Petak, 20.06.2008.

21:40

Pad cena nafte ugrozio bi srpsku ekonomiju

Izvor: Miroslav Zdravkoviæ

Pad cena nafte ugrozio bi srpsku ekonomiju IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

65 Komentari

Sortiraj po:

Philippe Bonnefoy

pre 15 godina

Najzad tekst koji vredi procitati i nad njim se zapitati dokle cemo voditi uvozno orijentisanu ekonomsku politiku.
Dajte coveku stalnu kolumnu!!!!!!!!

Bojan

pre 15 godina

"ovde dolazimo do apsurdnog zaključka da je moguće da nastupi nagli zastoj u prilivu kapitala u Srbiju, koji nikakve veze nema sa našim političkim haosom i koalicijama koje bi formirale vladu, a koji će nas sve prilično oštro pogoditi kroz nagli pad standarda. " Zasto ste nas onda plasili sa radikalima na vlasti i obecavali Evropsku uniju kada evropljani ne zele Lisabonski sporazum, a samim tim prosirenje Evropske unije (nezele ne samo Srbiju vec ne zele ikoga vise u EU)

RazmisliteMalo

pre 15 godina

Gubitak vrednosti dinara je nešto što smo probali i rezultiralo je bogaćenjem krimosa i užasnim osiromašenjem građana. Svako ko malo razmišlja može da povuče paralelu. Evropska unija, razvijeno društvo... valuta stabilna! Jel im fali nesto? Zive mirno i spokojno od postenog rada. Kad kod nas bude sve mirno i pošteno neće se javljati takvi sa idejama da zarade na narodu na nestabilnosti cena nafte i hrane. Okrenite se ljudi stvaranju i radu...

student

pre 15 godina

Postovani gospodine Zdravkovic,


mislim da je vasa analiza pogresno usmerena, sagledana iz loseg ugla i jako slabo obradjena. Ima rupa u temi kao i nacinu na koji je se prenosi skoro nepostojeca informacija pomesana sa vasom povrsnom analizom.
Ne razumem je da li text spada u analizu makroekonomije? Da li je analiticne ili normativne prirode, da li govori o onome sto jeste ili o onome sto bi trebalo biti? Koje deo realnosti posmatramo? Da li je to Srbija per se ili ono sto se desava na globalnom nivou? Za to bi nam trebala jako opsirna analiza.

Kako citam tekst sticem utisak da je ceo problem u cinjenici da Fed vodi restriktivnu monetarnu politiku i "zadrzava" petrodolare umesto da ih salje zemljama sam problemima platnog bilansa. Da li je to zaista tako?
Dalje, vi kao razlog nelikvidnostni globalnog finansijskog sistema stavljate zastoj uplata zemalja koje duguju? Gde je infromacija koja dokazuje korelaciju izmedju velicine finansijke rupe i kolicine novca koje duguju zemlje? Figurativno, to znaci da se siromasne zemlje "pojele" visak petrodolara.
Odatle skacemo na zemlje "omamljene" petrodolarima. Sta znaci zemlja omamljena petrodolarima? Zasto je zemlja omamljena petrodolarima? Da li to znaci da ta zemlja nije ekonomski autosuficijentna? Ako ne, sta bi to moglo da znaci. Kakva je zemlja koja zivi od priliva novih zajmova? Koje je ekonomske jacine?
Onda dolazite do zakljucka da ce to zaustaviti priliv kapitala u Srbiju. Iz toga sledi =>"PRILIV KAPITALA = ZADUZIVANJE". Zatim se mesamo u politiku drugih zemalja bez ikakve analize njihove ekonomske realnosti i zbog cega su te mere moguce kao i nivo tih mogucnosti. Nista u ekonomiji ne mozemo posmatrati zatvoreno, to bi trebali da znate.

Jedini podatak u vasem tekstu je indeks BDP-a po kupovnoj snazi valuta. Totalno nebitna stavka koja sama po sebi ne znaci apsolutno nista. Uz to, vi se uzdate u informacije MMF-a, organizacije za koju svi znamo da nije politicki neutralna sto uvek dovodi u pitanje njihovu ekonomsku objektivnost.
Kakve su predlozene mere? Koje su politicke a koje su ekonomske prirode? Zasto su izmesane?

" Rast izvoza radi početka procesa smanjivanja trgovinskog deficita..."
Objasnite nam kako cemo postici ovo? Slazem se sa vama da je od kljucne vaznosti za Srbiju povecati izvoz ali kakve to ima veze sa naslovom "Pad cena nafte bi ugrozio srpsku ekonomiju"?

Po onome sto interpretiram iz teksta:
a.) Cena nafte je veca nego ikada sto znaci i da ima dolara vise nego ikada
b.) MMF je pozajmio zemljama u razvoju mnogo vise para nego sto je mogao, zemlje su prestale da placaju i nacinile su toliki deficit da je Fed poceo da vodi restriktivnu monetarnu politiku.
c.) Pored toga sto je potraznja za naftom veca nego ikada a ona skuplja nego ikada svi rekordni profiti su ustvari jednaki onome sto su potrosile zemlje u razvoju. Generalno: Opet su krive zemlje u razvoju. Iako nemaju likvidnost da otplacuju dug MMF-u one ipak guraju potraznju nafte do ovog nivoa na kome se nalazimo.

Po tome, mi bi trebali da mislimo na sledeci nacin:
a.) Posto sada vode restriktivnu monetarnu politiku prilikom toliko velikog obrta, bice jako tesko ako ako padne cena nafte jer onda ce biti jos gore. Nece nam davati kredite.

To je totalno laicko razmisljanje za strucnjaka vaseg nivoa, cak nije ni ekonomsko razmisljanje vec povrsna mesavina razlicitih stvari u jako kratkom tekstu.

Ako vec spominjemo restriktivnu politiku koju vodi Fed onda treba jasno da analiziramo zasto i kako.
Dakle, kako je nastala finansijska kriza? Da li je postojao i da li jos uvek postoji finansijski balon? Kako funkcionise taj pojam? Koje su vrste hipoteka? Sta je subprime? Ko su "ninja" (no income, no work, no assets)? Sta nalazu Bazelske norme o banskarskom poslovanju? Sta su MBS (Mortgage backed securities), CDO (Colleteral Debt Obligation) i sve varijacije iste, CDS (Credit Default Swaps)? Kako funkcionise sistem kreditnog rejtinga. Koije su kompanije odgovorne za rejting? Kakva je transparencija u poslovanju banaka i sta je takozvana titularizacija?
Prvo moramo razumeti kako je nastao krah finansijskog sistema, onda ce postati kristalno jasno da sa time apsolutno nemaju nikakve veze zemlje u razvoju.
Pomenuti deficit za koji se i dalje ne zna kojih je dimenzija (banke jos uvek ne znaju tacno sta imaju u kreditnom portfoliju) je nastao nakon godina pumpanja finansijskog trzista nenormalnim ritmom i samim tim je stvaran neodrzivi ekonomski rast. Kada je sve puklo naravno da je MMF krenuo u akciju. Sta se drugo moglo ocekivati?
Fed je izabrao da kontrolise inflaciju isto tako kao sto NBS. Razlika: Fed ima iza sebe potraznju nafte koja je ovih dana jednaka zlatnom standardu, petrodolar. Dakle, restriktivna politika nije dovoljno efektivna ako nema priliva. Kod nas je taj priliv postojao od privatizacije ali to nije vecno. Za to vreme nije se ispravno ulozilo, itd... necu ulaziti u politicke teme.
U svakom slucaju da se ne udaljavam od teme hipoteticki naslov "Pad cena nafte ugrozio bi srpsku ekonomiju" je krajnje naivan. Ne razumem da li stvoren da plasi ljude koji ne poznaju materiju ili vi gospodine Zdravkovicu zaista mislite da bi cena nafte mogla pasti pre nego sto se oporavi finansijsko trziste i sve se dovede u normalu?

bora

pre 15 godina

Da li to znaci da i Americi odgovara visoka cena nafte jer i oni zive na kredu, tj na petro i chajna dolare.
Samo ovde ima jedan mali, malecni problem, ko ce sve te dugove (i americke i srpske) da vrati, sve sa kamatama.

Pedja

pre 15 godina

Mislm da ne treba da nas brine ostri pad cene nafte, jer ga nece ni biti. Sve je manje iste i dok se ne nadje alternativa, panicno ce se kupovati.

Sto se srpske privrede tice, i ona je super! Mafijaska je i sve je zasnovano na trange-frange sa "investitorima". Nista se bitno ne proizvodi a ni izvozi (ako zanemarimo maline i politicko glupiranje), trenutni priliv deviza je u najvecoj meri od prodaje srpskih "bogatstava". Kada to stane (a blizu je), bicemo svedoci bezanja u inostranstvo onih koji su od svega toga imali licne koristi. Mada, njihov odlazak nece bas mnogo promeniti, jer oni pare i ovako ne drze u zemlji.
Oni koji ostanu suocice se sa epohom liberalnog kapitalizma, za koji su osnove vec postavljene Zakonom o radu i jos dugo ce se raditi za prosecnih 350 Evra, uz evropske cene hrane, energije i nekretnina.

Ukratko, dok Srbija ne zasuce rukave i obnovi realnu proizvodnju nece biti srece.

Slobodan Stamenic

pre 15 godina

Sve pohvale za B92 zbog objavljivanja ovog teksta. Vec negde posle 5.10.2000. Pojavilo se nekoliko ekonomista, mahom nasih ljudi iz inostranstva, koji se nisu slagali sa nacinom na koji ekipa "eksperata" vodi ekonomiju Srbije. Ti ljudi su predvidjali ekonomski kolaps, po argentinsko-ruskom scenariju iz devedesetih, nakon sto se sve rasproda a novac potrosi na odrzavanje nerealno visokog standarda.
Problem je bio u tome sto ni jedna veca medijska kuca(uz izuzetak Politike) nikada do sada nije prikazala ni jedan od ovih apokalipticnih scenarija. Drago mi je da je jedna velika medijska kuca, poput B92, konacno omogucila da se cuje glas ovih ljudi. Medjutim, ovo mi govori da se problemi kulminiraju i da u apokalipticnim predvidjanjima ima istine. Ne bih voleo da budem u kozi onih koji ce biti na vlasti u tom trenutku.

Goran Čačak

pre 15 godina

E, kako bih voleo da se razumem u makroekonomiju (kao pojedini) pa da dam neki pametniji komentar od ovoga.
Sve je ovo u redu osim jedne stvari=ko bi u slucaju podizanja evra na 120 dinara sprecio gradjanski rat u Srbiji? Vojska kojoj su ionako mizerne plate ili korumpirana policija?
Mislite da bih ja mirno cekao da mi deca placu a da gledam razne savetnike,zamenike ministara kako trose moje pare u 3-litarskim sluzbenim audijima?
Koji bi radnik otisao na posao za 150 eura kada bi mu hleb bio 100 din?
Problem prezaduzenosti je svetska pojava kao sto je i ekonomska kriza svetski problem. A sta je se drugo i ocekivalo kada je svetska proizvodnja premestena u Kinu i Indiju? Mi smo pokusali da zivimo od trgovine pa vidite dokle smo stigli.
A imamo i 30-ak ministara...

NeoDemokrata

pre 15 godina

Pre dvadesetak godina, po fakultetima (tehnickim) je kruzio jedan simpatican 'postupak' koji je 'stopostotno dokazivao' da je 1+1=3.

Onaj ko se malo vise bavio matematikom odmah je u 'postupku' nasao da su pocetni uslovi bili netacni i kompletan 'postupak' je od starta pogresan. Delovi koji su tacni - 99% su besmisleni jer start ne valja.

Da se vratim temi.

Ovaj, ovde promovisani, naucnofantasticni tekst treba iz mutnih oblaka filozofije spustiti na zemlju.

Prosto ne mogu da verujem da se od jednog stabla ne vidi suma. Ne zelim da omalovazavam, ali smatram da bi oni koji pisu i objavljuju ovakve radove, trebali biti oprezniji, jer su u zestokom sukobu sa osnovnom logikom.

Jer, sta ako cene nafte ostro i naglo skoce?

Sushtina

pre 15 godina

A zasto savetnici, direktori filijala i ostali mikro i makro-ekonomski komentatori pisu svoje komentare na b92 u radno vreme? Da li cete te sate odbiti od plate?

O cemu vi to???

pre 15 godina

@Steve
Ok je to sto ti kazes ali kao sto je neko vec rekao, u ovoj zemlji ti to ne bi stigao da iskoristis a od gubitaka ne bi mogao da pobegnes. 120 dinara za 1 evro je smesna cifra. U zemlji Srbiji ko lupi veci broj, taj je veci ekonomista, rece jedan pametan covek a ja sad tek shvatam smisao njegovih reci. Lep je to broj, 120 dinara ali razmisli malo: privreda ove zemlje je zavisna od uvoza, od energenata, sirovina do masina i licenci. Ne mozes da imas pozitivne efekte na izvoz zbog toga sto sto sve ovo gore navedeno presudno utice na cenu tog prozivoda/usluge. A tu je i psiholoski efekat, karakteristican za zemlje koje su vec na svojoj kozi osetile hiperinflaciju i raznorazne finansijske krize...svi bi hteli da se rese dinara=svi bi hteli evro u rukama=dodatna depresijacija ili smanjenje deviznih rezervi sto, naravno, ne bi trajalo dugo=za tih 100 dolara sto spominjes dobio bi stvarno MNOGO dinara ali ne bi mogao bogzna sta da kupis. Realan kurs dinara niko ovde ne moze precizno da odredi, ko god da ti kaze neku cifru (narocito vecu od 100 dinara za evro) znaj da taj veze o zivotu nema, a kamoli o ekonomiji.
Vazan faktor za nas a koji ovde niko ne spominje...izborna godina u Americi...kad to prodje, ocekuje se restriktivna fiskalna politika, apresijacija dolara, veca kamatna stopa u Americi...ne bas ruzicasta situacija za nas, narocito u vezi tako cesto spominjanih stranih direktnih investicija kojima se ljudi ovde frljaju kao da pricaju o stotinak evra. Amerikanci ce poceti da resavaju pitanje svog deficita i tada ce biti velikih problema za "male" zemlje,zavisne od stranog kapitala, veliki ce se snaci vec. Krizu na hipotekarnom trzistu i ne spominjem ali negativni efekti povodom toga nas takodje nece zaobici. Sve u svemu, mali uvek nastradaju, to nas ceka i sada, pitanje je da li cemo preduzeti povodom toga ili cemo se i dalje praviti neobavesteni...

Jovan

pre 15 godina

Razlozan tekst koji je izazvao ocekivanu ljutnju "zainteresovanih". U svakom slucaju, u poslednje vreme se sa svojim analizama toplo preporucuje i reformisani Jurij Bajc pa ce biti tekstova i za "drugu stranu".

iwi

pre 15 godina

@ Steve
Stive, sine, vidi se da živiš kako u Americi, tako i u zabludi. U velikoj zabludi ako zaista misliš da ćeš, skoči li evro na 120, moći više stvari da kupiš. Prvoga dana ne bi mogao ništa ni da kupiš jer bi sve radnje bile zatvorene a na njima papirić sa natpisom "Popis", a sutra već nove cene, iste plate i manja kupovna moć za istih 100E.
Živeli smo u vremenima kada smo imali mnogo para, DINARA, a nismo mogli ništa da kupimo; i u vremenima kada imamo šta da kupimo a nemamo para. Ovde se cene određuju prema kursu strane valute. I to jednostrano: kada skoči evro rastu i cene. Kada evro padne, cene ostaju, za svaki slučaj.
Tako to ide u zemlji Srbiji.

Novosadjanin

pre 15 godina

Svakakvih komentara procitah ovde. Clanak je posvecen uzrocno-posledicnim vezama viska i manjka likvidnosti u svetu i kreditnim tokovima kao posledicom toga i ne vidim da mu se ista moze zameriti! Cak naprotiv - jedna dobra analiza posle dugo vremena.

No, ovde je za Srbiju vazno jedno mozda i neekonomsko vec moralno pitanje: Da li zivimo kao drustvo u okviru svojih mogucnosti ili trosimo vise nego sto zaradimo? Da li zaposleni u javnom sektoru zive na grbaci produktivnog dela stanovnistva do nivoa gusenja? Ko to placa? Svi znamo posledice oba trenda. Problem je sto je veliki broj stanovnistva navikao da dobija standard za nerad i da ima prevelika ocekivanja i lazan smisao sopstvene velicine i vrednosti. A politicko samoubistvo je dirnuti u taj sektor... A ako analiziramo ekonomske krize SFRJ u protekla pola veka, videcemo da su se sve resavale dekretima, inflacijom, nestasicama, kradjom stednje, default-om na kredite, ratovima, samo nikako, ali nikako pravim korenitim reformama! Moj savet, polako vadite novce iz banaka....

