Politika zakočila ekonomiju

Izveštaj Evropske komisije o napretku Srbije u 2006. biće "objektivan i izbalansiran", kažu u EU.

Izvor: B92, FoNet

Subota, 07.10.2006.

09:54

Default images

"Daćemo pozitivnu ocenu za administrativne reforme, za institucionalne kapacitete i za ekonomiju, koja, kako čujemo, vrlo dobro napreduje u Srbiji", rekao je generalni direktor Direkcije za proširenje Evropske unije Majkl Li. "Svi znamo da je najveći problem političke prirode - nepotpuna saradnja sa Haškim tribunalom", naveo je on.

Generalni direktor Direkcije za proširenje EU, čiji ljudi ovih dana počinju da pišu godišnji izveštaj Evropske komisije o Srbiji, na pitanje šta će Srbiji biti zamereno, rekao je da ne bi da ulazi u detalje i naveo da će sve biti obajavljeno 8. novembra.

"U svakom slučaju, fokusiraćemo se i na probleme i zastoje koji su registrovani u Srbiji", rekao je on za Večernje novosti, govoreći o nedostatku saradnje sa Hagom.

Na pitanje o mogućnosti postojanja nekog "plana B" za za deblokadu pregovora sa Srbijom, Li je napomenuo da "EU ostaje dosledna u primeni svoje politike uslovljavanja prema svim zemljama zapadnog Balkana, bez razlike". "I to je vrlo jasno od samog početka. Dakle, nema rezervnih planova za nastavak pregovora", istakao je Li.

Na pitanje da li postoji šansa da Srbija u ovoj godini potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanj sa EU, Li je kazao da nije više siguran da će to biti ostvareno. "Cilj je bio da sporazum bude parafiran do kraja godine. Nažalost, čak i da ovog momenta Srbija dostigne punu saradnju sa Haškim tribunalom, nalazimo se u velikom kašnjenju. Nisam više siguran da ćemo taj zajednički cilj ostvariti, ali tu smo da pokušamo", kaže Li.

Prema njegovim rečima, na putu ka evropskim integracijama za Srbiju čim ispuni "taj politički uslov (saradnju sa haškim tribunalom), neće biti nepremostivih prepreka".

Kako je Majkl Li dodao, "na putu ka EU, štaviše, Srbija ima kapacitete i da ubrza taj proces. Pre nego što smo zaledili pregovore sa Srbijom, pregovarački tim je bio impresioniran pripremljenošću, profesionalnošću i institucionalnim kapacitetima Srbije".

Pribe: Balkan ima specifične probleme

Povratak izbeglica je prva, saradnja s Hagom druga obaveza, a poštovanje muđunarodnih obaveza i vladavina zakona nisu novi uslovi, već imperativ, kaže direktor za zapadni Balkan u Evropskoj komisiji Rajnhard Pribe.

Pribe je rekao je da EU neće ukinuti uslove koje je kao preduslov za članstvo postavila državama regiona.

"Jedna stvar trebalo bi da bude jasna u odnosu na proširenje na zemlje jugoistočne Evrope - neće biti ukidanja postaljenih uslova. EU će insisitirati na ispunjavaju svih uslova. Nerealno je dakle očekivati da ćemo iz bilo kojih političkih razloga ublažiti postavljene standarde", rekao je Pribe na konferencije o ekonomskoj saradnji i investicijama u jugoistočnoj Evropi, koju je u Vašingtonu organizovao Centar za strateške i međunarodne studije.

"Ne postoje nikakvi novi i specifični uslovi za prijem balkanskih država, ali postoje specifični problemi, kao što su povratak izbeglica, koje Brisel povezuje sa odnosom prema manjinskim etničkim zajednicama", kaže on.

"Saradnja sa Hagom je druga obaveza, a poštovanje međunarodnih obaveza i vladavina zakona nisu novi uslovi već imperativ."

On je rekao da se ustavne reforme, pre prijema u evropske institucije, moraju sprovesti u skoro svim državama jugoistočne Evrope.

"Činjenica da izgradnja država u tom regionu nije potpuno okončana, za nas predstavlja veliku teškoću i nešto što nam je novo u saradnji sa zemljama koje traže članstvo", kaže on.

"Crnoj Gori je potreban novi ustav, Srbija je tek počela proces usvajanja novog ustava. Posle rešenja statusa Kosova i njemu će biti potreban ustav. Što se tiče albanskog ustava, on je u u redu, ali se ponekad, ako mogu reći, sukobljava sa stvarnošću", kaže on.

Koštunica pozvan u Brisel

Finsko predsedništvo Evropske unije pozvalo je premijera Srbije Vojislava Koštunicu na sastanak sa ministarskom "trojkom".

16. oktobra u Luksemburgu će biti razmotreno sprovođenje Akcionog plana srpske vlade za saradnju s Haškim sudom. To su agenciji Beta u Briselu preneli diplomatski izvori, koji su naveli da se pre toga očekuje da haška tužiteljka Karla del Ponte dostavi evropskom komesaru Oliju Renu izveštaj o stepenu saradnje Beograda s Tribunalom.

Zamoljeni da se osvrnu na pisanje srpskih medija da će Koštunica tražiti od evropskih sagovornika da obnove pregovore o pridruživanju i time podrže demokratske snage u Srbiji pred očekivane izbore, oni su odgovorili da će ocena Karle del Ponte biti izuzetno važna za sagledavanje sveukupnih odnosa sa Srbijom.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 3

Pogledaj komentare

3 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: