Da li su nam zgrade sigurne u slučaju potresa i zašto ne?
Potresi koji su zadesili Hrvatsku ponovo su aktuelizovali pitanje kvaliteta gradnje objekata na ovim prostorima.
Opšti zaključak koji se nametnuo u hrvatskoj javnosti jeste da su stariji objekti imali male šanse protiv sile koju je priroda na tom području jasno demonstrirala, dok je novogradnja po pravilu beležila vidno manja oštećenja.
Izvor: B92/Ana Ristović
Foto: Bogi.Knips/Shutterstock
A kakva je situacija u Srbiji – jesu li zgrade u kojima živimo bezbedne, koliko se polaže na otpornost objekata prilikom zidanja i imamo li razloga da brinemo? Sudeći po rečima naših sagovornika odgovor na potonje pitanje je – da, i te kako.
Ne daj, Bože da se desi – a desiće se
Na samo započinjanje priče o potencijalnim nepogodama, veliki broj nas ima naviku da razgovor u startu saseče uzrečicom “Ne daj, Bože, da se to desi”. Malo ozbiljnije te reči zvuče kad stižu na početku odgovora potpredsednika Privredne komore građevinske industrije Srbije Gorana Rodića, a na pitanje kakvu sigurnost u slučaju zemljotresa pružaju objekti u našoj zemlji.
“Nakon zemljotresa u Skoplju, propisi gradnje su predviđali da objekti mogu da podnesu zemljotres jačine do 6 stepeni Rihterove skale i ti propisi su kvalitetni, a poslednjih godina zagovara se praksa da se ta granica pomeri na 7 Rihtera”, objašnjava Rodić za B92.net.
On kao interesantno navodi da su američki stručnjaci svojevremeno konstatovali da, recimo, ako se dogodi zemljotres kod Istanbula, na potezu Bosfor – Dardaneli, koji može biti jačine 9 Rihtera, kod nas bi se dogodio potres od upravo pomenutih 7 stepeni Rihterove skale.
“To je važno jer kada se potresi dešavaju u Turskoj, sasvim je izvesno da će oni biti jaki i kod nas, dok, na primer, kada oni zadese Grčku, Italiju ili Hrvatsku, u Srbiji se oni ne prenose tolikom jačinom”, pojašnjava naš sagovornik.
Da nam je regulativa ove oblasti dobra potvrđuje v. d. direktora Privredne komore Beograda Aca Popović.
“Problem je što se ona ne poštuje, stanje na terenu se ne kontroliše i ne sankcioniše, a neki zemljotres će doći kad – tad”, napominje on.
Od čega uopšte zavisi otpornost na potrese?
Rodić navodi da mnogo faktora utiče na stabilnost zgrade – od terena (tvrda/meka podloga), preko podzemnih voda, armature, do nosećih zidova, stepeništa..
Kako Popović pojašnjava, starije višespratnice nisu građene armiranim betonom koji se danas koristi pri izradi stepeništa, liftovskih kućica i spoljašnjih zidova. Radi se o armirano-betonskim platnima – antiseizmičkim platnima koja su danas zakonski obavezni element.
Foto: Bascar/Shutterstock
“Toga na ovim prostorima sigurno nije bilo do Drugog svetskog rata, a ni nakon toga nije se odmah krenulo sa uvođenjem tih antiseizmičkih procesa. U inostranstvu postoji praksa ojačavanja takvih starih objekata - to su najčešće zdanja koja su od velikog kulturno-istorijskog značaja i zbog toga postoji potreba da se ona sačuvaju, ali podrazumevani radovi su prilično skupi, teško je zamisliti da bi se to moglo raditi kod nas u nekom masovnijem obimu”, pojašnjava za naš portal čelnik Privredne komore Beograda.
Uz to, sve i kad je objekat sazidan valjano, po savremenim pravilima, Rodić ističe da njega treba održavati, a to, ukupno uzevši, iziskuje više novca nego gradnja nove višespratnice.
“Znate, zidanje traje u određenom vremenskom roku, izgradi se zadato, isplate se sve strane i to je to, a nakon toga slede decenije stanovanja, trošenja i obnove te iste zgrade. Naravno, nije realno očekivati da će sami stanari da pokreću takve stvari, da ispituju stanje svojih stambenih prostora i popravljaju ga - za to su potrebni stručni ljudi i smatram da bi, naročito zbog masovnog nadziđivanja u Beogradu, gradska vlast trebalo da okupi stručnjake i predloži mere po tom pitanju”, tvrdi on.