Stevan

pre 15 godina

Kakav genijalan clanak. Samo autor zaboravio mali detaljcic, hajde da mu ga otkrijemo - nema nikakve krize sa naftom, nafte ima dovoljno na trzistu...Sto znaci sta - pa da je kriza vezana za $ (US Dollar) a ne naftu, wow, otkrovenje...Dolar ubrzano gubi primat koji je imao, nevezano za naftu cak. A jadno stanje $-a je posledica kreditne ekspanzije u USA upravo. Autor brka uzroke i posledice. A to sto nafta raste, pa upravo je dokaz da kapitalizam ipak funkcionise, da ne moze nesto za nista, nikad nije ni moglo. Ogromna likvidnost koju je Fed godinama ubacivao otisla je u cene sirovina, nafte, gasa, hrane.
I to uzrokuje inflaciju, globalnu, i u Kini je 15% min, npr. Neverovatno da to autor ne razume.

el gladijator

pre 15 godina

Ovo su teme koje iznedre puno stručnjaka različitih profila. Ja jesam zaposlen 12 godina u banci, direktor sam jedne filijale strane banke, ali mi je pasija makroekonomija, pa evo nekoliko opservacija. Najveću iluziju koju stalno slušam a evo i u komentarima dominira jeste smanjenje javne potrošnje. Trenutno je ona nešto malo više od 43,5 BDP i nema više prostora za smanjenje jer ipak smo mi Srbija i trebalo bi da to znamo a ne da raspravljamo o idealnoj situaciji. Ranijih godina bila je oko ili više od 50% pa se kukalo kako je ideal da padne na 45%. Samo napomena, Holandija i Grčka imaju oko 50%.U redu, to su bogate države koje inicitraju velike prihode pa to lakše i podnose. Najveći problemi dragi prijatelji su sledeći:
1) Javašluk u naplati javnih prihoda. Koliko vas koji se ovde javljate insistira da uzme fiskalni račun u prodavnicama.To je direktan priliv u budžet. Zašto vam ovo pričam. Planiran deficit 14 mlrd, a prihod je preko 6oo mlrd. Naročito u Srbiji ispod BGD sve živo u kešu se plaća. Siva ekonomija u državi je sigurno 30%. Sam Cvetković je priznao da je popustila disciplina. Poooštrenje fiskalne discipline kao i kazni te uklanjanje korumpiranih finan. inspektora i povećanje prihoda za 10% daje novih 60 mlrd a to je više od 30 mlrd koliko čini trenutna rupa u budžetu. U prevodu, povećajte sopstvenu svest pre bilo kakve kritike. Drugo u okviru br. 1) je još mnogo važnije. Neko je ovde spomenuo i bio u pravu da je zamrzavanje plata u javnom sektoru "short term". Istina je ali ajde da sprovedemo prvo taj "short term" na recimo 2 godine ali u okviru te dve godine izvedemo restruktuiranje (čitaj prevashodno smanjenje br.zaposlenih za barem 10% tj.tehn. višak). Sad sledi najbitnije: Povećati broj zaposlenih koji generišu veću sumu u budžetu kroz doprinose ( a ne da političari kvazi ekonomisti javno prizivaju manjenje stopa)kao i max. destimulisanje prijave na minimalac i isplatu plate na ruke i istovremeno krajnju stimulaciju korišćenja kartica u prometu i uplatu palata preko računa.
Zaposliti što više naroda(a to podrazumeva preduzetničku klimu i ekonomiju)

2. Cena nafte
Da razbijemo neke iluzije i neznanja. AKCIZE SU FIKSNA KATEGORIJA I IZNOSE 36 din PO LITRU BEZ OBZIRA DA LI JE CENA BENZINA 50 ILI 250 din. U našem budžetu koji je prenapregnut svako smanjenje akcize je katastrofa. Pa zašto Srbija ima najvišu cenu od svih u regionu (Balkan).Cena prerade u NIS-u tj. monoplizacija koja je i najveći naš neprijatelj i prijatelj inflacije. Tj. manjak konkurencije. Pa dokle će da raste nafta? Sve dok USA ima više koristi od jeftinog dolara zbog povećanja izvoza a manje štete zbog smanjenja direktnih investicija. Kao što već znate rupa u USA budžetu je ogromna i finansira se direktnim prilivom i od petro dolara i od drugih dolara nije ni važno. Pa odkud sada je USA više zainteresovan za izvoz a manje za investicije pa obara dolar:
a)katastrofa tržišta nekretnina i sunovrat poverenja u domaću valutu koje ta katastrofa prouzrokovala. Samo obaranjem osn. stope, FED obara i dolara, a jača se tražnja za kreditima koja je toliko sada potreban USA.
B) pošto su direktni prilivi presahli mora se izvoz povećati a to obara dolar, a pošto se nafta izražava u dolarima zemlje izvoznice ne će da gube. Dodajte još tu i naravno manipulacije (čitaj paničnu psihologiju kupaca da će biti još skuplje pa se kupuje nemilice)

3. Inflacija i kurs
Prosto ne mogu da poverujem da ima još likova koji zagovaraju dekretnu devalvaciju i procenjuju koliki je kurs. Ide se na vrednost od 120 din. Pa šta bi se desilo da tako zaista bude. Settite se devedestih i znajte da je u našoj državi to vrlo specijalan slučaj zbog nedavne hiperinflacije. kakav stampedo bi se obrušio na banke i menjačnice, sve cene bi odmah poskočile i za više od kursa ugrađujući tzv. psihološki efekat jer bi mislili da se devalvacija ne bi tu zaustavila, sindikati javnih preduzeća bi stupili u štrajk tražeći veće nadnice. Ukratko, pozitivni efekti na izvoz trajali bi u najboljem slučaju mesec dana.
radim u banci i znam kako se formira kurs i pravdam guvernera. BANKE SAM NA TZV. MEDJUBANKRASKOM TRŽIŠTU NUDE I KUPUJU DEVIZE. Dok NBS samo u ekstremnim slučajevima reaguje, kada je pre mesec dana skočio evro na 84. Drugo obavezna rezerva nam je 45%, a to znači da strane banke na svaki uvoz iz matice plaćaju NBS tzv. rentu od 45%. Tj na svaki 1 € plate 45 centi NBS. Stranu centralu to ne zanima pa hoće da joj se vrati taj ceo € sa kamatom a ovdašnje banke moraju to da zarade sa preostalih 55 centi. E zato je skup bankarski novac u državi. Naravno to ne zanima ni NBS pa je propisala da se deo obavezne rezerve, 10%, plaća u din. pa je to dovelo do skorog jačanja dinara. To naravno košta NBS, onih 700 mln eura, ali je mnogo veća cena hiperinflavije. Politički,(čitaj trošadžijski, nerazvojni i nedomaćinski), budžet je glavni krivac kao i raspodela plena u javnim preduzećima ko god da je na vlasti dok se narod zamajava ko je veći demokrata i koje više proevropski orjentisan.

4. Zaključak
Mislim da autor nije tačan u delu teksta koji se odnosi na visoku cenu nafte i da je to OK za državu jer su negativni efekti inflacije i kursa mnogo negativniji. Slažem se oko budžetski rashoda ali ne i u pristupu ostavrenja tj. smanjenja. Ne slažem se i sa apresijacijmo da je negativan jer ona nas je u ovih 8 godina nekako i održala. Ali se slažem da je neodrživa na srednji rok.
Ne slažem se ni da su evrointegracije jedino važne za direktne investicije. Mnogo su važniji uslovi i beneficije koje se nude strancima.Zar mislite da su SRS, SPS i DSS naparavile vlast stranci razbežali nakon ovlikuih ulaganja kao i da bi prestali da uvoze i izvoze u i iz Srbij? Taman posla. Ok bilo bi otežan ceo razvoj ali dok god neko vidi profit a ne preti mu neki problemi po njega lično taj nema problema da ulaže
Pozdrav

Spekulant

pre 15 godina

Procitao sam teks, izgleda kao dobra analiza, ali na srecu nisam ekonomista, pa mogu da razisljam i malo logicno.

Da rast cene nafte nama apsolutno ne ide u prilog je zbog toga sto smo od iste zavisni 100% i sto je ne proizvodimo, sto znaci da moramo da je placamo po sve visim cenama. Dakle taj povecani priliv noca mi trosimo da platimo tu naftu i tako se sve vise zaduzujemo.

Ako cene padnu, maozda cemo imati manji priliv od kredita, ali cemo manje i trositi na uvoz nafte, sto znaci da ce nam realno ostajati vise.

A sada sledi glavno pitanje, a to je kome odgovara visoka cena nafte?

Niko me ne moze ubediti da je realno povecanje od 40% cene nafte u poslednjih nekoliko meseci, ili jos gore na 250 dolara po barelu, kao sto smo mogli cuti da ce nafta kostati sledece godine. Niti je proizvodnja naglo smanjena, niti je potrosnja naglo povecana.

Moje misljenje:

1. Zemlje koje proizvode naftu, jednostavno nisu u stanju da se dogovore i da zarad sebe spekulisu sa cenom na ovaj nacin

2. Ko onda jeste?

3. Onaj ko zaista kontrolisu veliku kolicinu proizvedene nafte,a to je Amerika.

A sada svi vi bajni ekonomisti objasnjavajte zasto njima to odgovara, ja se necu upustati u to.

Jednostavno ne dozvoljavam da me neko ubedjuje u nesto sto nije logicno. Da se vratimo na analogiju sa drogom: sto je veca cena sve vam je teze da je platite.

makroekonomista

pre 15 godina

Svaka cast na odlicnoj analizi!
Kad smo vec saznali sta radi autor, da li mozemo da saznamo i kako reaguju na monetarnom odboru kad cuju ovakve analize. To pitam zato sto mi iz banaka i struke bas kao i MMF pravimo i saopstavamo ovakve iste nalaze vec dugo ali se nadlezni oglusuju i nastavljaju da podizu repo kamatu. A kad se samo namirise mogucnost platno-bilansne krize (iz bilo kog razloga od mogucih hiljadu, ne mora samo zbog smanjenja cene nafte, moze npr zbog opste nelikvidnosti u bankarskom sistem na zapadu i posledicnog smanjenja SDI i kredita Srbiji) odletece sav taj vreli kapital koji je dosao u Srbiju da zaradi 15,75% risk-free prinosa u evrima i onda cemo imati preuranjenu i prejaku krizu dinara i pad ne na 120 nego na 200 dinara (koga zanima neka prouci slican primer Argentine 2001). Mislim da nikakva repo stopa ne moze da spreci rast cena poljoprivrednih proizvoda a ni nafte koje su generisale inflaciju i u Srbiji i u svetu, tako da pojacanje restriktivnosti koce ostatak privrede a ne elimise uzrok (kao kad imas kvaran zub ali pijes lekove protiv bolova umesto da odes kod zubara). Na kratak rok samo su nam obilne kise od pomoci a na dugi porast produktivnosti u poljoprivredi raznoraznim merama koje ce ublaziti efekte globalnog zagrevanja. A nafta nam je problem kako god da okrenes (sa ili bez repo kamate, pomoci ce nam samo manja potrosnja - tj. promena ponasanja).

Jos jednom svaka pohvala autoru! Nadam se da ce isti autor objavljivati i u buduce.

iwi

pre 15 godina

Mnogo sam se obradovao kada sam pročitao ovaj članak. Evo zašto: Nakon naglog skoka pritiska i blagog crvenila u očima zbog toga što mi ekonomisti objašnjavaju kako će po NAROD biti pogubno da naglo pojeftini gorivo (pošto nisam, zbog gore pomenutog crvenila, mogao da pročitam ceo tekst, ako je autor mislio da će drastičan pad cene goriva uticati na kućni budžet tako što ćemo onda više putovati, ići na zlatibor na jagnjetinu - Mačkat, i na Kop na kafu, pa nam još i ukinu vize..., ja mu se unapred izvinjavam) kliknem ja na link da pročitam komentare i imam šta da vidim: DATUM!!! Prvi komentar 21.jun 2008.g. Lepo, pomislih. Kad tu mojim iznenađenjima ne bi kraj. Poslednji komentar 22. jun, oko pola deset p.m. Pogledam na sat da proverim datum i oduševim se: Danas je, bre već 23. u mesecu! Znači još nedelju dana pa plata!

Eto zašto sam se obradovao. Stiže hranarina, a biće i za par litara benzina. (Ne daj Bože da pojeftini, naglo, pa da se još više obradujem.)

A što se ekonomista tiče, još ne mogu da zaboravim trenutak kada sam ukapirao da Darvin nije baš sasvim u pravu. Kaže čovek nastali smo od majmuna. E pa tome još nije došao kraj. Još nas prave majmunima. Jednom prilikom mi je u ruke pala neka knjiga iz ekonomije, a ja je malo listao iz dosade i, kao prstom sudbine, pročitam tu kako je za jednu zemlju ekonomski pogubno da svoj dug otplati pre roka na foru 50 centi za 1 dolar. Ma nije prošlo dva dana, a naš vrli, na kojoj god da je funkciji tada bio - čini mi se potpredsednik Vlade, Miroljub Labus saziva konferenciju za novinare i veselo nam saopštava kako smo postigli veliki uspeh jer smo otkupili dug po 50 centi za dolar. E tada su majmuni počeli i da bleje!

Steve

pre 15 godina

@ O cemu vi to???
Tebe cu morati da razocaram, ali 1 evro bi stvarno trebao da vredi 120 dinara, mozda cak i vise. To ti mogu objasniti na prakticnom primeru, posto se u ekonomiju mnogo ne razumem.
Zivim u U. S. i vrlo dobro znam sta sve mogu da kupim za 100 dolara. Kada sam dolazio u Srbiju, isto tako sam video koliko mogu cega da kupim za 100 evra, znaci mnogo toga manje. Iz ovoga mi je jasno da je kurs dinara precenjen jer se mnogo potrosi evra za kupovinu necega nego sto bi normalno trebalo.

Miroslav Zdravkovic

pre 15 godina

Moji mejlovi su:
zdravkovicj@ikomline.net
i
zdravkovic.miroslav@gmail.com

Nemam nikakvu javnu poziciju, niti je zelim.
Niti bih da opsenarim kvaziznanjem...
Naslov je prejak, jer, citiracu IMF "This goes at least in part against the conventional view that falling oil prices would help non-oil-exporting emerging economies by improving their trade balances and reducing financial needs.
Even if commodity exportets surpluses persist, however, bank lending could still reverse if banks reassess the viability of lending to emerging economies, as they did during the Asiam and Russian crises".
WEO April 2008, strana 92.
Prevedeno na srpski, ove godine dospeva oko 4,5 milijardi dolara spoljnog duga, ali cemo mi privuci 7-8 milijardi dolara novih zajmova, pa deo preostaje za platno-bilansni deficit.
Sta ako iduce godine dospeva, neznam podatak ali na primer, 8-9 milijardi dolara, ali nam banke odobre 2-3 milijarde?
Umesto deficita u trgovini od 16-17 milijardi dolara, finansiranje nekih 5-6 milijardi. Kurs, cene, standard, BDP...
Sustina je u rastucim SDI kako bi rastao izvoz i ALARM da se politicari ne cenkaju vec da se fokusiraju na IZLAZ iz moguce katastrofe.
Svima se to sprema, ali ja sam ipak rodjen ovde i dotice me najlicnije.

SLedeci put cu o "Zabludama u Srbiji i novoj ekonomskoj geografiji", a zbog svih opstih mesta (tipa, najbolji geografski polozaj, jeftina obucena radna snaga, poljoprivreda kako komparativna prednost...) koja nas, kao zablude, skupo kostaju.

Ljubisa

pre 15 godina

Vi iz B92, ovakvim clankom, ste izgleda presli na "drugu" stranu - Spin doktora. Vi bi da obmanjujete citaoce, zar ne? Nadam se da kada Dacic dobije resor policije da ce da je objektivno primeni na vama! Ha Ha.

laza

pre 15 godina

OK. Gospodine Zdravkovicu ako ste vec napisali clanak za B92, mogu li da priupitam KOME se obracate? Ako se obracate nekome kome je ekonomija profesija, onda zasto pisete - to bi oni vec trebali uglavnom da znaju i nije ni u redu koristiti javni B92 servis da vi ekonomisti (relativno mala grupa ljudi) pricate medju sobom. A ako se obracate nestrucnoj javnosti, zasto onda ne pisete jezikom javnosti? Sta je to "apreciacija"??? Zasto toliko reci u recenici ako se misao moze iskazati mnogo, mnogo prostije? Izvinite ali da li vi to nas namerno zamajavate nerazumljivim stilom? Ili je u pitanju profesionalna deformacija kao kod advokata: muti, lazi, zavrci... vazno je da ZVUCI ozbiljno, smuvaceh ih na foru da si autoritet.

Razumete li problem gosn. Zdravkovicu? Ili kazi jasno sta mislis ili pricaj sa svojim kolegama.

Valjda je javnost vec naucila da se dobar deo manipulacija i raznih elitistickih gadosti kriju bas iza ovakvog stila koji ti tako lepo sugerise: ne veruj mojim recima, one nisu bitne, veruj mom javnom polozaju i tonu. Ne procenjuj, veruj... A ko se jednom opece i na 'ladno duva. Pozdrav.

Bogdanovic Miodrag

pre 15 godina

Boze, citao sam ovaj clanak 3 puta. Koja nebuloza! Malo je ekonomista koji mogu da shvate ovaj problem sa energetskom krizom, prvenstveno naftom, jer je ovaj problem stvar prirode, tj. geoloske prirode. Nafte nema koliko ocekuju neki, ili se nadaju, tj. ima je ali je prosto nemoguce da se exploatise iz dubine zemlje, a zasto je to tako to je problem nas inzenjera, i prica je prilicno duga. Tice se pada pritiska u rezervoarina, razlike u viskoznosti vode i nafte, samim tim i protoka kroz pore u sandstone koji cine naftne rezervoare. Radi se o kapilarnom pritisku o cemu ekon. nemaju pojma. Ukratko kad voda prodre u rezervoar, tj. kad krene da tece, onda je rez gotov, tj. procenat vode se povecava sve vise vremenom, nekad je to jako kratko, jer je voda mobilnija od nafte.. Tu niko nemoze da uradi nista. Sto se tice Srbije, sve zemlje pa i Srbija ce biti pogodjene ekonomskom krizom, izazvanom energetskom krizom. Nema izuzetaka. Naravno, one zelje koje trose vise nafte i gasa bice vise pogodjene, itd. Resenje za ovu situaciju je samo jedno, stednja i teska racionalizacija. Ako to narod ne uradi dobrovoljno u roku od odmah, posledice ce biti katastrofalne.

ekonomista

pre 15 godina

Prilicno neuka analiza domace situacije. Prvo, kada se prica o tome da NBS ne bi trebalo toliko da sterilise, treba reci sta je alternativa. Da NBS nije vodila restriktivnu politiku, danas bi inflacija bila 30,40, ko zna koliko posto i cena makroekonomske nestabilnosti bila bi mnogo veca od pomenutih 700 miliona. Uzgred, samo se kod nas pominje argument troskova sterilizacije kao argument protiv monetarne restriktivnosti. Drugo, ako NBS ne treba da sterilise, moramo reci na koji nacin onda da vodi monetarnu politiku u uslovima visoke inflacije, kojim instrumentom? Da li jednostavno odustane od bilo kakvih pokusaja da obuzda inflaciju?
Na kraju, analiza apresiranosti domace valute je totalno besmislena, zato sto je kao baza uzeta 2000. godina kada je dinar bio ekstremno potcenjena valuta, nakon godina ratova, sankcija i ekonomskog propadanja pod Milosevicem i radikalima. Istom logikom bismo, uzimajuci kao bazu drugi kvartal 1999. (NATO bombardovanje), mogli zakljuciti da je Srbija zemlja sa najbrzim ekonomskim razvoijem na svetu.

Danish

pre 15 godina

O, Boze, sta cuh. Pa da bar proizvodimo naftu razumeo bi da bi nas pad cene iste ugrozio. Ali mi je uvozimo i placamo dolarima.Ovo mi mirise da vlada ne zeli jeftiniju naftu jer akcize rastu, pune budzet. Ja sam laik ali ovo mi zvuci u najmanju ruku cudno.

Dr. Rajko Uncanin

pre 15 godina

Nije tacno da se trgovinski deficit gleda samo u odnosu na jedan parametar kao sto je ukupan GDP. To je samo jedan od podataka koji se koristi u ukupnoj makroekonomskoj analizi.
Ako bi se kod makroekonomske analize posmatrao samo jedan parametar i istovremeno ignorisali ostali, dosli bi do racunice da je Srbija mnogo uspesnija izvoznica od npr. SAD. Izvoz Srbije 2007 je bio 21% ukupnog GDP Srbije, a izvoz SAD je bio 10,7% ukupnog GDP SAD.

Autor teksta Zdravković, tvrdi izmedju ostalog da je dinar skuplji nego sto treba, medjutim i pored toga sto je on savetnik NB Srbije ta ista banka ne pokazuje nameru da obara kurs. Svakog leta namerno podignu kurs da bi "odrali" baustelce. U cemu je problem? Jedino logicno objasnjenje je da se medijima servira jedna prica, a u stvarnosti se radi nesto drugo...

Marko

pre 15 godina

Sve potpisujem i mislim da se u potpunosti može primjeniti i na Hrvatsku. Međutim.."Sada baš i nije preostalo materijala za raspad, ali socijalne tenzije mogu dovesti do nekontrolisanih nemira" Jesi siguran da nema više materijala za raspad? Dok su svi pogledi upereni na Kosovo, a ekonomije u debeloj banani, možda se Vojvođani ohrabre? Apsurd je opcija koja se mora ozbiljno razmtrati na ovim prostorima. Čak šta više stvari obično krenu apsurdnim tokom. Pozdrav iz Zg

Milos

pre 15 godina

Vrlo zanimljiv tekst. I neki vrlo zanimljivi komentari. Imam jedno pitaje za kolege komentatore, s obzirom da nisam strucnjak:

Koliko sam shvatio, porast cena nafte bi povecao inflatorne pritiske u zapadnim zemljama. Ako bi FED i ECB na to reagovali povecanjem osnovnih kamatnih stopa (i sl. sredstvima restriktivnije politike), to bi dodatno usporilo njihove ekonomije i umanjilo kolicine "slobodnog novca" za pozajmljivanje. Time bi se, valjda, vratili u situaciju smanjene mogucnosti kreditiranja, kao na pocetku ove godine (posto cene nekretnina i dalje padaju). Posto nasa zemlja zivi na kredit, moze se reci da bi to bilo veoma lose za nas.

Ako FED i ECB odluce da kao odgovor na porast cena nafte, ne uvedu restriktivne mere, G. Janjuah (ako se tako zove) iz RBS navodno predvidja krah svetskih berzi, kada ljudi shvate da je ekonomija ostavljena na cedilu po pitanju inflacije.

E sad, moje pitanje je, ako je i ta druga varijanta losa za Srbiju, a da je, kako autor teksta kaze i pad cena nafte los po nas, jel to znaci da smo svakako nadrljali? :)

Jel' postoji neki nas ili bar ex-yu forum ili sajt gde se ozbiljnije raspravlja o ovakvim ekonomskim temama, bez Kurir komentara?

leone

pre 15 godina

Kao prvo,
Nece se desiti da pojeftini nafta. Jer jedini nacin da Ameri izvade svoju dubiozu je visoka cena nafte,jer oni drze kapu ashodno tom e i profit od prodaje i tim enamiruju,njihov vojni budzet ,a onda iz njega daju lovu americkim firmama koje prave stvari za vojsku. OKo 80% americke privrede je vojno orjentisano(ono sto je locirano u USA)tako da pacifizam nije opcija koja ce biti u SAD. Mi smo samo jednom bili na udaru. Ali imam utisak da ce neki i po dve porcije da dobiju.
Nafta nece pojeftiniti sve dok vlada Srbije koja inace radi za Arape ne ukine uredbu o zabrani proizvodnje elektricne energije privatnim licima. Glad za energijom koja se sistematski ne pravi u pravi u Srbiji ce biti takva da ce jedina opciaj biti uvoz jos vise nafte i gasa a povecana potraznja vuce za sobom i povecanu cenu. Mi jesmo mali i sitni ali deset ovako sitnih utice na ponudu i potraznju. Verovali ili ne.
A sto se tice ekonomskih posledica jedna stvar je izvesna.Nema tog experta(a pogotovo medju nama koji dobro govorimo Srpski) a da zna sta ce biti sutra a ne za pet godina.

X678

pre 15 godina

Bas lepo sto je covek navodno strucan, samo mi nije jasno uopste zasto bi iko razmisljao o scenariju gde se javllja ostri pad cena nafte. Svi planiraju kako da izadju na kraj sa rastom cena nafte, samo se nasi bajni strucnjaci brinu zbog pada cene koji se nikada nece desiti. Bolje vi razmisljajte o tome sta ce se desiti na jesen ako pukne dolar pa sa sobom povuce celu svetsku ekonomiju, sto je daleko verovatniji dogadjaj ako vec hocete da se bavite hipotetickim scenarijima. Naravno ne tvrdim da ce se to desiti, samo isticem da vam je polazna pretpostavka podjednako verovatna kao da nas sutra pogodi meteor i sve pobije, ostavite vi meteore i pad cene nafte za SF filmove gde im je i mesto, bolje proucavajte nesto sto se moze dogoditi pa mozda bude i koristi od vase strucnsti.

boris

pre 15 godina

Fenomenalna analiza! Steta je za veliki broj negativnih komentara koji su (reklo bi se)potpuno pogresno razumeli osnovne premise autora. Nadam se da necete odustati od daljnjeg pisanja. Veliki pozdrav iz Londona, gde veoma nedostaju takvi ljudi (barem u bankarskoj industriji).

Dusko Pavlovic

pre 15 godina

Opet nam se jos jedna intelektualna diskusija pretvara u izlive individualne frustracije..
Mnogobrojne trvrdnje nekakvih velikih naucnih radnika i raznih drugih strucnjaka neproverenih kvaliteta i iskustva , osim kritike pa da dodamo jos malo i babskih predvidjanja nekakvog kataklizmickog unistenja ne nude nista drugo nego obicne traceve pijacnih prodavaca..
Ukoliko pogledamo jednu drugu realnost a to je trziste kapitala dobicemo sasvim drugu sliku. Hrvatski (Crobex) je dole 28%, Rumunija 30%, Bugarska 32%, Turska 38% pa cak i besprekorno uredjena Slovenija je dole 28% ove godine..
Uvek kudjena i grdjena Srbija je dole samo 18%, da li to znaci da smo bolji od svih suseda... pa da, to bi znacilo bas to, da smo malo bolji..Sledi pitanje imamo li problema, i za to je naravno odgovor DA..
Ali necemo propasti i to je sigurno.. Jedno je sigurno da imamo sigurno najveci prostor za razvoj je i to zbog sto mi jos uvek nemamo cak ni infrastrukturu.
Jednog dana kad se nasi politicari dogovore sa investitorima koliko je ko dobar od njih??? razne fabrike tipa Fiat, Mercedes i raznih drugih svestko poznatih imena ce se sigurno poredjati od Subotice pa do juga nase zemlje....sigurno sledece pitanje zasto i odakle toliki optimizam. Jedna recenica je odgovor na to pitanje "pa mi smo jedini prirodni put koji povezuje Europu i Aziju".Ostali susedi mogu da budu koridor ali nisu jer su jednostavno mnogo duzi put od nas.. Znaci nas najveci proritet bi trebao da bude gradnja infrastrukture (puteva i pruga)...to bi trebalo da bude fokus svih sadasnjih i buducih politicara ove zemlje, nikakve druge gluposti nisu pod broj jedan efikasne a i vrlo su limitirana resenja po tome sta stvarno mogu da donesu racunajuci rizik-dobitak efekat.

marko

pre 15 godina

Uh ljudi cekajte malo, nisam ekonomista ali ako citam svakodnevno da zbog skoka cena nafte pola proizvoda i usluga konstantno poskupljuju zaista nisam siguran da ce me neko ubediti u suprotno ako padne cena nafte, to za nas gradjane bi sigurno mnogo znacilo a za drzavu ne znam, ko je kriv ministru i ovima iz NBS sto su stvorili atmosferu da nam pad nafte moze bilo kako da skodi. Ja se unapred radujem ako ce da padne nafta.

Bata

pre 15 godina

Kao i uvek, dobra analiza proslosti ali ne i buducnosti. Ne vidim kako ce nas globalno rastuca inflacija i rast cena nafte zaobici u 08 i 09? Priliv kapitala na ocekivano visoke stope rasta ne ide u prilog Srbiji. Visoka stopa inflacije, depresijacija dinara, rast deficita, drasticno smanjenje stranih direktnih i portfolio investicija, moguci default unutrasnjeg i spoljnog duga etc Svi dobro znamo da su oficialni statisticki brojevi cista laz za publiku, da NBS projekcije predstavljaju stav optimizma ( pusta decija zelja ) ali ne i racionalalizma.
Mracan scenario za koji ne vidim lek osim dodatnog zaduzivanja i tako u beskonacnost. Ili ti narodski, zivimo na foru.

andro

pre 15 godina

Sustina clanka bi bila sledece: posto je Srbija narkoman zavistan od droge zvane priliv stranog kapitala, dokle god droge ima (tj. jeftina je) sve je u redu, ali kada droga poskupi dolazi do krize!!! Posto nijedan narkoman ne moze da se drogira beskonacno dugo, tako i ovome kako zivi Srbija mora da dodje kraj kad tad. Razlika je samo u tome sto ako kraj dodje danas ostacemo sa 20 milijardi $ spoljnog duga i jos mozda pola od toga u kreditima stanovnistva, a ako kraj dodje za 10 godina te cifre treba pomnoziti sa 5. Ali autor teksta naravno izvlaci zakljucak da je bolje da narkoman ostane sto duze ta drogi (uz procackavanje istocnog uva - no comment). Na zalost kretanje cena nafte je takvo da ce to verovatno da se desi. Jer skidanje sa droge danas bi znacilo: smanjenje prosecne plate sa 400 eura na 300 odmah i jos manje u perspektivi, stvarne reforme u preskopom drzavnom aparatu (da pogadjamo da li su ove mere popularne).

O cemu vi to???

pre 15 godina

Realan kurs evra 120 dinara ??? O cemu ti pricas? Ajde, da zamislimo da bude 1 evro = 120 dinara. Hoces li ti reci ljudima da vise ne zaradjuju platu od 300 evra u dinarskoj vrednosti vec 150e? Hoces li ti da placas njihove kredite sa deviznom klauzulom? Kurs je "nerealan", kako ti kazes, zbog OGROMNOG priliva kapitala koji ide preko stranih banaka, koje koriste visoku kamatnu stopu na repo operacije Narodne banke Srbije kako bi oplodili svoj kapital i stekli sebi ogroman profit za kratko vreme. Ako imas ogroman priliv deviza na deviznom trzistu, ogromnu traznju za dinarom, to nikako ne moze da dovede do depresijacije valute, covece! Bas suprotno, dinar sve vise jaca zbog toga. CB moze da povuce deo dinara iz opticaja kako bi to ublazila, operacijama na otvorenom trzistu ali to opet dovodi do rasta, gorepomenute, kamatne stope i tako u krug...
Najveci problem je sto kapital koji ulazi u zemlju ne generira nove izvozne prihode, vec se ulaze u ko zna sta, i zbog toga cemo tek imati problema za par godina kad budemo morali da vracamo one silne kredite ali to je vec neka druga prica. Necemo doveka moci da finansiramo kreditima nas deficit, ovo sto mi radimo je tragedija, zarad malo bolje sadasnjosti, zrtvujemo mnogo toga u buducnosti...valjda ce se probuditi na vreme...

alex

pre 15 godina

Bankar, zaista, makroekonomija, mi nije specijalnost, sto uopste ne znaci da se ne razumijem u makro. Iz tvojih postova mi je jasno da se jako malo razumijes i u makroekonomiju a i finasije. pa covjece procitaj ovaj svoj prvi post sto je preporucen dosta puta, to su nesuvislice. ovo naravno nije licna karakteristika, vec jednostavno grijesis i to debelo.

Aleksandar Dunkić

pre 15 godina

Autor teksta je g-din dr Miroslav Zdravković, savetnik Narodne banke Srbije i saradnik Ekonomskog instituta u Beogradu, jedan izuzetno vredan, pametan i cenjen ekonomski stručnjak, često citiran u svetu. Molim poštovane komentatore koji se razumeju u sve, a posebno u žene, fudbal i ekonomiju, da zaobiđu i poštede ovako analitične tekstove.

Krkic

pre 15 godina

Neverovatno je koliko ljudi ima koji jednostavno ne zele da vide neprijatnu istinu a sto se vidi iz gornjih komentara. Clanak je odlican i jedino bih mu zamerio sto se spas izgleda vidi u dodatnom zaduzivanju.
Za bankara: litar dizela kosta u EU oko 1.50 evra. Ako bi se primenio realan kurs evra (bar 120) onda izracunajte koliko bi litar dizela trebalo da kosta u Srbiji.

Branko

pre 15 godina

"United States -738 milijardi $ -2007 est. "

Velicina deficita se gleda u odnosu na velicinu BDP-a, a ne u apsolutnim iznosima, tako da je nas trgovinski deficit oko 5 puta veci od americkog.

Bankar

pre 15 godina

@alex
Ti definitivno nisi u stanju shvatis makroekonomske tokove. To nije tesko, ali jednostavno tebi ne ide. Pitas se kako ce to krediti porasti, mozda zbog toga sto te "niko nije obavestio" o postojanju devizne klauzule kod odobravanja kredita.
Sreca je za Srbiju sto su takvi kao ti posle 2000 uglavnom udaljeni iz procesa odlucivanja o kursu, a kako je to nekad izgledalo imali smo prilike da vidimo 1993.

Miroslav Zdravkovic

pre 15 godina

Doktorirao sam na Krugmanovom razvoju teorije nove ekonomske geografije i trudim se da apstrahujem granice kada tumacim podatke.

Stoga mi nisu dragi ni rusi ni evropljani. Drage su mi splicanke kao najlepse zene na svetu isped beogradjanki (porodicu i prijatelje ne racunam), ali emocije nemaju nikakve veze sa ekonomijom.

IMF je u oktobarskom WEO analizirao epizode velikih priliva kapitala i kako su se zavrsavali.
Poostravanja monetarne politike su kontraproduktivna, i jedino je budzetska stednja bitna kako bi se ublazio pad kada zastane priliv.
Najavljeno je da ce se sa 40 milijardi dinara depozita finansirati gotovo polovina nedostajucih para u ovoj godini.
A kad se oni potrose, sa cime cemo u 2009. godinu?

dekica

pre 15 godina

Sta nam je ciniti?
Osnov ove drzave mora da bude industrija, a “hobi” mogu da budu poljoprivreda I usluge. Moramo da idemo po svetu I da klecimo I molimo sve velike kompanije da dodju u Srbiju. Da odemo kod njih I damo im prazan papir da napisu koje uslove imaju da dodju u Srbiju I otvore fabrike. Prodamo NIS, pa 200 miliona evra poklonimo Mercedesu da dodje u Srbiju I otvori fabriku, 200 miliona poklonimo VW, eto nama 2 milijarde evra direktnih investicija, eto nama 5000 novih radnih mesta, pa prodamo Telekom pa poklonimo 200 miliona Samsungu, 200 miliona Nokia-I, eto jos par hiljada radnih mesta… eto nama resenja za sve probleme(nezaposlenost, spoljnotrgovinski deficit, stabilan kurs…) Ovo sto kazem poklonimo, to nije poklon vec investicija drzave koja ce se vratiti za par godina, kroz poreze, rast GDP…. Samo industrija Srbiju spasava!
A ovaj clanak je jako duhovit I verovatno ga je pisao neko sa Megatrenda!

Goran Nikolic

pre 15 godina

OK analiza. Ali, ne verujem da je velika šansa da dođe do drastičnog pada cene nafte, te smatram da je za sada veći potencijalni problem kod našeg eksternog finansiranja smanjena spemnost evropskih banaka da pozajmljuju (što se vidi i po skoro rekordnoj razlici između bazne kamate ECB i tromesečnog EURIBORa).

