Da li su nam zgrade sigurne u slučaju potresa i zašto ne?
Potresi koji su zadesili Hrvatsku ponovo su aktuelizovali pitanje kvaliteta gradnje objekata na ovim prostorima.
Opšti zaključak koji se nametnuo u hrvatskoj javnosti jeste da su stariji objekti imali male šanse protiv sile koju je priroda na tom području jasno demonstrirala, dok je novogradnja po pravilu beležila vidno manja oštećenja.
Izvor: B92/Ana Ristović
Foto: Bogi.Knips/Shutterstock
A kakva je situacija u Srbiji – jesu li zgrade u kojima živimo bezbedne, koliko se polaže na otpornost objekata prilikom zidanja i imamo li razloga da brinemo? Sudeći po rečima naših sagovornika odgovor na potonje pitanje je – da, i te kako.
Ne daj, Bože da se desi – a desiće se
Na samo započinjanje priče o potencijalnim nepogodama, veliki broj nas ima naviku da razgovor u startu saseče uzrečicom “Ne daj, Bože, da se to desi”. Malo ozbiljnije te reči zvuče kad stižu na početku odgovora potpredsednika Privredne komore građevinske industrije Srbije Gorana Rodića, a na pitanje kakvu sigurnost u slučaju zemljotresa pružaju objekti u našoj zemlji.
“Nakon zemljotresa u Skoplju, propisi gradnje su predviđali da objekti mogu da podnesu zemljotres jačine do 6 stepeni Rihterove skale i ti propisi su kvalitetni, a poslednjih godina zagovara se praksa da se ta granica pomeri na 7 Rihtera”, objašnjava Rodić za B92.net.
On kao interesantno navodi da su američki stručnjaci svojevremeno konstatovali da, recimo, ako se dogodi zemljotres kod Istanbula, na potezu Bosfor – Dardaneli, koji može biti jačine 9 Rihtera, kod nas bi se dogodio potres od upravo pomenutih 7 stepeni Rihterove skale.
“To je važno jer kada se potresi dešavaju u Turskoj, sasvim je izvesno da će oni biti jaki i kod nas, dok, na primer, kada oni zadese Grčku, Italiju ili Hrvatsku, u Srbiji se oni ne prenose tolikom jačinom”, pojašnjava naš sagovornik.
Da nam je regulativa ove oblasti dobra potvrđuje v. d. direktora Privredne komore Beograda Aca Popović.
“Problem je što se ona ne poštuje, stanje na terenu se ne kontroliše i ne sankcioniše, a neki zemljotres će doći kad – tad”, napominje on.
Od čega uopšte zavisi otpornost na potrese?
Rodić navodi da mnogo faktora utiče na stabilnost zgrade – od terena (tvrda/meka podloga), preko podzemnih voda, armature, do nosećih zidova, stepeništa..
Kako Popović pojašnjava, starije višespratnice nisu građene armiranim betonom koji se danas koristi pri izradi stepeništa, liftovskih kućica i spoljašnjih zidova. Radi se o armirano-betonskim platnima – antiseizmičkim platnima koja su danas zakonski obavezni element.
Foto: Bascar/Shutterstock
“Toga na ovim prostorima sigurno nije bilo do Drugog svetskog rata, a ni nakon toga nije se odmah krenulo sa uvođenjem tih antiseizmičkih procesa. U inostranstvu postoji praksa ojačavanja takvih starih objekata - to su najčešće zdanja koja su od velikog kulturno-istorijskog značaja i zbog toga postoji potreba da se ona sačuvaju, ali podrazumevani radovi su prilično skupi, teško je zamisliti da bi se to moglo raditi kod nas u nekom masovnijem obimu”, pojašnjava za naš portal čelnik Privredne komore Beograda.
Uz to, sve i kad je objekat sazidan valjano, po savremenim pravilima, Rodić ističe da njega treba održavati, a to, ukupno uzevši, iziskuje više novca nego gradnja nove višespratnice.
“Znate, zidanje traje u određenom vremenskom roku, izgradi se zadato, isplate se sve strane i to je to, a nakon toga slede decenije stanovanja, trošenja i obnove te iste zgrade. Naravno, nije realno očekivati da će sami stanari da pokreću takve stvari, da ispituju stanje svojih stambenih prostora i popravljaju ga - za to su potrebni stručni ljudi i smatram da bi, naročito zbog masovnog nadziđivanja u Beogradu, gradska vlast trebalo da okupi stručnjake i predloži mere po tom pitanju”, tvrdi on.
