Srbiji, ali ne samo njoj, već i svim drugim zemljama Centralne i Istočne Evrope (CIE), preti ozbiljna platno-bilansna kriza u slučaju da dođe do oštog pada cene nafte i smanjenog finansiranja „petrodolarima“.
Autor: Miroslav Zdravković
|
Izvor: B92
Ekonomisti Međunarodnog monetarnog fonda su u svom polugodišnjem izveštaju (World Economic Outlook) došli do saznanja da su ekonomska kretanja nakon 2000. godine u Istočnoj Evropi uporediva sa spoljnim zaduživanjem Latinske Amerike i ostalih zemalja trećeg sveta koje su bile uvoznice nafte, u periodu od 1974. do 1981. godine.
Zajednički imenitelj obe ekonomske priče bili su „Petrodolari“. Oni predstavljaju višak prihoda zemalja izvoznica nafte deponovan u bankama razvijenih zemalja, i iz njih preusmeren u zemlje sa platno-bilansnim deficitom. Slično obema situacijama je rast cene nafte i međunarodna inflacija. MMF je izračunao da je sada cenovni šok mnogo jači nego 1973-74. godine.
Prva priča se završila kada su američke federalne rezerve pooštrile monetarnu politiku (povećale osnovne kamatne stope) i destimulisale kreditiranje trećeg sveta, već učinile atraktivnim ulaganja u njene trezorske papire. Nagli zastoj u prilivu novih kredita uticao je da izbije dužnička kriza u većini zemalja u razvoju. Naviknute na ogromne prilive novih zajmova suočile su sa potrebom da otplaćuju stare što je uticalo na proglašavanje moratorijuma na servisiranje obaveza po spoljnom dugu.
Zastoj u otplatama zajmova uticao je da najveće američke i svetske banke zapadnu u nelikvidnost i nađu su pred bankrotstvom. MMF je, kao „svetski finansijski policajac“ istrčao na teren i ostavio za sobom pustoš u većini zaduženih zemalja (uredno servisiranje dugova po cenu pada ekonomske aktivnosti), ali je obezbedio opstanak zapadnog bankarskog sistema.
Druga priča se bliži kraju, a kako će on izgledati je krajnje individualan problem svake od zemalja „omamljenih“ petrodolarima. Zavisiće od adaptibilnosti ekonomskih politika u slučaju prekida priliva novih zajmova. Povoljne indikatore na kratak rok, u korist Srbije i CIE predstavlja nastavak rasta cene nafte i obaranje kamatnih stopa kako bi se izbegla ekonomska kriza u SAD.
I ovde dolazimo do apsurdnog zaključka da je moguće da nastupi nagli zastoj u prilivu kapitala u Srbiju, koji nikakve veze nema sa našim političkim haosom i koalicijama koje bi formirale vladu, a koji će nas sve prilično oštro pogoditi kroz nagli pad standarda. Hoće li standard pasti zbog oštre redukcije potrošnje izazvane manjim uvozom ili padom vrednosti dinara, sasvim je svejedno.
Još apsurdniji može biti mogući uzrok koji može dovesti do ovog mračnog scenarija, na primer:
- rast kamatnih stopa u SAD kako bi obuzdale rast cena,
- socijalni program u Ruskoj Federaciji koji bi povećao njihovu domaću potrošnju (smanjio višak petrodolara),
- oprez banaka i neodobravanje kredita, jer ne veruju da je održiva platno-bilansna pozicija svake od zemalja CIE pojedinačno.
Osnovni uzroci koji za posledicu mogu imati izbijanje platno-bilansne krize su:
Dugotrajna i kontinuirana aprecijacija kursa dinara, koja je uticala na ogroman skok svih dohodaka izraženih u evrima i mogućnost da se ovako „bogati“ neizmerno zadužujemo. Prilažemo tabelu na osnovu koje se možemo pohvaliti (ili pokriti glavu) da je srpski dinar najjača valuta na svetu, mereno stepenom aprecijacije prema dolaru od 2000. do 2007. godine.
Tabela 1: Indeksi BDP-a po kupovnoj snazi valuta
Zemlja
Indeks BDP-a po kupovnoj snazi
Indeks BDP-a po tekućim cenama
Indeks apresijacije(2000=100)
Srbija
174.3
465
266.7
Rusija
186.3
496.6
266.5
Angola
261.4
671.7
256.9
Rumunija
179.9
447.9
249
Kazahstan
234.4
568.2
242.5
Ukrajina
198.3
449.4
226.6
Čad
240.5
510.8
212.4
E. Gvineja
394.6
836.1
211.9
Belorusija
207.7
429.8
206.9
Zambija
168.3
344.5
204.7
Slovačka
181.3
369.4
203.7
Mongolija
180.8
358.6
198.3
Sudan
195.9
373.3
190.5
Češka
162.2
309.1
185.9
Mađarska
155.3
288.7
180.7
Estonija
209.2
378.1
180.1
Bugarska
174
313.4
179.1
Moldavija
183.1
327.9
179.1
Turkmenistan
302.8
535.8
177
*Izračunato na osnovu IMF World Economic Outlook Database
Priložena rang lista zemalja sadrži dve grupe: izvoznice nafte i primarnih proizvoda sa ogromnim platno-bilansnim suficitom i zemlje CIE sa ogromnim deficitima.