BANKAR

pre 15 godina

Čuo sam i veće gluposti od ove, ali ne mnogo ...
1. krediti moraju da se vraćaju, to će vam reći svaki normalan kredito. Refinansiranje ne dovodi ničemu dobrom, i to će vam reći u svakoj banci, pogotovo u američkim mortgage bankama koji su sada baš zbog takvog načina razmišljanja u gubicima.
2. Kurs evra je nerealan a realan kurs inflatornih očekivanja od 100-120 evra je već ugrđen u sve cene, UKLJUČUJUĆI i cenu goriva.
3. Ovde su jedini investori koji su neto izvoznici nafte rusi, kojim bi se ovom prilikom zahvalio za sve što su nam do sada pomogli i zamolio ih da idu da pomažu ukrajini i belorusiji, katzahstanu, uzbekistanu, tadžikistanu a mogu i iranu i severnoj koreji.

Goran

pre 15 godina

Trgovinski deficit Srbije od 6 milijardi mozda izgleda visok, ali u poredjenju sa SAD i UK minijaturan. Logicno je da neko pokriva taj srpski deficit, a to je naravno srpska dijaspora u EU. Grcka npr. trgovinski deficit pokriva velikim delom turizmom, a SAD i UK plasmanom svojih valuta koje se koriste u medjunarodnim transakcijama, kontrolom naftne industrije Iraka itd. Izvor podataka je CIA.
United States -738 milijardi $ -2007 est.
United Kingdom -136 milijardi $ -2007 est.
Greece -43 milijardi $ -2007 est.
Serbia -6 milijardi $ -2007 est.

Dragan

pre 15 godina

Resenje je smanjanje glomazne, skupe i nepotrebne birokratije.
Interesantno da birokratija na Balkanu prvo poseze za devalvacijom, nakon cega sledi inflacija koju ne mogu da kontrolisu i na kraju totalno krahiraju. 80ih su posle devalvacije pokusali da administrativnim merama zamrznu cene. To je rezultiralo opstim nestasicama svega i svacega, nekakvim bonovima, nebuloznim izjavama Milke Planinc, spekulacijama, porastom sverca...

Kako je moguce, da se nekima kao sto su npr. USSteel, Hemofarm, Tigar...isplati da izvoze, a drugima ne. Jednostavno, jedni imaju kvalitet, dok ga drugi nemaju, a ovima koji ga nemaju nista ne moze da pomogne, pa ni devalvacija, jer njihovo djubre niko nece da kupuje.

Tada nisu postojale devizne klauzule kod obracunavanja kamata, danas postoje! Bas bih voleo da vidim reakciju ljudi nakon rasta bankarskih kamata u skladu sa devalvacijom dinara. Guverner koji bi to uradio bi definitivno postao najomrzenija licnost u zemlji.

BOKI

pre 15 godina

Da li je ovo priprema terena za prelazak NIS-a pod okrilje Rusa? Ljudi ce svakako morati da "izvade" nekako novac od investicije, pa zasto ne i visim cenama goriva?

Samo kratko:
Pad cena strateskog energenta od koga je drzava Srbija uvozno zavisna moze samo da bude blagotvoran po srpsku ekonomiju i standard gradjana.
Zamislite da 100 litara benzina platite 8000, umesto 10800 din i da sa 2800 din koji vam ostanu slobodno raspolazete...patike za dete, sminka za suprugu, racun za struju - sta vam volja.

alex

pre 15 godina

Bankar, ti to sebe ili druge zavaravas Nickom banker. Kazes slabljenje dolara je rezultatt pojave nove valute, Evra? Da se odmah razumijemo dolar I evro su ista strana jedne medalje. Cinnjenica je da je evro nastao iz potrebe ali ne da bi evro bio konkurent dolaru, vec iz cinjenice da evrope relativno stagnira u odnosu na ostatak svijeta vec preko sto godina. Evru u ulozi konkurenta dolaru je iluzija, evro je prije svega dopuna dolaru koja stvara iluziju da postoji izbor.
Dolar je slab zato sto je defici, vanjski I unutrasnji dug amerike toliki da vladi amerike je jedino racionalno da velika I inflacija “pojede” veliki realni dio ovoga duga. Americka fiskalna I monetarna politika je svjesno ovakva kakva je. Vrlo racionalna I pragmaticna sa americkih pozicija ali sto ne znaci da je eticna i fer u odnosu na americke kreditore.
Kazes ako bi Srbija devalvirala dinar, doslo bi do dinarskog rasta kamatnih stopa?!!! De bogati pojasni malo ekonomiju iza ovoga.
Niko ovdje I ne govori da drzava Srbija direktno devalvira dinare vec da vodi fiskalnu I monetarnu politiku koja ce stimulisati dinamizam ekonomije. Ne mozes cijelu ekonomiju bazirati na javnoj potrosnji I trgovini. Uostalom krajnje je vrijema da kod nas politika pocne da biva u funkciji ekonomije a ne obratno.
Samim tim ste se slazes sa 3 I 4 predlogom, ocito je da ti je jaca strana politicka ekonomija nego li mikro/makro ekonomija ili finansije. Zamrzavanje plata je “short term” efekat I ne mozes dekretom izbalansirati ekonomiju. Treba smanjiti drzavnu potrosnju a za ovako veliku potrosnju su uglavnom krivi megalomansko stanje uma nasih politicara a ne zapolseni u drzavnoj sluzbi. Mi smo mala siromasna zemlja I nasi idealni politicari bi bili ono koji osjecaju iskonsku ljubav za narod I cine ono sto je korisno za narod. Nasi politicari su vise zaljubljeni u neki imidz kakva bi Srbija trebala da bude, te evropska Srbija, te Beograd evropska metropola, te I hoce da ovo realizuju preko noci…Medjutim realno mi smo daleko od ovoga imidza, I priblizicemo se ovom imidzu ne kad BG ili NS budu izgledali kao evropski gradovi vec kad mjesta kao Drmno ili Zitiste budu izgledali kao evropska sela. Za ovo million stvari treba odraditi da bi se ostvarilo. Ne kazem da su politicari zlonamjerni ali cini mi se da mnogi od njih bolje razumije kako funkcionise London, New York ili kompanija tipa McKinsey, nego recimo Ivanica, Sugibica ili Vlasotinac.

Bankar

pre 15 godina

Slabljenje dolara nije rezultat planirane devalvacije valute namenjene stimulisanju izvoza, nego je rezultat pojave konkurentne valute - evra. Dinar je porastao u odnosu na dolar, zato sto je njegov kurs vezan za evro.

Ukoliko Srbija devalvira dinar, doslo bi do dinarskog rasta kamatnih stopa (privreda i gradjani duguju preko 10 milijardi $), dinarskog rasta cene naftnih derivata/transporta (najveci deo nafte se uvozi), rasta svih mogucih cena kao rezultat rasta kamata i cene naftnih derivata/transporta. Na kraju srpski izvozni proizvodi uopste ne bi bili jeftiniji, kao rezultat obaranja valute, jer bi njihova cena porasla srazmerno rastu kamatnih stopa i naftnih derivata.

Slazem se u potpunosti sa 3. i 4. predlogom, zamrzavanjem plata u javnim preduzećima i drzavnoj administraciji, nastavkom EU integracija, ali nikad ne bi stimulisao izvoz obaranjem valute. 80ih je to pokusavano u SFRJ i nije dalo pozitivne rezultate.
Umesto toga izvoz bi mogao da se stimulise smanjenjem poreskih stopa racionalizacijom skupe drzavne administracije, stvaranjem povoljnijeg ambijenta za strane i domace investicije...

Goran

pre 15 godina

Svašta sam mogao da pretpostavim da ću čuti, ali ovako nešto stvarno nadmašuje i najbujniju maštu. Članak uopste nisam pročitao, jer neka ideja prvo mora biti dostojna da bi se o njoj uopšte raspravljalo.

alex

pre 15 godina

Pa ovdje je vec bilo dosta govora o Jelacicu (i donekle Djelicu). Nijedan ni drugi nisu kompetentni makroekonomisti, cinjenica je da su i jedan i drugi radili u McKinsey-u , tako da ce i jedan i drugi uvijek biti u stanju da daju solidnu powerpoint prezentaciju, ali ovo ne trebe da buni, i da se prihvata kao da znaju i razumiju sta rade. Ne kazem da nisu strucni ali ni jedan ni drugi nisu kompetentni makroekonomisti sto za vodjenje ekonomije nije dovoljno. Vodjenje drzave nije ista stvar sto i maksimizacija shareholders-ovog bogatstva.
Kada je onomad prelazeno na evro, finansijski analisti su bili zaprepasteni kolicinom njemackih maraka kojih su kod nas ljudi drzali u slamaricama. Cini mi se, bilo je nekih 4-5 puta nego sto su i najoptimisticniji analisti predvidjali. Srbija je bila zemlja gdje je drzava bila siromasna a ljudi relativno bogati. Sadasnja ekonomska politika ce dovesti do toga da i gradjani i drzava budu siromasni, jer sadasnja ekonomija bukvalno izbija ljudima i zadnje rezerve koje je imala a za koje drzava nije bila svjesna da ih ljudi imaju. Nama trenutno treba jeftina drzava koja nece crpiti budzet i koja ce stimulisati ekonomiju. Kroz politiku jakog dinara jedino se stimulise uvoz i ubija izvoz. Strana firma jedini dobar biznis u Srbiji moze da vidi uvoz necega u Srbiju, brzi obrt kapitala i izlazak sa srpkoga trzista. Dugorocne investicije su previse rizicne jer u ekonomiji ima i previse problema sa fundamentalnim stvarima. Vjerovatno je jak dinar zamisljen kao "vehicle" (ne mogu da smislim da bolji izraz, koji bi privukao strane investicije,posto sto dinar vise jaca u odnosu na evro, to povecava povrat u evrima. Medjutim opet je problem sto fundamentalno dinar je precjenjen i sa pozicije stranog investitora jedino kratkorocne rizicne spekulacije u Srbiji prave smisla. U Isto vrijeme nasi politicari, pocevsi jos od pokojnoga Djindjica, a kada smo svi ocekivali da stvari krenu na bolje, izigravaju "statesman"-e a gotovo nista konkretno nije ucinjeno. Ovdje ne treba da se lazami ili zavaravamo.
Ovo znaci da vlada "navija" da nafta ostane skupa jer to je jedini nacin da se popuni rupa nastala ekscesivnom potrosnjom. Naima elesticited demanda, sto bi ekonomisti rekli je neelastican, sto znaci da poskupljenja benzina malo uticu na kolicinu goriva koji ljudi trose. Ljudi su se navikli da voze auta i odrece se milijon drugih stvari ali ce se voziti u autima. Ovo puni budzet direktno ali ga indirektno na dugorocno prazni jer gusi potrosnju i ekonomsku dinamicnost na mikroekonomskom nivou (potrosaci, male firme).
Sto se tice ekonomije mnogo bolje bi bilo da je DS izgubio na izborima jer j epotrebna radikalna izmjena u vodjenju makroekonomse politike. Sadasnja ekipa se zajunila i nece to vidi, nastavice po svome dok se manje vise ekonomija ne upropasti. Ko ce pravu cijenu ovoga platiti se zna.

Jovan

pre 15 godina

Hvala bogu da moze da se procita jedna ozbiljna ekonomska analiza, a ne samo politikantske alhemije koje su se uglavnom vrtele na ovom sajtu!

Dajte coveku stalnu kolumnu.

Bogdanovic Miodrag

pre 15 godina

Boze, citao sam ovaj clanak 3 puta. Koja nebuloza! Malo je ekonomista koji mogu da shvate ovaj problem sa energetskom krizom, prvenstveno naftom, jer je ovaj problem stvar prirode, tj. geoloske prirode. Nafte nema koliko ocekuju neki, ili se nadaju, tj. ima je ali je prosto nemoguce da se exploatise iz dubine zemlje, a zasto je to tako to je problem nas inzenjera, i prica je prilicno duga. Tice se pada pritiska u rezervoarina, razlike u viskoznosti vode i nafte, samim tim i protoka kroz pore u sandstone koji cine naftne rezervoare. Radi se o kapilarnom pritisku o cemu ekon. nemaju pojma. Ukratko kad voda prodre u rezervoar, tj. kad krene da tece, onda je rez gotov, tj. procenat vode se povecava sve vise vremenom, nekad je to jako kratko, jer je voda mobilnija od nafte.. Tu niko nemoze da uradi nista. Sto se tice Srbije, sve zemlje pa i Srbija ce biti pogodjene ekonomskom krizom, izazvanom energetskom krizom. Nema izuzetaka. Naravno, one zelje koje trose vise nafte i gasa bice vise pogodjene, itd. Resenje za ovu situaciju je samo jedno, stednja i teska racionalizacija. Ako to narod ne uradi dobrovoljno u roku od odmah, posledice ce biti katastrofalne.

Bankar

pre 15 godina

Slabljenje dolara nije rezultat planirane devalvacije valute namenjene stimulisanju izvoza, nego je rezultat pojave konkurentne valute - evra. Dinar je porastao u odnosu na dolar, zato sto je njegov kurs vezan za evro.

Ukoliko Srbija devalvira dinar, doslo bi do dinarskog rasta kamatnih stopa (privreda i gradjani duguju preko 10 milijardi $), dinarskog rasta cene naftnih derivata/transporta (najveci deo nafte se uvozi), rasta svih mogucih cena kao rezultat rasta kamata i cene naftnih derivata/transporta. Na kraju srpski izvozni proizvodi uopste ne bi bili jeftiniji, kao rezultat obaranja valute, jer bi njihova cena porasla srazmerno rastu kamatnih stopa i naftnih derivata.

Slazem se u potpunosti sa 3. i 4. predlogom, zamrzavanjem plata u javnim preduzećima i drzavnoj administraciji, nastavkom EU integracija, ali nikad ne bi stimulisao izvoz obaranjem valute. 80ih je to pokusavano u SFRJ i nije dalo pozitivne rezultate.
Umesto toga izvoz bi mogao da se stimulise smanjenjem poreskih stopa racionalizacijom skupe drzavne administracije, stvaranjem povoljnijeg ambijenta za strane i domace investicije...

alex

pre 15 godina

Pa ovdje je vec bilo dosta govora o Jelacicu (i donekle Djelicu). Nijedan ni drugi nisu kompetentni makroekonomisti, cinjenica je da su i jedan i drugi radili u McKinsey-u , tako da ce i jedan i drugi uvijek biti u stanju da daju solidnu powerpoint prezentaciju, ali ovo ne trebe da buni, i da se prihvata kao da znaju i razumiju sta rade. Ne kazem da nisu strucni ali ni jedan ni drugi nisu kompetentni makroekonomisti sto za vodjenje ekonomije nije dovoljno. Vodjenje drzave nije ista stvar sto i maksimizacija shareholders-ovog bogatstva.
Kada je onomad prelazeno na evro, finansijski analisti su bili zaprepasteni kolicinom njemackih maraka kojih su kod nas ljudi drzali u slamaricama. Cini mi se, bilo je nekih 4-5 puta nego sto su i najoptimisticniji analisti predvidjali. Srbija je bila zemlja gdje je drzava bila siromasna a ljudi relativno bogati. Sadasnja ekonomska politika ce dovesti do toga da i gradjani i drzava budu siromasni, jer sadasnja ekonomija bukvalno izbija ljudima i zadnje rezerve koje je imala a za koje drzava nije bila svjesna da ih ljudi imaju. Nama trenutno treba jeftina drzava koja nece crpiti budzet i koja ce stimulisati ekonomiju. Kroz politiku jakog dinara jedino se stimulise uvoz i ubija izvoz. Strana firma jedini dobar biznis u Srbiji moze da vidi uvoz necega u Srbiju, brzi obrt kapitala i izlazak sa srpkoga trzista. Dugorocne investicije su previse rizicne jer u ekonomiji ima i previse problema sa fundamentalnim stvarima. Vjerovatno je jak dinar zamisljen kao "vehicle" (ne mogu da smislim da bolji izraz, koji bi privukao strane investicije,posto sto dinar vise jaca u odnosu na evro, to povecava povrat u evrima. Medjutim opet je problem sto fundamentalno dinar je precjenjen i sa pozicije stranog investitora jedino kratkorocne rizicne spekulacije u Srbiji prave smisla. U Isto vrijeme nasi politicari, pocevsi jos od pokojnoga Djindjica, a kada smo svi ocekivali da stvari krenu na bolje, izigravaju "statesman"-e a gotovo nista konkretno nije ucinjeno. Ovdje ne treba da se lazami ili zavaravamo.
Ovo znaci da vlada "navija" da nafta ostane skupa jer to je jedini nacin da se popuni rupa nastala ekscesivnom potrosnjom. Naima elesticited demanda, sto bi ekonomisti rekli je neelastican, sto znaci da poskupljenja benzina malo uticu na kolicinu goriva koji ljudi trose. Ljudi su se navikli da voze auta i odrece se milijon drugih stvari ali ce se voziti u autima. Ovo puni budzet direktno ali ga indirektno na dugorocno prazni jer gusi potrosnju i ekonomsku dinamicnost na mikroekonomskom nivou (potrosaci, male firme).
Sto se tice ekonomije mnogo bolje bi bilo da je DS izgubio na izborima jer j epotrebna radikalna izmjena u vodjenju makroekonomse politike. Sadasnja ekipa se zajunila i nece to vidi, nastavice po svome dok se manje vise ekonomija ne upropasti. Ko ce pravu cijenu ovoga platiti se zna.