Ipak, Popović navodi nekoliko potencijalnih znakova opasnosti koje bi građani mogli da uoče.
“Stanari mogu da obrate pažnju na eventualne pukotine ili sleganja oko zgrade, na trotoarima. Znak da nešto nije u redu mogu biti i česta pucanja cevi u zgradi ili u njenoj blizini”, savetuje on.
Treba imati u vidu i to da svaki kraj naše zemlje pripada određenoj seizmičkoj zoni i u zavisnosti od toga nosi veći ili manji bezbednosni rizik. Kao neke od jačih seizmičkih zona u Srbiji Popović navodi lokacije poput Rudnika, Kopaonika, Kraljeva…
Nelegalna gradnja
Sem prirodne uslovljenosti, kvaliteta propisa gradnje i očuvanja sigurnosti objekata tokom godina korišćenja, naši sagovornici saglasni su u tome da značajnu pretnju bezbednosti predstavlja nelegalna gradnja – možda i najveću od svih faktora.
Foto: Bascar/Shutterstock
“Nadziđivanje, zidanje na klizištu, gusta naseljenost, nekvalitetni projekti koji ne odgovaraju propisima i gde se gleda samo da se prođe što jeftinije… Tu je veliko pitanje kakva je seizmička zaštita takvih objekata, a podsećam da je nelegalna gradnja od 2015. godine krivično delo”, naglašava potpredsednik Privredne komore građevinske industrije Srbije.
Procene su, ističe, da u Beogradu postoji više od 24 miliona kvadratnih metara stambenog prostora, 18 miliona poslovnog i još 10 miliona kvadrata divlje gradnje.
“Verovatno najkritičnije područje u tom pogledu predstavljaju obodna naselja Beograda, a urbanistički haos počeo je 90-ih godina prošlog veka. Sa druge strane, blokovski objekti na Novom Beogradu koji su podizani uz poštovanje propisa pokazali su se kao dobri i sigurni, uprkos tome što su građeni na pesku i močvarnom tlu, za razliku od starog dela grada gde dominira tvrda podloga”, ocenjuje Rodić.
Kako dodaje Aca Popović problematične su i padine Save i Dunava na kojima može da dođe do klizanja. Kao primer poigravanja sa prirodnim zakonima navodi i Višnjičku banju gde ima divljih objekata koji su u zoni klizišta. On poručuje da se sporni objekti, zapravo, mogu videti širom prestonice.
“Nelegalne gradnje ima i u širem centru Beograda, gde upravo fali pomenuta zaštita u vidu platna. Stubovi nisu dovoljni, zidovi od cigle, odnosno tih šupljih blokova jednostavno nisu zamena za antiseizmička platna. Takođe, treba napraviti razliku između individualnih objekata – to je jedno, a višespratnice su nešto drugo, one zahtevaju daleko strožu kontrolu. Tu se zaista mora apelovati na državnu upravu, na inspekcije koje pokazuju da nemaju ni znanja, ni kapaciteta, ni volje da intervenišu. Korupcija je ogroman problem”, zaključuje on.
Šta je onda rešenje, zapitaće se mnogi.
“Sistemsko rešenje podrazumeva zaustavljanje postojeće divlje gradnje i sprečavanje nastajanja novih nelegalnih objekata – to se može uraditi i tako što će nadležni u svakom kraju porušiti po nekoliko objekata, a mediji odraditi svoj posao i ispratiti ta dešavanja kako treba. Tako će biti poslata jasna poruka onima koji imaju nameru da nezakonito grade. Uz to, imajmo u vidu da ovde nije reč samo o bezbednosti stanara prilikom nepogoda - nelegalna gradnja nosi sa sobom i druge opasnosti zbog nezakonitog priključivanja na komunalnu infrastrukturu, izostanka garažnih objekata i niza propratnih stvari”, upozorava Popović.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
U Davosu je završen treći dan Svetskog ekonomskog foruma, a Srbiju na forumu predstavlja predsednik Aleksandar Vučić, koji je tokom dana imao brojne bilateralne susrete sa svetskim zvaničnicima.
Kreće gradnja megafabrike za proizvodnju litijum-gvožđe-fosfatnih (LFP) baterija u Subotici nakon što je kompanija ElevenEs dobila građevinsku dozvolu za pripremne radove.
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov nazvao je uzajamno korisnim preliminarni dogovor o prodaji paketa akcija srpske kompanije NIS, koji pripada Gaspromnjeftu, mađarskoj kompaniji MOL.
Slovenija od 1. januara 2026. godine uvodi novi model rada pod nazivom "80-90-100", koji donosi značajne promene za starije radnike i one sa dugim radnim stažom.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen obratila se na otvaranju Svetskog ekonomskog foruma u Davosu, odakle je sankcije Sjedinjenih Američkih Država nazvala "velikom greškom".
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je danas da je Vlada Srbije poslala pismo američkoj administraciji u kojem je podržala NIS-ov zahtev za produženje operativne licence i moguću transakciju između MOL-a i Gaspromnjefta.
Američki predsednik Donald Tramp najavio je da odustaje od uvođenja carina evropskim zemaljama, nakon što je NATO razgovarao o "budućem sporazumu" sa Grenlandom.
Najveća japanska elektroenergetska kompanija po prvi put će pokrenuti neku nuklearnu elektranu od katastrofe u Fukušimi 2011. godine, što predstavlja prelomni trenutak u globalnom povratku atomskoj energiji.
U Davosu je završen treći dan Svetskog ekonomskog foruma, a Srbiju na forumu predstavlja predsednik Aleksandar Vučić, koji je tokom dana imao brojne bilateralne susrete sa svetskim zvaničnicima.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je tokom svog boravka na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu, da je uveren da je zatvorena jedna stranica i da se istorija od sutra piše drugačije.
Rat u Ukrajini 1.448. dan. Ukrajina se i danas suočila sa snažnim ruskim napadima dronovima i raketama koji su ostavili veliki deo Kijeva bez struje i grejanja usred oštre zime.
Jedna od bivših devojaka Bruklina Bekama, pevačica Talija Storm, javno je stala na njegovu stranu nakon što je izneo niz optužbi na račun svojih roditelja, Dejvida i Viktorije Bekam.
Generalni direktor avio-kompanije Rajaner Majkl O'Liri izazvao je milijardera i vlasnika kompanije SpejsEks i mreže Starlink Ilona Maska na obaranje ruku, kako bi, kako je naveo, rešili spor.
Na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu, gde se svake godine ukrštaju globalna politika, ekonomija i tehnologija, jedno od ključnih pitanja bilo je – može li veštačka inteligencija ugroziti ljudsku kreativnost.
Papa Lav XIV odlučio je da ne primi Emanuela Makrona u audijenciju, javlja italijanski list "Il Tempo", pozivajući se na izvore unutar Državnog sekretarijata Vatikana i nadbiskupa Đovanija Čezarea Pagacija.
Eksperimentalna vakcina protiv raka kože, razvijena u saradnji farmaceutskih kompanija Moderna i Merk, pokazuje snažne i trajne antitumorske efekte kod pacijenata sa uznapredovalim melanomom.
Grejpfrut se često ističe kao dobar izvor vitamina C – jedna šolja sadrži oko 72 miligrama, što pokriva približno 96 odsto preporučenog dnevnog unosa za žene i oko 80 odsto za muškarce.
Kruške su jedno od onih voća koje podsećaju na mirise doma, sveže pečene kolače i jednostavne, sezonske užitke. Njihova sočna tekstura i prirodna slatkoća osvajaju već pri prvom zalogaju, ali iza prijatnog ukusa krije se mnogo više.
Kad konzumiranje kanabisa postaje rizično? Britanska studija izmerila je količinu kanabisa u THC-jedinicama i pokazala od koje nedeljne doze se rizik povećava.
O trošku Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO) sedmogodišnjoj devojčici iz Srbije uspešno su istovremeno transplantirani jetra i bubreg na klinici u Italiji.
U.S. President Donald Trump said, speaking at the World Economic Forum in Davos, that “no nation or group of nations is in a position to secure Greenland except the United States,” adding that he would not use force.
Donald Trump, the U.S. President, is set to deliver a speech today at the Davos forum, eagerly awaited by the entire world. Several global officials participating in the World Economic Forum have warned that the world is heading in an uncertain direction.
The President of France, Emmanuel Macron, reportedly wants to increase the military contingent in Greenland by more than 14‑fold, according to Le Canard enchaîné.
Instagram testira promenu koja bi mogla iz korena da izmeni način na koji koristimo ovu aplikaciju. Fokus više nije na broju pratilaca, već na onome što Meta naziva "stvarnim vezama".
Ako ne možete da se odlučite između Sony, Microsoft ili Nintendo tabora, jedna kineska jutjuberka ima rešenje koje će vas oduševiti, pod uslovom da ste vešti sa lemilicom.
Baterija je večita boljka kod iPhone uređaja, naročito nakon što ga koristite neko vreme - zbog toga je svaki savet kako da vam ostane koji procenat više dragocen.
Komentari 22
Pogledaj komentare