meseci od porođaja podnese zahtev za republički roditeljhski dodatak, novac će biti uplaćen retroaktivno. Dakle, sa prvom uplatom dobićete i sve prethodne rate, počevši od meseca porođaja.
Rok za podnošenja zahteva za roditeljski dodatak
Zahtev se podnosi u porodilištu u sklopu e-prijave novorođenčeta, a rok za dostavu rešenja o novčanim primanjima se dostavlja na kućnu adresu majke u roku od dva meseca.
Ako se zahtev podnosi neovisno o prijavi rođenja, podnosi ga majka lično u sekretarijatu za socijalnu zaštitu (za Beograd) ili u opštini kod predstavnika za socijalna pitanja.
Rok za podnošenje zahteva za roditeljski dodatak je šest meseci od dana rođenja deteta.
Gde i kako podneti zahtev za roditeljski dodatak?
Zahtev za ostvarivanje prava na roditeljski dodatak može se podneti od momenta rođenja deteta, u porodilištu kojoj je dete rođeno, gde roditelj podnosi zahtev ovlašćenom licu u porodilištu, a to lice zatim elektronskim prosleđuje zahtev nadležnom organu.
Za roditeljski dodatak, nije potrebno unapred pripremati nikakva posebna dokumenta u porodilište.
Potrebno je da imate ličnu kartu i da na licu mesta potpišete saglasnost.
Tom prilikom možete obaviti i prijavu rođenja deteta, prijavu prebivališta i zdravstveno osiguranje.
Za prijavu deteta kod matičara, uz uredno popunjen zahtev, potrebna je i sledeća dokumentacija:
1. Fotokopija ili očitana lična karta majke
2. Podaci iz matične knjige rođenih za svu decu u porodici
3. Uverenja o državljanstvu majke
4. Podatak o prebivalištu majke
5. Podatak o prebivalištu za svu decu
6. Uverenje nadležnog Centra za socijalni rad da majka neposredno brine o detetu za koje podnosi zahtev, odnosno da deca starija po rođenju nisu smeštena u ustanove socijalne zaštite i nisu data u hraniteljsku porodicu ili na usvajanje (da majka nije lišena roditeljskog prava za prethodno rođenu decu).
Ukoliko otac podnosi zahtev
Ilustracija: Shutterstock/Halfpoint
Sve potrebne podatke o majci i tome zašto se ona ne stara o detetu, ovlašćeni radnik centra će dobiti elektronskim putem od nadležnih institucija. Potrebna dokumenta važe isto kao za majku, uz dodatak sledećih:
1. Izvod iz matične knjige umrlih za majku.
2. Uverenje Centra za socijalni rad o činjenici da je majka napustila dete, odluku suda da je majka lišena roditeljskog prava.
3. Izveštaj komisije nadležnog zdravstvenog organa o težoj bolesti majke ili rešenje kojim je majka lišena poslovne sposobnosti.
4. Potvrdu nadležne ustanove o početku i trajanju izdržavanja kazne zatvora za majku.
Redosled rođenja deteta za koje otac podnosi zahtev za priznavanje prava na roditeljski dodatak, utvrđuje se prema majci.
Koja još prava ostvaruju roditelji u Srbiji?
Pored roditeljskog dodatka i paušala za nabavku opreme koji se ostvaruje rođenjem deteta, i koji se dobijaju od države, roditeljima su na raspolaganju još i:
1. Podrška lokalne samouprave – mnogi gradovi i opštine daju finansijsku i drugu podršku porodicama za rođenje deteta na određenoj teritoriji.
2. Dečiji dodatak – ovu naknadu isplaćuje država socijalno ugroženim porodicama.
3. Finansijska pomoć nezaposlenim trudnicama – Vlada Srbije je obezbedila da žene koje pre porođaja nisu bile u radnom odnosu imaju pravo na minimalnu naknadu tokom prva tri meseca materinstva.
4. Ostale naknade po osnovu rođenja i nege deteta i posebne nege deteta.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Narodna Republika Kina je izrazila ozbiljnu zabrinutost zbog plana Evropske unije (EU) da u javnim nabavkama favorizuje domaće kompanije, ocenjujući da to stvara barijere za investicije i institucionalnu diskriminaciju, saopštilo je Ministarstvo trgovine Kine.