alex

pre 15 godina

Bankar, ti to sebe ili druge zavaravas Nickom banker. Kazes slabljenje dolara je rezultatt pojave nove valute, Evra? Da se odmah razumijemo dolar I evro su ista strana jedne medalje. Cinnjenica je da je evro nastao iz potrebe ali ne da bi evro bio konkurent dolaru, vec iz cinjenice da evrope relativno stagnira u odnosu na ostatak svijeta vec preko sto godina. Evru u ulozi konkurenta dolaru je iluzija, evro je prije svega dopuna dolaru koja stvara iluziju da postoji izbor.
Dolar je slab zato sto je defici, vanjski I unutrasnji dug amerike toliki da vladi amerike je jedino racionalno da velika I inflacija “pojede” veliki realni dio ovoga duga. Americka fiskalna I monetarna politika je svjesno ovakva kakva je. Vrlo racionalna I pragmaticna sa americkih pozicija ali sto ne znaci da je eticna i fer u odnosu na americke kreditore.
Kazes ako bi Srbija devalvirala dinar, doslo bi do dinarskog rasta kamatnih stopa?!!! De bogati pojasni malo ekonomiju iza ovoga.
Niko ovdje I ne govori da drzava Srbija direktno devalvira dinare vec da vodi fiskalnu I monetarnu politiku koja ce stimulisati dinamizam ekonomije. Ne mozes cijelu ekonomiju bazirati na javnoj potrosnji I trgovini. Uostalom krajnje je vrijema da kod nas politika pocne da biva u funkciji ekonomije a ne obratno.
Samim tim ste se slazes sa 3 I 4 predlogom, ocito je da ti je jaca strana politicka ekonomija nego li mikro/makro ekonomija ili finansije. Zamrzavanje plata je “short term” efekat I ne mozes dekretom izbalansirati ekonomiju. Treba smanjiti drzavnu potrosnju a za ovako veliku potrosnju su uglavnom krivi megalomansko stanje uma nasih politicara a ne zapolseni u drzavnoj sluzbi. Mi smo mala siromasna zemlja I nasi idealni politicari bi bili ono koji osjecaju iskonsku ljubav za narod I cine ono sto je korisno za narod. Nasi politicari su vise zaljubljeni u neki imidz kakva bi Srbija trebala da bude, te evropska Srbija, te Beograd evropska metropola, te I hoce da ovo realizuju preko noci…Medjutim realno mi smo daleko od ovoga imidza, I priblizicemo se ovom imidzu ne kad BG ili NS budu izgledali kao evropski gradovi vec kad mjesta kao Drmno ili Zitiste budu izgledali kao evropska sela. Za ovo million stvari treba odraditi da bi se ostvarilo. Ne kazem da su politicari zlonamjerni ali cini mi se da mnogi od njih bolje razumije kako funkcionise London, New York ili kompanija tipa McKinsey, nego recimo Ivanica, Sugibica ili Vlasotinac.

dekica

pre 15 godina

Sta nam je ciniti?
Osnov ove drzave mora da bude industrija, a “hobi” mogu da budu poljoprivreda I usluge. Moramo da idemo po svetu I da klecimo I molimo sve velike kompanije da dodju u Srbiju. Da odemo kod njih I damo im prazan papir da napisu koje uslove imaju da dodju u Srbiju I otvore fabrike. Prodamo NIS, pa 200 miliona evra poklonimo Mercedesu da dodje u Srbiju I otvori fabriku, 200 miliona poklonimo VW, eto nama 2 milijarde evra direktnih investicija, eto nama 5000 novih radnih mesta, pa prodamo Telekom pa poklonimo 200 miliona Samsungu, 200 miliona Nokia-I, eto jos par hiljada radnih mesta… eto nama resenja za sve probleme(nezaposlenost, spoljnotrgovinski deficit, stabilan kurs…) Ovo sto kazem poklonimo, to nije poklon vec investicija drzave koja ce se vratiti za par godina, kroz poreze, rast GDP…. Samo industrija Srbiju spasava!
A ovaj clanak je jako duhovit I verovatno ga je pisao neko sa Megatrenda!

laza

pre 15 godina

OK. Gospodine Zdravkovicu ako ste vec napisali clanak za B92, mogu li da priupitam KOME se obracate? Ako se obracate nekome kome je ekonomija profesija, onda zasto pisete - to bi oni vec trebali uglavnom da znaju i nije ni u redu koristiti javni B92 servis da vi ekonomisti (relativno mala grupa ljudi) pricate medju sobom. A ako se obracate nestrucnoj javnosti, zasto onda ne pisete jezikom javnosti? Sta je to "apreciacija"??? Zasto toliko reci u recenici ako se misao moze iskazati mnogo, mnogo prostije? Izvinite ali da li vi to nas namerno zamajavate nerazumljivim stilom? Ili je u pitanju profesionalna deformacija kao kod advokata: muti, lazi, zavrci... vazno je da ZVUCI ozbiljno, smuvaceh ih na foru da si autoritet.

Razumete li problem gosn. Zdravkovicu? Ili kazi jasno sta mislis ili pricaj sa svojim kolegama.

Valjda je javnost vec naucila da se dobar deo manipulacija i raznih elitistickih gadosti kriju bas iza ovakvog stila koji ti tako lepo sugerise: ne veruj mojim recima, one nisu bitne, veruj mom javnom polozaju i tonu. Ne procenjuj, veruj... A ko se jednom opece i na 'ladno duva. Pozdrav.

Goran

pre 15 godina

Svašta sam mogao da pretpostavim da ću čuti, ali ovako nešto stvarno nadmašuje i najbujniju maštu. Članak uopste nisam pročitao, jer neka ideja prvo mora biti dostojna da bi se o njoj uopšte raspravljalo.

Dragan

pre 15 godina

Resenje je smanjanje glomazne, skupe i nepotrebne birokratije.
Interesantno da birokratija na Balkanu prvo poseze za devalvacijom, nakon cega sledi inflacija koju ne mogu da kontrolisu i na kraju totalno krahiraju. 80ih su posle devalvacije pokusali da administrativnim merama zamrznu cene. To je rezultiralo opstim nestasicama svega i svacega, nekakvim bonovima, nebuloznim izjavama Milke Planinc, spekulacijama, porastom sverca...

Kako je moguce, da se nekima kao sto su npr. USSteel, Hemofarm, Tigar...isplati da izvoze, a drugima ne. Jednostavno, jedni imaju kvalitet, dok ga drugi nemaju, a ovima koji ga nemaju nista ne moze da pomogne, pa ni devalvacija, jer njihovo djubre niko nece da kupuje.

Tada nisu postojale devizne klauzule kod obracunavanja kamata, danas postoje! Bas bih voleo da vidim reakciju ljudi nakon rasta bankarskih kamata u skladu sa devalvacijom dinara. Guverner koji bi to uradio bi definitivno postao najomrzenija licnost u zemlji.

Dusko Pavlovic

pre 15 godina

Opet nam se jos jedna intelektualna diskusija pretvara u izlive individualne frustracije..
Mnogobrojne trvrdnje nekakvih velikih naucnih radnika i raznih drugih strucnjaka neproverenih kvaliteta i iskustva , osim kritike pa da dodamo jos malo i babskih predvidjanja nekakvog kataklizmickog unistenja ne nude nista drugo nego obicne traceve pijacnih prodavaca..
Ukoliko pogledamo jednu drugu realnost a to je trziste kapitala dobicemo sasvim drugu sliku. Hrvatski (Crobex) je dole 28%, Rumunija 30%, Bugarska 32%, Turska 38% pa cak i besprekorno uredjena Slovenija je dole 28% ove godine..
Uvek kudjena i grdjena Srbija je dole samo 18%, da li to znaci da smo bolji od svih suseda... pa da, to bi znacilo bas to, da smo malo bolji..Sledi pitanje imamo li problema, i za to je naravno odgovor DA..
Ali necemo propasti i to je sigurno.. Jedno je sigurno da imamo sigurno najveci prostor za razvoj je i to zbog sto mi jos uvek nemamo cak ni infrastrukturu.
Jednog dana kad se nasi politicari dogovore sa investitorima koliko je ko dobar od njih??? razne fabrike tipa Fiat, Mercedes i raznih drugih svestko poznatih imena ce se sigurno poredjati od Subotice pa do juga nase zemlje....sigurno sledece pitanje zasto i odakle toliki optimizam. Jedna recenica je odgovor na to pitanje "pa mi smo jedini prirodni put koji povezuje Europu i Aziju".Ostali susedi mogu da budu koridor ali nisu jer su jednostavno mnogo duzi put od nas.. Znaci nas najveci proritet bi trebao da bude gradnja infrastrukture (puteva i pruga)...to bi trebalo da bude fokus svih sadasnjih i buducih politicara ove zemlje, nikakve druge gluposti nisu pod broj jedan efikasne a i vrlo su limitirana resenja po tome sta stvarno mogu da donesu racunajuci rizik-dobitak efekat.

Jovan

pre 15 godina

Hvala bogu da moze da se procita jedna ozbiljna ekonomska analiza, a ne samo politikantske alhemije koje su se uglavnom vrtele na ovom sajtu!

Dajte coveku stalnu kolumnu.

BOKI

pre 15 godina

Da li je ovo priprema terena za prelazak NIS-a pod okrilje Rusa? Ljudi ce svakako morati da "izvade" nekako novac od investicije, pa zasto ne i visim cenama goriva?

Samo kratko:
Pad cena strateskog energenta od koga je drzava Srbija uvozno zavisna moze samo da bude blagotvoran po srpsku ekonomiju i standard gradjana.
Zamislite da 100 litara benzina platite 8000, umesto 10800 din i da sa 2800 din koji vam ostanu slobodno raspolazete...patike za dete, sminka za suprugu, racun za struju - sta vam volja.

Aleksandar Dunkić

pre 15 godina

Autor teksta je g-din dr Miroslav Zdravković, savetnik Narodne banke Srbije i saradnik Ekonomskog instituta u Beogradu, jedan izuzetno vredan, pametan i cenjen ekonomski stručnjak, često citiran u svetu. Molim poštovane komentatore koji se razumeju u sve, a posebno u žene, fudbal i ekonomiju, da zaobiđu i poštede ovako analitične tekstove.

Miroslav Zdravkovic

pre 15 godina

Doktorirao sam na Krugmanovom razvoju teorije nove ekonomske geografije i trudim se da apstrahujem granice kada tumacim podatke.

Stoga mi nisu dragi ni rusi ni evropljani. Drage su mi splicanke kao najlepse zene na svetu isped beogradjanki (porodicu i prijatelje ne racunam), ali emocije nemaju nikakve veze sa ekonomijom.

IMF je u oktobarskom WEO analizirao epizode velikih priliva kapitala i kako su se zavrsavali.
Poostravanja monetarne politike su kontraproduktivna, i jedino je budzetska stednja bitna kako bi se ublazio pad kada zastane priliv.
Najavljeno je da ce se sa 40 milijardi dinara depozita finansirati gotovo polovina nedostajucih para u ovoj godini.
A kad se oni potrose, sa cime cemo u 2009. godinu?

Branko

pre 15 godina

"United States -738 milijardi $ -2007 est. "

Velicina deficita se gleda u odnosu na velicinu BDP-a, a ne u apsolutnim iznosima, tako da je nas trgovinski deficit oko 5 puta veci od americkog.

BANKAR

pre 15 godina

Čuo sam i veće gluposti od ove, ali ne mnogo ...
1. krediti moraju da se vraćaju, to će vam reći svaki normalan kredito. Refinansiranje ne dovodi ničemu dobrom, i to će vam reći u svakoj banci, pogotovo u američkim mortgage bankama koji su sada baš zbog takvog načina razmišljanja u gubicima.
2. Kurs evra je nerealan a realan kurs inflatornih očekivanja od 100-120 evra je već ugrđen u sve cene, UKLJUČUJUĆI i cenu goriva.
3. Ovde su jedini investori koji su neto izvoznici nafte rusi, kojim bi se ovom prilikom zahvalio za sve što su nam do sada pomogli i zamolio ih da idu da pomažu ukrajini i belorusiji, katzahstanu, uzbekistanu, tadžikistanu a mogu i iranu i severnoj koreji.

el gladijator

pre 15 godina

Ovo su teme koje iznedre puno stručnjaka različitih profila. Ja jesam zaposlen 12 godina u banci, direktor sam jedne filijale strane banke, ali mi je pasija makroekonomija, pa evo nekoliko opservacija. Najveću iluziju koju stalno slušam a evo i u komentarima dominira jeste smanjenje javne potrošnje. Trenutno je ona nešto malo više od 43,5 BDP i nema više prostora za smanjenje jer ipak smo mi Srbija i trebalo bi da to znamo a ne da raspravljamo o idealnoj situaciji. Ranijih godina bila je oko ili više od 50% pa se kukalo kako je ideal da padne na 45%. Samo napomena, Holandija i Grčka imaju oko 50%.U redu, to su bogate države koje inicitraju velike prihode pa to lakše i podnose. Najveći problemi dragi prijatelji su sledeći:
1) Javašluk u naplati javnih prihoda. Koliko vas koji se ovde javljate insistira da uzme fiskalni račun u prodavnicama.To je direktan priliv u budžet. Zašto vam ovo pričam. Planiran deficit 14 mlrd, a prihod je preko 6oo mlrd. Naročito u Srbiji ispod BGD sve živo u kešu se plaća. Siva ekonomija u državi je sigurno 30%. Sam Cvetković je priznao da je popustila disciplina. Poooštrenje fiskalne discipline kao i kazni te uklanjanje korumpiranih finan. inspektora i povećanje prihoda za 10% daje novih 60 mlrd a to je više od 30 mlrd koliko čini trenutna rupa u budžetu. U prevodu, povećajte sopstvenu svest pre bilo kakve kritike. Drugo u okviru br. 1) je još mnogo važnije. Neko je ovde spomenuo i bio u pravu da je zamrzavanje plata u javnom sektoru "short term". Istina je ali ajde da sprovedemo prvo taj "short term" na recimo 2 godine ali u okviru te dve godine izvedemo restruktuiranje (čitaj prevashodno smanjenje br.zaposlenih za barem 10% tj.tehn. višak). Sad sledi najbitnije: Povećati broj zaposlenih koji generišu veću sumu u budžetu kroz doprinose ( a ne da političari kvazi ekonomisti javno prizivaju manjenje stopa)kao i max. destimulisanje prijave na minimalac i isplatu plate na ruke i istovremeno krajnju stimulaciju korišćenja kartica u prometu i uplatu palata preko računa.
Zaposliti što više naroda(a to podrazumeva preduzetničku klimu i ekonomiju)

2. Cena nafte
Da razbijemo neke iluzije i neznanja. AKCIZE SU FIKSNA KATEGORIJA I IZNOSE 36 din PO LITRU BEZ OBZIRA DA LI JE CENA BENZINA 50 ILI 250 din. U našem budžetu koji je prenapregnut svako smanjenje akcize je katastrofa. Pa zašto Srbija ima najvišu cenu od svih u regionu (Balkan).Cena prerade u NIS-u tj. monoplizacija koja je i najveći naš neprijatelj i prijatelj inflacije. Tj. manjak konkurencije. Pa dokle će da raste nafta? Sve dok USA ima više koristi od jeftinog dolara zbog povećanja izvoza a manje štete zbog smanjenja direktnih investicija. Kao što već znate rupa u USA budžetu je ogromna i finansira se direktnim prilivom i od petro dolara i od drugih dolara nije ni važno. Pa odkud sada je USA više zainteresovan za izvoz a manje za investicije pa obara dolar:
a)katastrofa tržišta nekretnina i sunovrat poverenja u domaću valutu koje ta katastrofa prouzrokovala. Samo obaranjem osn. stope, FED obara i dolara, a jača se tražnja za kreditima koja je toliko sada potreban USA.
B) pošto su direktni prilivi presahli mora se izvoz povećati a to obara dolar, a pošto se nafta izražava u dolarima zemlje izvoznice ne će da gube. Dodajte još tu i naravno manipulacije (čitaj paničnu psihologiju kupaca da će biti još skuplje pa se kupuje nemilice)

3. Inflacija i kurs
Prosto ne mogu da poverujem da ima još likova koji zagovaraju dekretnu devalvaciju i procenjuju koliki je kurs. Ide se na vrednost od 120 din. Pa šta bi se desilo da tako zaista bude. Settite se devedestih i znajte da je u našoj državi to vrlo specijalan slučaj zbog nedavne hiperinflacije. kakav stampedo bi se obrušio na banke i menjačnice, sve cene bi odmah poskočile i za više od kursa ugrađujući tzv. psihološki efekat jer bi mislili da se devalvacija ne bi tu zaustavila, sindikati javnih preduzeća bi stupili u štrajk tražeći veće nadnice. Ukratko, pozitivni efekti na izvoz trajali bi u najboljem slučaju mesec dana.
radim u banci i znam kako se formira kurs i pravdam guvernera. BANKE SAM NA TZV. MEDJUBANKRASKOM TRŽIŠTU NUDE I KUPUJU DEVIZE. Dok NBS samo u ekstremnim slučajevima reaguje, kada je pre mesec dana skočio evro na 84. Drugo obavezna rezerva nam je 45%, a to znači da strane banke na svaki uvoz iz matice plaćaju NBS tzv. rentu od 45%. Tj na svaki 1 € plate 45 centi NBS. Stranu centralu to ne zanima pa hoće da joj se vrati taj ceo € sa kamatom a ovdašnje banke moraju to da zarade sa preostalih 55 centi. E zato je skup bankarski novac u državi. Naravno to ne zanima ni NBS pa je propisala da se deo obavezne rezerve, 10%, plaća u din. pa je to dovelo do skorog jačanja dinara. To naravno košta NBS, onih 700 mln eura, ali je mnogo veća cena hiperinflavije. Politički,(čitaj trošadžijski, nerazvojni i nedomaćinski), budžet je glavni krivac kao i raspodela plena u javnim preduzećima ko god da je na vlasti dok se narod zamajava ko je veći demokrata i koje više proevropski orjentisan.