Rast javne potrošnje pri prekomernom prilivu kapitala. U situaciji ogromnog priliva javni sektor bi morao da štedi i ograničava potrošnju jer ni jedan priliv ne traje beskonačno dugo. Mi smo u neprestanim izbornim ciklusima i javna potrošnja raste.
Politika sterilizacije priliva kroz povlačenje dinara repo-operacijama. Sterilizacija prekomernog priliva, usled previsokih troškova, u većini zemalja posustaje nakon dve godine. Tim pre, jer direktno poziva na špekulativni ulaz kapitala koji zarađuje na aprecijaciji kursa.
Treba skrenuti pažnju da su svi uzroci zajednički svim zemljama CIE, ali da ih je Srbija dovela do krajnosti.
Titova Jugoslavija se nije raspala zbog njegove smrti, već usled izbijanja platno-bilansne krize i posledične desetogodišnje ekonomske stagnacije u nacionalno i verski heterogenoj zemlji. Pomislite šta bi se dogodilo sa SAD kada bi njena ekonomija stagnirala 10 godine. I u tom svetlu su slabljenje dolara i pad kamatnih stopa sasvim razumljivi, kao metodi za stimulisanje ekonomskog rasta.
Sada baš i nije preostalo materijala za raspad, ali socijalne tenzije mogu dovesti do nekontrolisanih nemira.
Šta nam je činiti?
Relaksiranje monetarne politike i prestanak politike sterilizacije. Pri sadašnjem nivou restriktivnosti izražene visokim stopama obaveznih rezervi kurs evra iznosi oko 80 dinara. Međutim, ukoliko bi se smanjio nivo restriktivnosti dobili bismo i realniju sliku koliko bi on trebao da iznosi. Politika sterilizacije dinara će do kraja ove godine, a računajući od početka 2006. godine koštati NBS oko 700 miliona evra (ne računajući zaradu banaka i gubitak NBS na kursnim razlikama). Cena je restuća, kako zbog vrednosti uloženog novca tako i rastuće kamate, i iznosi oko milion evra dnevno!
Čvrsta fiskalna politika koja će sprečiti dalji rast rashoda pri inflatorno rastućim prihodima, i povećavati vrednost državnih rezervi na računima NBS.
Zamrzavanje plata u svim javnim preduzećima koja zloupotrebljavaju monopolsku tržišnu poziciju, kako da povećaju cene svojih proizvoda i usluga, tako i da nekontrolisano povećavaju troškove.
Nastavak evropskih integracija i pročišćavanje levog (istočnog) uha u glavi Srbije. Privlačenje stranih direktnih investicija u još neprivatizovana industrijska preduzeća, i davanje greenfield licenci u najkraćem roku (primer Inđije i elektronske uprave).
Rast izvoza radi početka procesa smanjivanja trgovinskog deficita. U prethodnih 7 godina, a i u ovoj, trgovinski deficit raste po stopi od oko 30 odsto.
A za vrednost izvoza na svetskom nivou važna je dinamika priliva stranih direktnih investicija, pa bi to trebalo da važi i za Srbiju. Naime, u 2006. godini su se kumulativne vrednosti priliva SDI (12 hiljada milijardi dolara) i robnog izvoza (12059 miliona dolara) u svetu gotovo podudarile.
Kod 15 zemalja Centralne i Istočne Evrope zbirne vrednosti investicija i robnog izvoza su se podudarile u promil (po 438 milijardi dolara priliva SDI i robnog izvoza). Odstupanja vrednosti izvoza od investicija po zemljama posledica su sektorske strukture priliva.
Stoga je za dalji rast izvoza Srbije neophodno da dođe do stvarnog priliva što više velikih izvozno-orijentisanih investicija u velika neprivatizovana preduzeća, ili greenfield ulaganja.
Ukoliko bi počeo proces makroekonomskog prilagođavanja naš krivi toranj bi imao šansi da se vremenom ispravi. U suprotnom, insistirajući na dosadašnjim mehanizmima makroekonomskog upravljanja toranj će se srušiti sa nesagledivim posledicama po ekonomiju Srbije (i nas kao njene građane).
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Alžirske vlasti otpočele su radove na svojoj deonici transsaharskog gasovoda, zajedničkog projekta sa Nigerijom i Nigerom, kojim bi godišnje oko 30 milijardi kubnih metara prirodnog gasa moglo da se transportuje do Evrope.
Jadranski naftovod nastavio je redovnu isporuku nafte za rafineriju u Pančevu, nakon što je završena sanacija na deonici naftovoda Sisak - Slavonski Brod, rečeno je danas Tanjugu u JANAF-u.