Venecuela je danas potpisala višemilionski ugovor o prodaji do 1.000 kilograma polupročišćenih zlatnih poluga ("dore") trgovačkoj kompaniji Trafigura za američko tržište, a isporuku će obezbediti državna rudarska kompanija Minerven.
Rajnmetal (Rheinmetall) će preuzeti 51 odsto udela u kompaniji DOK-ING, dok će osnivač i dosadašnji jedini vlasnik, Vjekoslav Majetić, zadržati preostalih 49 odsto.
Udruženje naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG) upozorilo je na rizik prekida snabdevanja gorivom jer su nabavne cene, posebno evrodizela, oko 30 odsto više od važećih maloprodajnih cena u Crnoj Gori.
Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je danas da je u pismu zatražio od predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen da obustavi sve sankcije ruskim energentima, jer je to potrebno da bi se zaustavio rast cena sirove nafte u Mađarskoj i EU.
Cene nafte danas su se vratile na ispod 100 dolara po barelu nakon što su skočile na otvaranju, jer su glavni proizvođači sa Bliskog istoka počeli da smanjuju proizvodnju nakon poremećaja transporta u Ormuskom moreuzu.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da je rat sa Iranom izazvao globalnu energetsku krizu i upozorio da bi proizvodnja nafte koja zavisi od transporta kroz Hormuški moreuz uskoro mogla potpuno da stane.
Poslanik vladajuće mađarske stranke Fides, Mate Kočiš, podneo je parlamentu predlog zakona kojim se traži da gotovina i dragocenosti zaplenjene od ukrajinske državne Oščadbanke ostanu zadržane do završetka krivične istrage.
Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da će vlada te zemlje uvesti gornju granicu za cene benzina i dizela zbog situacije sa naftom na Bliskom istoku, preneo je portal Hirado.
Deseti dan sukoba Irana sa Amerikom i Izraelom. Zemlje Bliskog istoka bile su tokom protekle noći ponovo meta iranskih napada raketama i dronovima, u kojima su u Bahreinu ranjene najmanje 32 osobe.
Rat u Ukrajini 1.475. dan – Oružane snage Ukrajine izvele su seriju napada na ruska naftna postrojenja. Predsednik Volodimir Zelenski upozorava da su glavni ciljevi ruske ofanzive na proleće zauzimanje Donjecke i Luganske oblasti.
Direktor austrijskog javnog servisa ORF, Roland Vajsman glavni čovek za organizaciju Evrovizija 2026, podneo je ostavku sa trenutnim dejstvom nakon što su se u javnosti pojavile optužbe za neprimereno ponašanje prema jednoj zaposlenoj u toj medijskoj kući.
Srpska influenserka Sara Damnjanović vratila se u Srbiju evakuacionim letom Er Srbije iz Dubaija, a svojim pratiocima obratila se putem Instagrama i objasnila šta je sve prethodilo njenom povratku usled ratne krize na Bliskom istoku.
Posle vesti koja je odjeknula u svetskim medijima o raskidu između Luka Dončića i njegove dugogodišnje verenice Anamaria Goltes, pojavile su se nove, šokantne tvrdnje.
Gojaznost je bolest i tako se tretira u naučnim medicinskim krugovima, stoga ne čudi što osim preparata postoje inovativne metode i pristupi u gubljenju kilaže.
Rekreativno korišćenje narkotika kod mlađe populacije može za više od 100 odsto da poveća rizik od moždanog udara, objavljeno je u naučnoj studiji koju je sproveo britanski Univerzitet Kembridž.
Zbog primećenih neispravnosti sa hrvatskog tržišta se privremeno povlače sve serije leka Zoltex 40 mg praška koji se koristi kao rastvor za inekcije, saopšteno je danas iz firme Belupo i Agencije za lekove i medicinske proizvode (HALMED).
Triler "Dvostruki rizik" iz 1999. godine ponovo je privukao veliku pažnju publike, a sad je na trećem mestu najgledanijih filmova na Netfliksu u Srbiji.
Sastav Gospon Tamburaši, kojem je ime dao Đorđe Balašević, nastupiće 24. aprila u Plavoj dvorani Sava Centra, sa najlepšim tamburaškim i starogradskim pesmama, ali i stihovima Balaševića, Zvonka Bogdana i Janike Balaža.
Kristina Eplegejt u svojim novim memoarima otkrila je detalje o davnoj večeri kada je ostavila tadašnjeg dečka Breda Pita na dodeli nagrada zbog drugog muškarca.
Komentari 2
Pogledaj komentare