4. Zaključak
Mislim da autor nije tačan u delu teksta koji se odnosi na visoku cenu nafte i da je to OK za državu jer su negativni efekti inflacije i kursa mnogo negativniji. Slažem se oko budžetski rashoda ali ne i u pristupu ostavrenja tj. smanjenja. Ne slažem se i sa apresijacijmo da je negativan jer ona nas je u ovih 8 godina nekako i održala. Ali se slažem da je neodrživa na srednji rok.
Ne slažem se ni da su evrointegracije jedino važne za direktne investicije. Mnogo su važniji uslovi i beneficije koje se nude strancima.Zar mislite da su SRS, SPS i DSS naparavile vlast stranci razbežali nakon ovlikuih ulaganja kao i da bi prestali da uvoze i izvoze u i iz Srbij? Taman posla. Ok bilo bi otežan ceo razvoj ali dok god neko vidi profit a ne preti mu neki problemi po njega lično taj nema problema da ulaže
Pozdrav

O cemu vi to???

pre 15 godina

Realan kurs evra 120 dinara ??? O cemu ti pricas? Ajde, da zamislimo da bude 1 evro = 120 dinara. Hoces li ti reci ljudima da vise ne zaradjuju platu od 300 evra u dinarskoj vrednosti vec 150e? Hoces li ti da placas njihove kredite sa deviznom klauzulom? Kurs je "nerealan", kako ti kazes, zbog OGROMNOG priliva kapitala koji ide preko stranih banaka, koje koriste visoku kamatnu stopu na repo operacije Narodne banke Srbije kako bi oplodili svoj kapital i stekli sebi ogroman profit za kratko vreme. Ako imas ogroman priliv deviza na deviznom trzistu, ogromnu traznju za dinarom, to nikako ne moze da dovede do depresijacije valute, covece! Bas suprotno, dinar sve vise jaca zbog toga. CB moze da povuce deo dinara iz opticaja kako bi to ublazila, operacijama na otvorenom trzistu ali to opet dovodi do rasta, gorepomenute, kamatne stope i tako u krug...
Najveci problem je sto kapital koji ulazi u zemlju ne generira nove izvozne prihode, vec se ulaze u ko zna sta, i zbog toga cemo tek imati problema za par godina kad budemo morali da vracamo one silne kredite ali to je vec neka druga prica. Necemo doveka moci da finansiramo kreditima nas deficit, ovo sto mi radimo je tragedija, zarad malo bolje sadasnjosti, zrtvujemo mnogo toga u buducnosti...valjda ce se probuditi na vreme...

Goran

pre 15 godina

Trgovinski deficit Srbije od 6 milijardi mozda izgleda visok, ali u poredjenju sa SAD i UK minijaturan. Logicno je da neko pokriva taj srpski deficit, a to je naravno srpska dijaspora u EU. Grcka npr. trgovinski deficit pokriva velikim delom turizmom, a SAD i UK plasmanom svojih valuta koje se koriste u medjunarodnim transakcijama, kontrolom naftne industrije Iraka itd. Izvor podataka je CIA.
United States -738 milijardi $ -2007 est.
United Kingdom -136 milijardi $ -2007 est.
Greece -43 milijardi $ -2007 est.
Serbia -6 milijardi $ -2007 est.

boris

pre 15 godina

Fenomenalna analiza! Steta je za veliki broj negativnih komentara koji su (reklo bi se)potpuno pogresno razumeli osnovne premise autora. Nadam se da necete odustati od daljnjeg pisanja. Veliki pozdrav iz Londona, gde veoma nedostaju takvi ljudi (barem u bankarskoj industriji).

Novosadjanin

pre 15 godina

Svakakvih komentara procitah ovde. Clanak je posvecen uzrocno-posledicnim vezama viska i manjka likvidnosti u svetu i kreditnim tokovima kao posledicom toga i ne vidim da mu se ista moze zameriti! Cak naprotiv - jedna dobra analiza posle dugo vremena.

No, ovde je za Srbiju vazno jedno mozda i neekonomsko vec moralno pitanje: Da li zivimo kao drustvo u okviru svojih mogucnosti ili trosimo vise nego sto zaradimo? Da li zaposleni u javnom sektoru zive na grbaci produktivnog dela stanovnistva do nivoa gusenja? Ko to placa? Svi znamo posledice oba trenda. Problem je sto je veliki broj stanovnistva navikao da dobija standard za nerad i da ima prevelika ocekivanja i lazan smisao sopstvene velicine i vrednosti. A politicko samoubistvo je dirnuti u taj sektor... A ako analiziramo ekonomske krize SFRJ u protekla pola veka, videcemo da su se sve resavale dekretima, inflacijom, nestasicama, kradjom stednje, default-om na kredite, ratovima, samo nikako, ali nikako pravim korenitim reformama! Moj savet, polako vadite novce iz banaka....

Bankar

pre 15 godina

@alex
Ti definitivno nisi u stanju shvatis makroekonomske tokove. To nije tesko, ali jednostavno tebi ne ide. Pitas se kako ce to krediti porasti, mozda zbog toga sto te "niko nije obavestio" o postojanju devizne klauzule kod odobravanja kredita.
Sreca je za Srbiju sto su takvi kao ti posle 2000 uglavnom udaljeni iz procesa odlucivanja o kursu, a kako je to nekad izgledalo imali smo prilike da vidimo 1993.

Krkic

pre 15 godina

Neverovatno je koliko ljudi ima koji jednostavno ne zele da vide neprijatnu istinu a sto se vidi iz gornjih komentara. Clanak je odlican i jedino bih mu zamerio sto se spas izgleda vidi u dodatnom zaduzivanju.
Za bankara: litar dizela kosta u EU oko 1.50 evra. Ako bi se primenio realan kurs evra (bar 120) onda izracunajte koliko bi litar dizela trebalo da kosta u Srbiji.

ekonomista

pre 15 godina

Prilicno neuka analiza domace situacije. Prvo, kada se prica o tome da NBS ne bi trebalo toliko da sterilise, treba reci sta je alternativa. Da NBS nije vodila restriktivnu politiku, danas bi inflacija bila 30,40, ko zna koliko posto i cena makroekonomske nestabilnosti bila bi mnogo veca od pomenutih 700 miliona. Uzgred, samo se kod nas pominje argument troskova sterilizacije kao argument protiv monetarne restriktivnosti. Drugo, ako NBS ne treba da sterilise, moramo reci na koji nacin onda da vodi monetarnu politiku u uslovima visoke inflacije, kojim instrumentom? Da li jednostavno odustane od bilo kakvih pokusaja da obuzda inflaciju?
Na kraju, analiza apresiranosti domace valute je totalno besmislena, zato sto je kao baza uzeta 2000. godina kada je dinar bio ekstremno potcenjena valuta, nakon godina ratova, sankcija i ekonomskog propadanja pod Milosevicem i radikalima. Istom logikom bismo, uzimajuci kao bazu drugi kvartal 1999. (NATO bombardovanje), mogli zakljuciti da je Srbija zemlja sa najbrzim ekonomskim razvoijem na svetu.

Miroslav Zdravkovic

pre 15 godina

Moji mejlovi su:
zdravkovicj@ikomline.net
i
zdravkovic.miroslav@gmail.com

Nemam nikakvu javnu poziciju, niti je zelim.
Niti bih da opsenarim kvaziznanjem...
Naslov je prejak, jer, citiracu IMF "This goes at least in part against the conventional view that falling oil prices would help non-oil-exporting emerging economies by improving their trade balances and reducing financial needs.
Even if commodity exportets surpluses persist, however, bank lending could still reverse if banks reassess the viability of lending to emerging economies, as they did during the Asiam and Russian crises".
WEO April 2008, strana 92.
Prevedeno na srpski, ove godine dospeva oko 4,5 milijardi dolara spoljnog duga, ali cemo mi privuci 7-8 milijardi dolara novih zajmova, pa deo preostaje za platno-bilansni deficit.
Sta ako iduce godine dospeva, neznam podatak ali na primer, 8-9 milijardi dolara, ali nam banke odobre 2-3 milijarde?
Umesto deficita u trgovini od 16-17 milijardi dolara, finansiranje nekih 5-6 milijardi. Kurs, cene, standard, BDP...
Sustina je u rastucim SDI kako bi rastao izvoz i ALARM da se politicari ne cenkaju vec da se fokusiraju na IZLAZ iz moguce katastrofe.
Svima se to sprema, ali ja sam ipak rodjen ovde i dotice me najlicnije.

SLedeci put cu o "Zabludama u Srbiji i novoj ekonomskoj geografiji", a zbog svih opstih mesta (tipa, najbolji geografski polozaj, jeftina obucena radna snaga, poljoprivreda kako komparativna prednost...) koja nas, kao zablude, skupo kostaju.

Goran Nikolic

pre 15 godina

OK analiza. Ali, ne verujem da je velika šansa da dođe do drastičnog pada cene nafte, te smatram da je za sada veći potencijalni problem kod našeg eksternog finansiranja smanjena spemnost evropskih banaka da pozajmljuju (što se vidi i po skoro rekordnoj razlici između bazne kamate ECB i tromesečnog EURIBORa).

X678

pre 15 godina

Bas lepo sto je covek navodno strucan, samo mi nije jasno uopste zasto bi iko razmisljao o scenariju gde se javllja ostri pad cena nafte. Svi planiraju kako da izadju na kraj sa rastom cena nafte, samo se nasi bajni strucnjaci brinu zbog pada cene koji se nikada nece desiti. Bolje vi razmisljajte o tome sta ce se desiti na jesen ako pukne dolar pa sa sobom povuce celu svetsku ekonomiju, sto je daleko verovatniji dogadjaj ako vec hocete da se bavite hipotetickim scenarijima. Naravno ne tvrdim da ce se to desiti, samo isticem da vam je polazna pretpostavka podjednako verovatna kao da nas sutra pogodi meteor i sve pobije, ostavite vi meteore i pad cene nafte za SF filmove gde im je i mesto, bolje proucavajte nesto sto se moze dogoditi pa mozda bude i koristi od vase strucnsti.

Milos

pre 15 godina

Vrlo zanimljiv tekst. I neki vrlo zanimljivi komentari. Imam jedno pitaje za kolege komentatore, s obzirom da nisam strucnjak:

Koliko sam shvatio, porast cena nafte bi povecao inflatorne pritiske u zapadnim zemljama. Ako bi FED i ECB na to reagovali povecanjem osnovnih kamatnih stopa (i sl. sredstvima restriktivnije politike), to bi dodatno usporilo njihove ekonomije i umanjilo kolicine "slobodnog novca" za pozajmljivanje. Time bi se, valjda, vratili u situaciju smanjene mogucnosti kreditiranja, kao na pocetku ove godine (posto cene nekretnina i dalje padaju). Posto nasa zemlja zivi na kredit, moze se reci da bi to bilo veoma lose za nas.

Ako FED i ECB odluce da kao odgovor na porast cena nafte, ne uvedu restriktivne mere, G. Janjuah (ako se tako zove) iz RBS navodno predvidja krah svetskih berzi, kada ljudi shvate da je ekonomija ostavljena na cedilu po pitanju inflacije.

E sad, moje pitanje je, ako je i ta druga varijanta losa za Srbiju, a da je, kako autor teksta kaze i pad cena nafte los po nas, jel to znaci da smo svakako nadrljali? :)

Jel' postoji neki nas ili bar ex-yu forum ili sajt gde se ozbiljnije raspravlja o ovakvim ekonomskim temama, bez Kurir komentara?

Ljubisa

pre 15 godina

Vi iz B92, ovakvim clankom, ste izgleda presli na "drugu" stranu - Spin doktora. Vi bi da obmanjujete citaoce, zar ne? Nadam se da kada Dacic dobije resor policije da ce da je objektivno primeni na vama! Ha Ha.

Steve

pre 15 godina

@ O cemu vi to???
Tebe cu morati da razocaram, ali 1 evro bi stvarno trebao da vredi 120 dinara, mozda cak i vise. To ti mogu objasniti na prakticnom primeru, posto se u ekonomiju mnogo ne razumem.
Zivim u U. S. i vrlo dobro znam sta sve mogu da kupim za 100 dolara. Kada sam dolazio u Srbiju, isto tako sam video koliko mogu cega da kupim za 100 evra, znaci mnogo toga manje. Iz ovoga mi je jasno da je kurs dinara precenjen jer se mnogo potrosi evra za kupovinu necega nego sto bi normalno trebalo.

iwi

pre 15 godina

Mnogo sam se obradovao kada sam pročitao ovaj članak. Evo zašto: Nakon naglog skoka pritiska i blagog crvenila u očima zbog toga što mi ekonomisti objašnjavaju kako će po NAROD biti pogubno da naglo pojeftini gorivo (pošto nisam, zbog gore pomenutog crvenila, mogao da pročitam ceo tekst, ako je autor mislio da će drastičan pad cene goriva uticati na kućni budžet tako što ćemo onda više putovati, ići na zlatibor na jagnjetinu - Mačkat, i na Kop na kafu, pa nam još i ukinu vize..., ja mu se unapred izvinjavam) kliknem ja na link da pročitam komentare i imam šta da vidim: DATUM!!! Prvi komentar 21.jun 2008.g. Lepo, pomislih. Kad tu mojim iznenađenjima ne bi kraj. Poslednji komentar 22. jun, oko pola deset p.m. Pogledam na sat da proverim datum i oduševim se: Danas je, bre već 23. u mesecu! Znači još nedelju dana pa plata!

Eto zašto sam se obradovao. Stiže hranarina, a biće i za par litara benzina. (Ne daj Bože da pojeftini, naglo, pa da se još više obradujem.)

A što se ekonomista tiče, još ne mogu da zaboravim trenutak kada sam ukapirao da Darvin nije baš sasvim u pravu. Kaže čovek nastali smo od majmuna. E pa tome još nije došao kraj. Još nas prave majmunima. Jednom prilikom mi je u ruke pala neka knjiga iz ekonomije, a ja je malo listao iz dosade i, kao prstom sudbine, pročitam tu kako je za jednu zemlju ekonomski pogubno da svoj dug otplati pre roka na foru 50 centi za 1 dolar. Ma nije prošlo dva dana, a naš vrli, na kojoj god da je funkciji tada bio - čini mi se potpredsednik Vlade, Miroljub Labus saziva konferenciju za novinare i veselo nam saopštava kako smo postigli veliki uspeh jer smo otkupili dug po 50 centi za dolar. E tada su majmuni počeli i da bleje!

andro

pre 15 godina

Sustina clanka bi bila sledece: posto je Srbija narkoman zavistan od droge zvane priliv stranog kapitala, dokle god droge ima (tj. jeftina je) sve je u redu, ali kada droga poskupi dolazi do krize!!! Posto nijedan narkoman ne moze da se drogira beskonacno dugo, tako i ovome kako zivi Srbija mora da dodje kraj kad tad. Razlika je samo u tome sto ako kraj dodje danas ostacemo sa 20 milijardi $ spoljnog duga i jos mozda pola od toga u kreditima stanovnistva, a ako kraj dodje za 10 godina te cifre treba pomnoziti sa 5. Ali autor teksta naravno izvlaci zakljucak da je bolje da narkoman ostane sto duze ta drogi (uz procackavanje istocnog uva - no comment). Na zalost kretanje cena nafte je takvo da ce to verovatno da se desi. Jer skidanje sa droge danas bi znacilo: smanjenje prosecne plate sa 400 eura na 300 odmah i jos manje u perspektivi, stvarne reforme u preskopom drzavnom aparatu (da pogadjamo da li su ove mere popularne).

Bata

pre 15 godina

Kao i uvek, dobra analiza proslosti ali ne i buducnosti. Ne vidim kako ce nas globalno rastuca inflacija i rast cena nafte zaobici u 08 i 09? Priliv kapitala na ocekivano visoke stope rasta ne ide u prilog Srbiji. Visoka stopa inflacije, depresijacija dinara, rast deficita, drasticno smanjenje stranih direktnih i portfolio investicija, moguci default unutrasnjeg i spoljnog duga etc Svi dobro znamo da su oficialni statisticki brojevi cista laz za publiku, da NBS projekcije predstavljaju stav optimizma ( pusta decija zelja ) ali ne i racionalalizma.
Mracan scenario za koji ne vidim lek osim dodatnog zaduzivanja i tako u beskonacnost. Ili ti narodski, zivimo na foru.

marko

pre 15 godina

Uh ljudi cekajte malo, nisam ekonomista ali ako citam svakodnevno da zbog skoka cena nafte pola proizvoda i usluga konstantno poskupljuju zaista nisam siguran da ce me neko ubediti u suprotno ako padne cena nafte, to za nas gradjane bi sigurno mnogo znacilo a za drzavu ne znam, ko je kriv ministru i ovima iz NBS sto su stvorili atmosferu da nam pad nafte moze bilo kako da skodi. Ja se unapred radujem ako ce da padne nafta.

leone

pre 15 godina

Kao prvo,
Nece se desiti da pojeftini nafta. Jer jedini nacin da Ameri izvade svoju dubiozu je visoka cena nafte,jer oni drze kapu ashodno tom e i profit od prodaje i tim enamiruju,njihov vojni budzet ,a onda iz njega daju lovu americkim firmama koje prave stvari za vojsku. OKo 80% americke privrede je vojno orjentisano(ono sto je locirano u USA)tako da pacifizam nije opcija koja ce biti u SAD. Mi smo samo jednom bili na udaru. Ali imam utisak da ce neki i po dve porcije da dobiju.
Nafta nece pojeftiniti sve dok vlada Srbije koja inace radi za Arape ne ukine uredbu o zabrani proizvodnje elektricne energije privatnim licima. Glad za energijom koja se sistematski ne pravi u pravi u Srbiji ce biti takva da ce jedina opciaj biti uvoz jos vise nafte i gasa a povecana potraznja vuce za sobom i povecanu cenu. Mi jesmo mali i sitni ali deset ovako sitnih utice na ponudu i potraznju. Verovali ili ne.
A sto se tice ekonomskih posledica jedna stvar je izvesna.Nema tog experta(a pogotovo medju nama koji dobro govorimo Srpski) a da zna sta ce biti sutra a ne za pet godina.

Dr. Rajko Uncanin

pre 15 godina

Nije tacno da se trgovinski deficit gleda samo u odnosu na jedan parametar kao sto je ukupan GDP. To je samo jedan od podataka koji se koristi u ukupnoj makroekonomskoj analizi.
Ako bi se kod makroekonomske analize posmatrao samo jedan parametar i istovremeno ignorisali ostali, dosli bi do racunice da je Srbija mnogo uspesnija izvoznica od npr. SAD. Izvoz Srbije 2007 je bio 21% ukupnog GDP Srbije, a izvoz SAD je bio 10,7% ukupnog GDP SAD.