Prvog dana trgovanja akcijama Anthropica na Volstritu, kompanije koja stoji iza veštačke inteligencije Claude, njihova vrednost porasla je za čak 17 odsto, na 97,17 dolara.
Nemački telekomunikacioni gigant Deutsche Telekom objavio je da je uložio 100 miliona evra u francuski startap Mistral AI, najveću evropsku kompaniju za veštačku inteligenciju, u okviru priprema za uspostavljanje strateškog partnerstva.
Predsednica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard pozvala je danas Evropu na odlučnije delovanje u odgovoru na globalne krize i očuvanju konkurentnosti Evropske unije, javljaju mediji.
Međunarodna rejting agencija Fitch Ratings potvrdila je danas kreditni rejting Republike Srbije na nivou BB+ sa pozitivnim izgledima za njegovo dalje povećanje.
SAD i Meksiko nalaze se blizu postizanja trgovinskog sporazuma nakon sastanka s meksičkom predsednicom Klaudijom Šajnbaum na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC).
Rusija je od januara do oktobra povećala isporuke tečnog prirodnog gasa (LNG) Kini za 49,1 odsto međugodišnje na 8,7 miliona tona, čime je postala drugi najveći snabdevač na kineskom tržištu, pokazuju podaci kineske Generalne uprave carina.
Robert Patinson, novi Džejms Bond, ranije je otvoreno govorio o nesigurnostima zbog izgleda, anksioznosti i telesnoj dismorfiji. Glumac je priznao da mu je neprijatno da skine majicu.
Stručnjaci ističu da je neophodno povećati dostupnost vakcinacije, suzbijati dezinformacije i podsećati javnost na značaj imunizacije kako bi se sprečilo dalje širenje bolesti.
Nadzor nad gripom i drugim respiratornim virusima u Srbiji počeo je 28. septembra 2026. godine, a podaci se prikupljaju i analiziraju na nedeljnom nivou.
Britanska glumica Helen Miren našla se pre više od četiri decenije u centru jedne od najvećih filmskih kontroverzi, kada je zaigrala u istorijskoj drami "Kaligula"
Hanter Šefer, transrodna glumica, našla se na listi kandidatkinja za ulogu Bondove devojke, koju je sastavio jedan od najuticajnijih holivudskih medija, a glumica je jasno stavila do znanja da bi rado prihvatila tu ulogu.
Povodom Svetskog dana deteta, koji se širom planete obeležava 20. novembra, Vulkančić je pripremio posebnu akciju namenjenu najmlađima, ali i svim roditeljima koji svojoj deci od najranijeg uzrasta usađuju ljubav prema knjigama.
32. Festival autorskog filma (FAF) u Beogradu otvara "Fjord", novo ostvarenje rumunskog reditelja Kristijana Munđua, jednog od najznačajnijih autora savremenog evropskog filma.
Srpsku selekciju na turniru čine kdaN, k0rdy, VENO, nopzy i riil3, uz choiv7 i Cr4Zy kao izmene, a upravo smo tokom prvog dana videli rotacije u sastavu i doprinos više igrača.
Eight program sections and 80 films, including award-winning works from the world's major film festivals, new Serbian productions and new festival awards, will define this year's Auteur Film Festival (FAF).
Europe must start addressing its long-term economic and geopolitical challenges before they turn into crises, even if doing so involves significant costs in the short term, European Central Bank (ECB) President Christine Lagarde said today.
The Adriatic Oil Pipeline (JANAF) has resumed regular oil deliveries to the Pančevo refinery following the completion of repairs to the Sisak–Slavonski Brod section of the pipeline, JANAF told Tanjug today.
Satellite images have revealed the full extent of the damage to the Crimean Bridge, prompting the Russian leader to launch one of the largest attacks on Ukraine. Strategic Tu-160 bombers were even deployed.
Incidents broke out in several Italian cities during the general strike: a cardboard tank was set on fire in Milan, smoke bombs and eggs were thrown in Genoa, while fuel prices were covered with stickers in Rome.
Japanska korporacija KDDI predstavila je danas mobilni telefon sa skromnim funkcijama koji je namenjen ljudima koji žele da se privremeno uzdrže od korišćenja interneta.
Bela kuća razmatra mogućnost da obaveže američke kompanije da javno saopšte da koriste kineske modele veštačke inteligencije, izjavila su za Rojters tri upućena izvora.
Stellantis je objavio da će obnoviti proizvodnju električnog i hibridnog modela Fiat 500 u Torinu, nakon pet nedelja obustave rada u pogonu za karoserije zbog nedostatka komponenti.
Pre više od pola veka VW Golf je u Evropi napravio pravu revoluciju i praktično definisao kompaktni segment. Međutim, kada je sredinom 1970-ih stigao u SAD, stvari nisu bile tako jednostavne.
Kreće sezona kiša, a naročito je neprijatno pešacima pored kolovoza koji moraju da paze da ih automobili ne isprskaju. U nekim zemljama, zakon tera i vozače da budu oprezni.
Komentari 65
Pogledaj komentare