Ipak, Popović navodi nekoliko potencijalnih znakova opasnosti koje bi građani mogli da uoče.
“Stanari mogu da obrate pažnju na eventualne pukotine ili sleganja oko zgrade, na trotoarima. Znak da nešto nije u redu mogu biti i česta pucanja cevi u zgradi ili u njenoj blizini”, savetuje on.
Treba imati u vidu i to da svaki kraj naše zemlje pripada određenoj seizmičkoj zoni i u zavisnosti od toga nosi veći ili manji bezbednosni rizik. Kao neke od jačih seizmičkih zona u Srbiji Popović navodi lokacije poput Rudnika, Kopaonika, Kraljeva…
Nelegalna gradnja
Sem prirodne uslovljenosti, kvaliteta propisa gradnje i očuvanja sigurnosti objekata tokom godina korišćenja, naši sagovornici saglasni su u tome da značajnu pretnju bezbednosti predstavlja nelegalna gradnja – možda i najveću od svih faktora.
Foto: Bascar/Shutterstock
“Nadziđivanje, zidanje na klizištu, gusta naseljenost, nekvalitetni projekti koji ne odgovaraju propisima i gde se gleda samo da se prođe što jeftinije… Tu je veliko pitanje kakva je seizmička zaštita takvih objekata, a podsećam da je nelegalna gradnja od 2015. godine krivično delo”, naglašava potpredsednik Privredne komore građevinske industrije Srbije.
Procene su, ističe, da u Beogradu postoji više od 24 miliona kvadratnih metara stambenog prostora, 18 miliona poslovnog i još 10 miliona kvadrata divlje gradnje.
“Verovatno najkritičnije područje u tom pogledu predstavljaju obodna naselja Beograda, a urbanistički haos počeo je 90-ih godina prošlog veka. Sa druge strane, blokovski objekti na Novom Beogradu koji su podizani uz poštovanje propisa pokazali su se kao dobri i sigurni, uprkos tome što su građeni na pesku i močvarnom tlu, za razliku od starog dela grada gde dominira tvrda podloga”, ocenjuje Rodić.
Kako dodaje Aca Popović problematične su i padine Save i Dunava na kojima može da dođe do klizanja. Kao primer poigravanja sa prirodnim zakonima navodi i Višnjičku banju gde ima divljih objekata koji su u zoni klizišta. On poručuje da se sporni objekti, zapravo, mogu videti širom prestonice.
“Nelegalne gradnje ima i u širem centru Beograda, gde upravo fali pomenuta zaštita u vidu platna. Stubovi nisu dovoljni, zidovi od cigle, odnosno tih šupljih blokova jednostavno nisu zamena za antiseizmička platna. Takođe, treba napraviti razliku između individualnih objekata – to je jedno, a višespratnice su nešto drugo, one zahtevaju daleko strožu kontrolu. Tu se zaista mora apelovati na državnu upravu, na inspekcije koje pokazuju da nemaju ni znanja, ni kapaciteta, ni volje da intervenišu. Korupcija je ogroman problem”, zaključuje on.
Šta je onda rešenje, zapitaće se mnogi.
“Sistemsko rešenje podrazumeva zaustavljanje postojeće divlje gradnje i sprečavanje nastajanja novih nelegalnih objekata – to se može uraditi i tako što će nadležni u svakom kraju porušiti po nekoliko objekata, a mediji odraditi svoj posao i ispratiti ta dešavanja kako treba. Tako će biti poslata jasna poruka onima koji imaju nameru da nezakonito grade. Uz to, imajmo u vidu da ovde nije reč samo o bezbednosti stanara prilikom nepogoda - nelegalna gradnja nosi sa sobom i druge opasnosti zbog nezakonitog priključivanja na komunalnu infrastrukturu, izostanka garažnih objekata i niza propratnih stvari”, upozorava Popović.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Nakon što je ozvaničen početak pripremnih radova za drugu deonicu auto-puta od Mateševa do Andrijevice, iz kompanije Monteput su saopštili da su dobili saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine i za deonicu od Andrijevice do Boljara.