Autor teksta Zdravković, tvrdi izmedju ostalog da je dinar skuplji nego sto treba, medjutim i pored toga sto je on savetnik NB Srbije ta ista banka ne pokazuje nameru da obara kurs. Svakog leta namerno podignu kurs da bi "odrali" baustelce. U cemu je problem? Jedino logicno objasnjenje je da se medijima servira jedna prica, a u stvarnosti se radi nesto drugo...

Stevan

pre 15 godina

Kakav genijalan clanak. Samo autor zaboravio mali detaljcic, hajde da mu ga otkrijemo - nema nikakve krize sa naftom, nafte ima dovoljno na trzistu...Sto znaci sta - pa da je kriza vezana za $ (US Dollar) a ne naftu, wow, otkrovenje...Dolar ubrzano gubi primat koji je imao, nevezano za naftu cak. A jadno stanje $-a je posledica kreditne ekspanzije u USA upravo. Autor brka uzroke i posledice. A to sto nafta raste, pa upravo je dokaz da kapitalizam ipak funkcionise, da ne moze nesto za nista, nikad nije ni moglo. Ogromna likvidnost koju je Fed godinama ubacivao otisla je u cene sirovina, nafte, gasa, hrane.
I to uzrokuje inflaciju, globalnu, i u Kini je 15% min, npr. Neverovatno da to autor ne razume.

student

pre 15 godina

Postovani gospodine Zdravkovic,


mislim da je vasa analiza pogresno usmerena, sagledana iz loseg ugla i jako slabo obradjena. Ima rupa u temi kao i nacinu na koji je se prenosi skoro nepostojeca informacija pomesana sa vasom povrsnom analizom.
Ne razumem je da li text spada u analizu makroekonomije? Da li je analiticne ili normativne prirode, da li govori o onome sto jeste ili o onome sto bi trebalo biti? Koje deo realnosti posmatramo? Da li je to Srbija per se ili ono sto se desava na globalnom nivou? Za to bi nam trebala jako opsirna analiza.

Kako citam tekst sticem utisak da je ceo problem u cinjenici da Fed vodi restriktivnu monetarnu politiku i "zadrzava" petrodolare umesto da ih salje zemljama sam problemima platnog bilansa. Da li je to zaista tako?
Dalje, vi kao razlog nelikvidnostni globalnog finansijskog sistema stavljate zastoj uplata zemalja koje duguju? Gde je infromacija koja dokazuje korelaciju izmedju velicine finansijke rupe i kolicine novca koje duguju zemlje? Figurativno, to znaci da se siromasne zemlje "pojele" visak petrodolara.
Odatle skacemo na zemlje "omamljene" petrodolarima. Sta znaci zemlja omamljena petrodolarima? Zasto je zemlja omamljena petrodolarima? Da li to znaci da ta zemlja nije ekonomski autosuficijentna? Ako ne, sta bi to moglo da znaci. Kakva je zemlja koja zivi od priliva novih zajmova? Koje je ekonomske jacine?
Onda dolazite do zakljucka da ce to zaustaviti priliv kapitala u Srbiju. Iz toga sledi =>"PRILIV KAPITALA = ZADUZIVANJE". Zatim se mesamo u politiku drugih zemalja bez ikakve analize njihove ekonomske realnosti i zbog cega su te mere moguce kao i nivo tih mogucnosti. Nista u ekonomiji ne mozemo posmatrati zatvoreno, to bi trebali da znate.

Jedini podatak u vasem tekstu je indeks BDP-a po kupovnoj snazi valuta. Totalno nebitna stavka koja sama po sebi ne znaci apsolutno nista. Uz to, vi se uzdate u informacije MMF-a, organizacije za koju svi znamo da nije politicki neutralna sto uvek dovodi u pitanje njihovu ekonomsku objektivnost.
Kakve su predlozene mere? Koje su politicke a koje su ekonomske prirode? Zasto su izmesane?

" Rast izvoza radi početka procesa smanjivanja trgovinskog deficita..."
Objasnite nam kako cemo postici ovo? Slazem se sa vama da je od kljucne vaznosti za Srbiju povecati izvoz ali kakve to ima veze sa naslovom "Pad cena nafte bi ugrozio srpsku ekonomiju"?

Po onome sto interpretiram iz teksta:
a.) Cena nafte je veca nego ikada sto znaci i da ima dolara vise nego ikada
b.) MMF je pozajmio zemljama u razvoju mnogo vise para nego sto je mogao, zemlje su prestale da placaju i nacinile su toliki deficit da je Fed poceo da vodi restriktivnu monetarnu politiku.
c.) Pored toga sto je potraznja za naftom veca nego ikada a ona skuplja nego ikada svi rekordni profiti su ustvari jednaki onome sto su potrosile zemlje u razvoju. Generalno: Opet su krive zemlje u razvoju. Iako nemaju likvidnost da otplacuju dug MMF-u one ipak guraju potraznju nafte do ovog nivoa na kome se nalazimo.

Po tome, mi bi trebali da mislimo na sledeci nacin:
a.) Posto sada vode restriktivnu monetarnu politiku prilikom toliko velikog obrta, bice jako tesko ako ako padne cena nafte jer onda ce biti jos gore. Nece nam davati kredite.

To je totalno laicko razmisljanje za strucnjaka vaseg nivoa, cak nije ni ekonomsko razmisljanje vec povrsna mesavina razlicitih stvari u jako kratkom tekstu.

Ako vec spominjemo restriktivnu politiku koju vodi Fed onda treba jasno da analiziramo zasto i kako.
Dakle, kako je nastala finansijska kriza? Da li je postojao i da li jos uvek postoji finansijski balon? Kako funkcionise taj pojam? Koje su vrste hipoteka? Sta je subprime? Ko su "ninja" (no income, no work, no assets)? Sta nalazu Bazelske norme o banskarskom poslovanju? Sta su MBS (Mortgage backed securities), CDO (Colleteral Debt Obligation) i sve varijacije iste, CDS (Credit Default Swaps)? Kako funkcionise sistem kreditnog rejtinga. Koije su kompanije odgovorne za rejting? Kakva je transparencija u poslovanju banaka i sta je takozvana titularizacija?
Prvo moramo razumeti kako je nastao krah finansijskog sistema, onda ce postati kristalno jasno da sa time apsolutno nemaju nikakve veze zemlje u razvoju.
Pomenuti deficit za koji se i dalje ne zna kojih je dimenzija (banke jos uvek ne znaju tacno sta imaju u kreditnom portfoliju) je nastao nakon godina pumpanja finansijskog trzista nenormalnim ritmom i samim tim je stvaran neodrzivi ekonomski rast. Kada je sve puklo naravno da je MMF krenuo u akciju. Sta se drugo moglo ocekivati?
Fed je izabrao da kontrolise inflaciju isto tako kao sto NBS. Razlika: Fed ima iza sebe potraznju nafte koja je ovih dana jednaka zlatnom standardu, petrodolar. Dakle, restriktivna politika nije dovoljno efektivna ako nema priliva. Kod nas je taj priliv postojao od privatizacije ali to nije vecno. Za to vreme nije se ispravno ulozilo, itd... necu ulaziti u politicke teme.
U svakom slucaju da se ne udaljavam od teme hipoteticki naslov "Pad cena nafte ugrozio bi srpsku ekonomiju" je krajnje naivan. Ne razumem da li stvoren da plasi ljude koji ne poznaju materiju ili vi gospodine Zdravkovicu zaista mislite da bi cena nafte mogla pasti pre nego sto se oporavi finansijsko trziste i sve se dovede u normalu?

makroekonomista

pre 15 godina

Svaka cast na odlicnoj analizi!
Kad smo vec saznali sta radi autor, da li mozemo da saznamo i kako reaguju na monetarnom odboru kad cuju ovakve analize. To pitam zato sto mi iz banaka i struke bas kao i MMF pravimo i saopstavamo ovakve iste nalaze vec dugo ali se nadlezni oglusuju i nastavljaju da podizu repo kamatu. A kad se samo namirise mogucnost platno-bilansne krize (iz bilo kog razloga od mogucih hiljadu, ne mora samo zbog smanjenja cene nafte, moze npr zbog opste nelikvidnosti u bankarskom sistem na zapadu i posledicnog smanjenja SDI i kredita Srbiji) odletece sav taj vreli kapital koji je dosao u Srbiju da zaradi 15,75% risk-free prinosa u evrima i onda cemo imati preuranjenu i prejaku krizu dinara i pad ne na 120 nego na 200 dinara (koga zanima neka prouci slican primer Argentine 2001). Mislim da nikakva repo stopa ne moze da spreci rast cena poljoprivrednih proizvoda a ni nafte koje su generisale inflaciju i u Srbiji i u svetu, tako da pojacanje restriktivnosti koce ostatak privrede a ne elimise uzrok (kao kad imas kvaran zub ali pijes lekove protiv bolova umesto da odes kod zubara). Na kratak rok samo su nam obilne kise od pomoci a na dugi porast produktivnosti u poljoprivredi raznoraznim merama koje ce ublaziti efekte globalnog zagrevanja. A nafta nam je problem kako god da okrenes (sa ili bez repo kamate, pomoci ce nam samo manja potrosnja - tj. promena ponasanja).

Jos jednom svaka pohvala autoru! Nadam se da ce isti autor objavljivati i u buduce.

Spekulant

pre 15 godina

Procitao sam teks, izgleda kao dobra analiza, ali na srecu nisam ekonomista, pa mogu da razisljam i malo logicno.

Da rast cene nafte nama apsolutno ne ide u prilog je zbog toga sto smo od iste zavisni 100% i sto je ne proizvodimo, sto znaci da moramo da je placamo po sve visim cenama. Dakle taj povecani priliv noca mi trosimo da platimo tu naftu i tako se sve vise zaduzujemo.

Ako cene padnu, maozda cemo imati manji priliv od kredita, ali cemo manje i trositi na uvoz nafte, sto znaci da ce nam realno ostajati vise.

A sada sledi glavno pitanje, a to je kome odgovara visoka cena nafte?

Niko me ne moze ubediti da je realno povecanje od 40% cene nafte u poslednjih nekoliko meseci, ili jos gore na 250 dolara po barelu, kao sto smo mogli cuti da ce nafta kostati sledece godine. Niti je proizvodnja naglo smanjena, niti je potrosnja naglo povecana.

Moje misljenje:

1. Zemlje koje proizvode naftu, jednostavno nisu u stanju da se dogovore i da zarad sebe spekulisu sa cenom na ovaj nacin

2. Ko onda jeste?

3. Onaj ko zaista kontrolisu veliku kolicinu proizvedene nafte,a to je Amerika.

A sada svi vi bajni ekonomisti objasnjavajte zasto njima to odgovara, ja se necu upustati u to.

Jednostavno ne dozvoljavam da me neko ubedjuje u nesto sto nije logicno. Da se vratimo na analogiju sa drogom: sto je veca cena sve vam je teze da je platite.

iwi

pre 15 godina

@ Steve
Stive, sine, vidi se da živiš kako u Americi, tako i u zabludi. U velikoj zabludi ako zaista misliš da ćeš, skoči li evro na 120, moći više stvari da kupiš. Prvoga dana ne bi mogao ništa ni da kupiš jer bi sve radnje bile zatvorene a na njima papirić sa natpisom "Popis", a sutra već nove cene, iste plate i manja kupovna moć za istih 100E.
Živeli smo u vremenima kada smo imali mnogo para, DINARA, a nismo mogli ništa da kupimo; i u vremenima kada imamo šta da kupimo a nemamo para. Ovde se cene određuju prema kursu strane valute. I to jednostrano: kada skoči evro rastu i cene. Kada evro padne, cene ostaju, za svaki slučaj.
Tako to ide u zemlji Srbiji.

alex

pre 15 godina

Bankar, zaista, makroekonomija, mi nije specijalnost, sto uopste ne znaci da se ne razumijem u makro. Iz tvojih postova mi je jasno da se jako malo razumijes i u makroekonomiju a i finasije. pa covjece procitaj ovaj svoj prvi post sto je preporucen dosta puta, to su nesuvislice. ovo naravno nije licna karakteristika, vec jednostavno grijesis i to debelo.

Danish

pre 15 godina

O, Boze, sta cuh. Pa da bar proizvodimo naftu razumeo bi da bi nas pad cene iste ugrozio. Ali mi je uvozimo i placamo dolarima.Ovo mi mirise da vlada ne zeli jeftiniju naftu jer akcize rastu, pune budzet. Ja sam laik ali ovo mi zvuci u najmanju ruku cudno.

Jovan

pre 15 godina

Razlozan tekst koji je izazvao ocekivanu ljutnju "zainteresovanih". U svakom slucaju, u poslednje vreme se sa svojim analizama toplo preporucuje i reformisani Jurij Bajc pa ce biti tekstova i za "drugu stranu".

bora

pre 15 godina

Da li to znaci da i Americi odgovara visoka cena nafte jer i oni zive na kredu, tj na petro i chajna dolare.
Samo ovde ima jedan mali, malecni problem, ko ce sve te dugove (i americke i srpske) da vrati, sve sa kamatama.

RazmisliteMalo

pre 15 godina

Gubitak vrednosti dinara je nešto što smo probali i rezultiralo je bogaćenjem krimosa i užasnim osiromašenjem građana. Svako ko malo razmišlja može da povuče paralelu. Evropska unija, razvijeno društvo... valuta stabilna! Jel im fali nesto? Zive mirno i spokojno od postenog rada. Kad kod nas bude sve mirno i pošteno neće se javljati takvi sa idejama da zarade na narodu na nestabilnosti cena nafte i hrane. Okrenite se ljudi stvaranju i radu...

Bojan

pre 15 godina

"ovde dolazimo do apsurdnog zaključka da je moguće da nastupi nagli zastoj u prilivu kapitala u Srbiju, koji nikakve veze nema sa našim političkim haosom i koalicijama koje bi formirale vladu, a koji će nas sve prilično oštro pogoditi kroz nagli pad standarda. " Zasto ste nas onda plasili sa radikalima na vlasti i obecavali Evropsku uniju kada evropljani ne zele Lisabonski sporazum, a samim tim prosirenje Evropske unije (nezele ne samo Srbiju vec ne zele ikoga vise u EU)

Philippe Bonnefoy

pre 15 godina

Najzad tekst koji vredi procitati i nad njim se zapitati dokle cemo voditi uvozno orijentisanu ekonomsku politiku.
Dajte coveku stalnu kolumnu!!!!!!!!

Marko

pre 15 godina

Sve potpisujem i mislim da se u potpunosti može primjeniti i na Hrvatsku. Međutim.."Sada baš i nije preostalo materijala za raspad, ali socijalne tenzije mogu dovesti do nekontrolisanih nemira" Jesi siguran da nema više materijala za raspad? Dok su svi pogledi upereni na Kosovo, a ekonomije u debeloj banani, možda se Vojvođani ohrabre? Apsurd je opcija koja se mora ozbiljno razmtrati na ovim prostorima. Čak šta više stvari obično krenu apsurdnim tokom. Pozdrav iz Zg

NeoDemokrata

pre 15 godina

Pre dvadesetak godina, po fakultetima (tehnickim) je kruzio jedan simpatican 'postupak' koji je 'stopostotno dokazivao' da je 1+1=3.

Onaj ko se malo vise bavio matematikom odmah je u 'postupku' nasao da su pocetni uslovi bili netacni i kompletan 'postupak' je od starta pogresan. Delovi koji su tacni - 99% su besmisleni jer start ne valja.

Da se vratim temi.

Ovaj, ovde promovisani, naucnofantasticni tekst treba iz mutnih oblaka filozofije spustiti na zemlju.

Prosto ne mogu da verujem da se od jednog stabla ne vidi suma. Ne zelim da omalovazavam, ali smatram da bi oni koji pisu i objavljuju ovakve radove, trebali biti oprezniji, jer su u zestokom sukobu sa osnovnom logikom.

Jer, sta ako cene nafte ostro i naglo skoce?

Goran Čačak

pre 15 godina

E, kako bih voleo da se razumem u makroekonomiju (kao pojedini) pa da dam neki pametniji komentar od ovoga.
Sve je ovo u redu osim jedne stvari=ko bi u slucaju podizanja evra na 120 dinara sprecio gradjanski rat u Srbiji? Vojska kojoj su ionako mizerne plate ili korumpirana policija?
Mislite da bih ja mirno cekao da mi deca placu a da gledam razne savetnike,zamenike ministara kako trose moje pare u 3-litarskim sluzbenim audijima?
Koji bi radnik otisao na posao za 150 eura kada bi mu hleb bio 100 din?
Problem prezaduzenosti je svetska pojava kao sto je i ekonomska kriza svetski problem. A sta je se drugo i ocekivalo kada je svetska proizvodnja premestena u Kinu i Indiju? Mi smo pokusali da zivimo od trgovine pa vidite dokle smo stigli.
A imamo i 30-ak ministara...

Slobodan Stamenic

pre 15 godina

Sve pohvale za B92 zbog objavljivanja ovog teksta. Vec negde posle 5.10.2000. Pojavilo se nekoliko ekonomista, mahom nasih ljudi iz inostranstva, koji se nisu slagali sa nacinom na koji ekipa "eksperata" vodi ekonomiju Srbije. Ti ljudi su predvidjali ekonomski kolaps, po argentinsko-ruskom scenariju iz devedesetih, nakon sto se sve rasproda a novac potrosi na odrzavanje nerealno visokog standarda.
Problem je bio u tome sto ni jedna veca medijska kuca(uz izuzetak Politike) nikada do sada nije prikazala ni jedan od ovih apokalipticnih scenarija. Drago mi je da je jedna velika medijska kuca, poput B92, konacno omogucila da se cuje glas ovih ljudi. Medjutim, ovo mi govori da se problemi kulminiraju i da u apokalipticnim predvidjanjima ima istine. Ne bih voleo da budem u kozi onih koji ce biti na vlasti u tom trenutku.