Kina je danas uvela privremenu zabranu izvoza helijuma, koja stupa na snagu odmah, kako bi zaštitila domaće zalihe tog strateški važnog gasa usled obnovljenih sukoba na Bliskom istoku i rizika od novih poremećaja u snabdevanju.
Penzija u Nemačkoj se ne isplaćuje automatski po navršenoj starosti. Da biste ostvarili pravo na naknadu, morate podneti zahtev Nemačkom penzionom osiguranju (Deutsche Rentenversicherung – DRV).
Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je danas tokom obilaska završnih radova na modernizaciji puta između Gornjih i Donjih Sinkovaca da je urađen put za oko 2.000 ljudi iz tog kraja, za šta je država uložila 1,2 miliona evra.
Na predlog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, Savet ministara je usvojio odluku o osnivanju slobodne zone u opštini Brod. U ovoj pograničnoj opštini očekivanja su velika – od novih investicija do zapošljavanja.
Ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika u Srbiji iznosili su 4.626 milijardi dinara na kraju juna, što je rast od 1,7 odsto u odnosu na maj, objavilo je Udruženje banaka Srbije (UBS).
Predsednik Vlade Srbije Đuro Macut izajvio je danas da projekcije MMF-a, prema kojima će zemlja do 2031. biti među pet najbrže rastućih ekonomija u Evropi, potvrđuju stabilnost domaće ekonomije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas, tokom obilaska Ekspo gradilišta u Surčinu, da država radi velike stvari i da će se trudom i radom savladati sve prepreke kako bi se Srbija predstavila svetu na najbolji mogući način.
Rat u Ukrajini ušao je u 1.599. dan. Tri osobe povređene su u napadu ruskih dronova na Harkov, dok je tanker oštećen u napadu ukrajinskog drona tokom uplovljavanja u Azovsko-crnomorski kanal.
Pokušaj ubistva biznismena ukrajinskog porekla Vadima Jermolajeva u Monaku naredio je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski, izjavio je u intervjuu za TASS bivši premijer Ukrajine Nikolaj Azarov.
Nutricionistkinje otkrivaju kada je najbolje vreme za doručak, ručak i večeru ako želite da smršate. Dosledan raspored obroka, pravilan razmak između jela i izbegavanje kasnih večera mogu pomoći u kontroli apetita.
Ana Banko je rekla Tanjugu da je to posledica njihove zloupotrebe i neracionalne upotrebe, čime se ugrožava efikasnost lekova koji su decenijama predstavljali osnovu u lečenju brojnih bakterijskih infekcija.
Profesionalni fudbaleri danima se pripremaju za važne utakmice pažljivo planiranom ishranom. Kuvar koji je radio sa zvezdama Premijer lige otkriva zašto su kečap i majonez izbačeni sa jelovnika.
Film "3 nedelje posle“ reditelja Miroslava Terzića osvojio je nagradu "Europa Cinemas Label" za najbolji evropski film na 60. Međunarodnom filmskom festivalu u Karlovim Varima, saopštili su danas producenti.
A strong convective cloud system that moved from the areas of southern Bačka and Srem towards central parts of Serbia reached Belgrade, bringing heavy rain showers accompanied by thunderstorms and strong winds.
Apple je podneo tužbu protiv OpenAI-ja, tvrdeći da je više od 400 bivših zaposlenih pokralo poverljive fajlove i delove neobjavljenih uređaja. Uprkos sukobu oko hardvera, saradnja na Apple Intelligence sistemu se nastavlja.
Zahvaljujući ubrzanom razvoju AI ekosistema, Kina ove godine planira masovnu proizvodnju koja će premašiti 100.000 humanoidnih robota. Ovaj tehnološki korak unaprediće domaća industrijska preduzeća i postati ključni pokretač
Mercedes-AMG iskoristio je ovogodišnji Festival brzine u Gudvudu kako bi predstavio novi CLA 45 4MATIC+, koji stiže u verzijama limuzine i Shooting Brake.
Zakon o industrijskom akceleratoru mora da ojača, a ne da oslabi evropsku automobilsku industriju, poručuju stručnjaci iz Asocijacije evropskih proizvođača automobila (ACEA).
Komentari 22
Pogledaj komentare