Pedja

pre 15 godina

Mislm da ne treba da nas brine ostri pad cene nafte, jer ga nece ni biti. Sve je manje iste i dok se ne nadje alternativa, panicno ce se kupovati.

Sto se srpske privrede tice, i ona je super! Mafijaska je i sve je zasnovano na trange-frange sa "investitorima". Nista se bitno ne proizvodi a ni izvozi (ako zanemarimo maline i politicko glupiranje), trenutni priliv deviza je u najvecoj meri od prodaje srpskih "bogatstava". Kada to stane (a blizu je), bicemo svedoci bezanja u inostranstvo onih koji su od svega toga imali licne koristi. Mada, njihov odlazak nece bas mnogo promeniti, jer oni pare i ovako ne drze u zemlji.
Oni koji ostanu suocice se sa epohom liberalnog kapitalizma, za koji su osnove vec postavljene Zakonom o radu i jos dugo ce se raditi za prosecnih 350 Evra, uz evropske cene hrane, energije i nekretnina.

Ukratko, dok Srbija ne zasuce rukave i obnovi realnu proizvodnju nece biti srece.

O cemu vi to???

pre 15 godina

@Steve
Ok je to sto ti kazes ali kao sto je neko vec rekao, u ovoj zemlji ti to ne bi stigao da iskoristis a od gubitaka ne bi mogao da pobegnes. 120 dinara za 1 evro je smesna cifra. U zemlji Srbiji ko lupi veci broj, taj je veci ekonomista, rece jedan pametan covek a ja sad tek shvatam smisao njegovih reci. Lep je to broj, 120 dinara ali razmisli malo: privreda ove zemlje je zavisna od uvoza, od energenata, sirovina do masina i licenci. Ne mozes da imas pozitivne efekte na izvoz zbog toga sto sto sve ovo gore navedeno presudno utice na cenu tog prozivoda/usluge. A tu je i psiholoski efekat, karakteristican za zemlje koje su vec na svojoj kozi osetile hiperinflaciju i raznorazne finansijske krize...svi bi hteli da se rese dinara=svi bi hteli evro u rukama=dodatna depresijacija ili smanjenje deviznih rezervi sto, naravno, ne bi trajalo dugo=za tih 100 dolara sto spominjes dobio bi stvarno MNOGO dinara ali ne bi mogao bogzna sta da kupis. Realan kurs dinara niko ovde ne moze precizno da odredi, ko god da ti kaze neku cifru (narocito vecu od 100 dinara za evro) znaj da taj veze o zivotu nema, a kamoli o ekonomiji.
Vazan faktor za nas a koji ovde niko ne spominje...izborna godina u Americi...kad to prodje, ocekuje se restriktivna fiskalna politika, apresijacija dolara, veca kamatna stopa u Americi...ne bas ruzicasta situacija za nas, narocito u vezi tako cesto spominjanih stranih direktnih investicija kojima se ljudi ovde frljaju kao da pricaju o stotinak evra. Amerikanci ce poceti da resavaju pitanje svog deficita i tada ce biti velikih problema za "male" zemlje,zavisne od stranog kapitala, veliki ce se snaci vec. Krizu na hipotekarnom trzistu i ne spominjem ali negativni efekti povodom toga nas takodje nece zaobici. Sve u svemu, mali uvek nastradaju, to nas ceka i sada, pitanje je da li cemo preduzeti povodom toga ili cemo se i dalje praviti neobavesteni...

Sushtina

pre 15 godina

A zasto savetnici, direktori filijala i ostali mikro i makro-ekonomski komentatori pisu svoje komentare na b92 u radno vreme? Da li cete te sate odbiti od plate?

Goran

pre 15 godina

Svašta sam mogao da pretpostavim da ću čuti, ali ovako nešto stvarno nadmašuje i najbujniju maštu. Članak uopste nisam pročitao, jer neka ideja prvo mora biti dostojna da bi se o njoj uopšte raspravljalo.

alex

pre 15 godina

Pa ovdje je vec bilo dosta govora o Jelacicu (i donekle Djelicu). Nijedan ni drugi nisu kompetentni makroekonomisti, cinjenica je da su i jedan i drugi radili u McKinsey-u , tako da ce i jedan i drugi uvijek biti u stanju da daju solidnu powerpoint prezentaciju, ali ovo ne trebe da buni, i da se prihvata kao da znaju i razumiju sta rade. Ne kazem da nisu strucni ali ni jedan ni drugi nisu kompetentni makroekonomisti sto za vodjenje ekonomije nije dovoljno. Vodjenje drzave nije ista stvar sto i maksimizacija shareholders-ovog bogatstva.
Kada je onomad prelazeno na evro, finansijski analisti su bili zaprepasteni kolicinom njemackih maraka kojih su kod nas ljudi drzali u slamaricama. Cini mi se, bilo je nekih 4-5 puta nego sto su i najoptimisticniji analisti predvidjali. Srbija je bila zemlja gdje je drzava bila siromasna a ljudi relativno bogati. Sadasnja ekonomska politika ce dovesti do toga da i gradjani i drzava budu siromasni, jer sadasnja ekonomija bukvalno izbija ljudima i zadnje rezerve koje je imala a za koje drzava nije bila svjesna da ih ljudi imaju. Nama trenutno treba jeftina drzava koja nece crpiti budzet i koja ce stimulisati ekonomiju. Kroz politiku jakog dinara jedino se stimulise uvoz i ubija izvoz. Strana firma jedini dobar biznis u Srbiji moze da vidi uvoz necega u Srbiju, brzi obrt kapitala i izlazak sa srpkoga trzista. Dugorocne investicije su previse rizicne jer u ekonomiji ima i previse problema sa fundamentalnim stvarima. Vjerovatno je jak dinar zamisljen kao "vehicle" (ne mogu da smislim da bolji izraz, koji bi privukao strane investicije,posto sto dinar vise jaca u odnosu na evro, to povecava povrat u evrima. Medjutim opet je problem sto fundamentalno dinar je precjenjen i sa pozicije stranog investitora jedino kratkorocne rizicne spekulacije u Srbiji prave smisla. U Isto vrijeme nasi politicari, pocevsi jos od pokojnoga Djindjica, a kada smo svi ocekivali da stvari krenu na bolje, izigravaju "statesman"-e a gotovo nista konkretno nije ucinjeno. Ovdje ne treba da se lazami ili zavaravamo.
Ovo znaci da vlada "navija" da nafta ostane skupa jer to je jedini nacin da se popuni rupa nastala ekscesivnom potrosnjom. Naima elesticited demanda, sto bi ekonomisti rekli je neelastican, sto znaci da poskupljenja benzina malo uticu na kolicinu goriva koji ljudi trose. Ljudi su se navikli da voze auta i odrece se milijon drugih stvari ali ce se voziti u autima. Ovo puni budzet direktno ali ga indirektno na dugorocno prazni jer gusi potrosnju i ekonomsku dinamicnost na mikroekonomskom nivou (potrosaci, male firme).
Sto se tice ekonomije mnogo bolje bi bilo da je DS izgubio na izborima jer j epotrebna radikalna izmjena u vodjenju makroekonomse politike. Sadasnja ekipa se zajunila i nece to vidi, nastavice po svome dok se manje vise ekonomija ne upropasti. Ko ce pravu cijenu ovoga platiti se zna.

Jovan

pre 15 godina

Hvala bogu da moze da se procita jedna ozbiljna ekonomska analiza, a ne samo politikantske alhemije koje su se uglavnom vrtele na ovom sajtu!

Dajte coveku stalnu kolumnu.

BANKAR

pre 15 godina

Čuo sam i veće gluposti od ove, ali ne mnogo ...
1. krediti moraju da se vraćaju, to će vam reći svaki normalan kredito. Refinansiranje ne dovodi ničemu dobrom, i to će vam reći u svakoj banci, pogotovo u američkim mortgage bankama koji su sada baš zbog takvog načina razmišljanja u gubicima.
2. Kurs evra je nerealan a realan kurs inflatornih očekivanja od 100-120 evra je već ugrđen u sve cene, UKLJUČUJUĆI i cenu goriva.
3. Ovde su jedini investori koji su neto izvoznici nafte rusi, kojim bi se ovom prilikom zahvalio za sve što su nam do sada pomogli i zamolio ih da idu da pomažu ukrajini i belorusiji, katzahstanu, uzbekistanu, tadžikistanu a mogu i iranu i severnoj koreji.

Goran

pre 15 godina

Trgovinski deficit Srbije od 6 milijardi mozda izgleda visok, ali u poredjenju sa SAD i UK minijaturan. Logicno je da neko pokriva taj srpski deficit, a to je naravno srpska dijaspora u EU. Grcka npr. trgovinski deficit pokriva velikim delom turizmom, a SAD i UK plasmanom svojih valuta koje se koriste u medjunarodnim transakcijama, kontrolom naftne industrije Iraka itd. Izvor podataka je CIA.
United States -738 milijardi $ -2007 est.
United Kingdom -136 milijardi $ -2007 est.
Greece -43 milijardi $ -2007 est.
Serbia -6 milijardi $ -2007 est.

dekica

pre 15 godina

Sta nam je ciniti?
Osnov ove drzave mora da bude industrija, a “hobi” mogu da budu poljoprivreda I usluge. Moramo da idemo po svetu I da klecimo I molimo sve velike kompanije da dodju u Srbiju. Da odemo kod njih I damo im prazan papir da napisu koje uslove imaju da dodju u Srbiju I otvore fabrike. Prodamo NIS, pa 200 miliona evra poklonimo Mercedesu da dodje u Srbiju I otvori fabriku, 200 miliona poklonimo VW, eto nama 2 milijarde evra direktnih investicija, eto nama 5000 novih radnih mesta, pa prodamo Telekom pa poklonimo 200 miliona Samsungu, 200 miliona Nokia-I, eto jos par hiljada radnih mesta… eto nama resenja za sve probleme(nezaposlenost, spoljnotrgovinski deficit, stabilan kurs…) Ovo sto kazem poklonimo, to nije poklon vec investicija drzave koja ce se vratiti za par godina, kroz poreze, rast GDP…. Samo industrija Srbiju spasava!
A ovaj clanak je jako duhovit I verovatno ga je pisao neko sa Megatrenda!

Bankar

pre 15 godina

@alex
Ti definitivno nisi u stanju shvatis makroekonomske tokove. To nije tesko, ali jednostavno tebi ne ide. Pitas se kako ce to krediti porasti, mozda zbog toga sto te "niko nije obavestio" o postojanju devizne klauzule kod odobravanja kredita.
Sreca je za Srbiju sto su takvi kao ti posle 2000 uglavnom udaljeni iz procesa odlucivanja o kursu, a kako je to nekad izgledalo imali smo prilike da vidimo 1993.

boris

pre 15 godina

Fenomenalna analiza! Steta je za veliki broj negativnih komentara koji su (reklo bi se)potpuno pogresno razumeli osnovne premise autora. Nadam se da necete odustati od daljnjeg pisanja. Veliki pozdrav iz Londona, gde veoma nedostaju takvi ljudi (barem u bankarskoj industriji).

alex

pre 15 godina

Bankar, ti to sebe ili druge zavaravas Nickom banker. Kazes slabljenje dolara je rezultatt pojave nove valute, Evra? Da se odmah razumijemo dolar I evro su ista strana jedne medalje. Cinnjenica je da je evro nastao iz potrebe ali ne da bi evro bio konkurent dolaru, vec iz cinjenice da evrope relativno stagnira u odnosu na ostatak svijeta vec preko sto godina. Evru u ulozi konkurenta dolaru je iluzija, evro je prije svega dopuna dolaru koja stvara iluziju da postoji izbor.
Dolar je slab zato sto je defici, vanjski I unutrasnji dug amerike toliki da vladi amerike je jedino racionalno da velika I inflacija “pojede” veliki realni dio ovoga duga. Americka fiskalna I monetarna politika je svjesno ovakva kakva je. Vrlo racionalna I pragmaticna sa americkih pozicija ali sto ne znaci da je eticna i fer u odnosu na americke kreditore.
Kazes ako bi Srbija devalvirala dinar, doslo bi do dinarskog rasta kamatnih stopa?!!! De bogati pojasni malo ekonomiju iza ovoga.
Niko ovdje I ne govori da drzava Srbija direktno devalvira dinare vec da vodi fiskalnu I monetarnu politiku koja ce stimulisati dinamizam ekonomije. Ne mozes cijelu ekonomiju bazirati na javnoj potrosnji I trgovini. Uostalom krajnje je vrijema da kod nas politika pocne da biva u funkciji ekonomije a ne obratno.
Samim tim ste se slazes sa 3 I 4 predlogom, ocito je da ti je jaca strana politicka ekonomija nego li mikro/makro ekonomija ili finansije. Zamrzavanje plata je “short term” efekat I ne mozes dekretom izbalansirati ekonomiju. Treba smanjiti drzavnu potrosnju a za ovako veliku potrosnju su uglavnom krivi megalomansko stanje uma nasih politicara a ne zapolseni u drzavnoj sluzbi. Mi smo mala siromasna zemlja I nasi idealni politicari bi bili ono koji osjecaju iskonsku ljubav za narod I cine ono sto je korisno za narod. Nasi politicari su vise zaljubljeni u neki imidz kakva bi Srbija trebala da bude, te evropska Srbija, te Beograd evropska metropola, te I hoce da ovo realizuju preko noci…Medjutim realno mi smo daleko od ovoga imidza, I priblizicemo se ovom imidzu ne kad BG ili NS budu izgledali kao evropski gradovi vec kad mjesta kao Drmno ili Zitiste budu izgledali kao evropska sela. Za ovo million stvari treba odraditi da bi se ostvarilo. Ne kazem da su politicari zlonamjerni ali cini mi se da mnogi od njih bolje razumije kako funkcionise London, New York ili kompanija tipa McKinsey, nego recimo Ivanica, Sugibica ili Vlasotinac.

Bogdanovic Miodrag

pre 15 godina

Boze, citao sam ovaj clanak 3 puta. Koja nebuloza! Malo je ekonomista koji mogu da shvate ovaj problem sa energetskom krizom, prvenstveno naftom, jer je ovaj problem stvar prirode, tj. geoloske prirode. Nafte nema koliko ocekuju neki, ili se nadaju, tj. ima je ali je prosto nemoguce da se exploatise iz dubine zemlje, a zasto je to tako to je problem nas inzenjera, i prica je prilicno duga. Tice se pada pritiska u rezervoarina, razlike u viskoznosti vode i nafte, samim tim i protoka kroz pore u sandstone koji cine naftne rezervoare. Radi se o kapilarnom pritisku o cemu ekon. nemaju pojma. Ukratko kad voda prodre u rezervoar, tj. kad krene da tece, onda je rez gotov, tj. procenat vode se povecava sve vise vremenom, nekad je to jako kratko, jer je voda mobilnija od nafte.. Tu niko nemoze da uradi nista. Sto se tice Srbije, sve zemlje pa i Srbija ce biti pogodjene ekonomskom krizom, izazvanom energetskom krizom. Nema izuzetaka. Naravno, one zelje koje trose vise nafte i gasa bice vise pogodjene, itd. Resenje za ovu situaciju je samo jedno, stednja i teska racionalizacija. Ako to narod ne uradi dobrovoljno u roku od odmah, posledice ce biti katastrofalne.

laza

pre 15 godina

OK. Gospodine Zdravkovicu ako ste vec napisali clanak za B92, mogu li da priupitam KOME se obracate? Ako se obracate nekome kome je ekonomija profesija, onda zasto pisete - to bi oni vec trebali uglavnom da znaju i nije ni u redu koristiti javni B92 servis da vi ekonomisti (relativno mala grupa ljudi) pricate medju sobom. A ako se obracate nestrucnoj javnosti, zasto onda ne pisete jezikom javnosti? Sta je to "apreciacija"??? Zasto toliko reci u recenici ako se misao moze iskazati mnogo, mnogo prostije? Izvinite ali da li vi to nas namerno zamajavate nerazumljivim stilom? Ili je u pitanju profesionalna deformacija kao kod advokata: muti, lazi, zavrci... vazno je da ZVUCI ozbiljno, smuvaceh ih na foru da si autoritet.

Razumete li problem gosn. Zdravkovicu? Ili kazi jasno sta mislis ili pricaj sa svojim kolegama.

Valjda je javnost vec naucila da se dobar deo manipulacija i raznih elitistickih gadosti kriju bas iza ovakvog stila koji ti tako lepo sugerise: ne veruj mojim recima, one nisu bitne, veruj mom javnom polozaju i tonu. Ne procenjuj, veruj... A ko se jednom opece i na 'ladno duva. Pozdrav.

Ljubisa

pre 15 godina

Vi iz B92, ovakvim clankom, ste izgleda presli na "drugu" stranu - Spin doktora. Vi bi da obmanjujete citaoce, zar ne? Nadam se da kada Dacic dobije resor policije da ce da je objektivno primeni na vama! Ha Ha.

Slobodan Stamenic

pre 15 godina

Sve pohvale za B92 zbog objavljivanja ovog teksta. Vec negde posle 5.10.2000. Pojavilo se nekoliko ekonomista, mahom nasih ljudi iz inostranstva, koji se nisu slagali sa nacinom na koji ekipa "eksperata" vodi ekonomiju Srbije. Ti ljudi su predvidjali ekonomski kolaps, po argentinsko-ruskom scenariju iz devedesetih, nakon sto se sve rasproda a novac potrosi na odrzavanje nerealno visokog standarda.
Problem je bio u tome sto ni jedna veca medijska kuca(uz izuzetak Politike) nikada do sada nije prikazala ni jedan od ovih apokalipticnih scenarija. Drago mi je da je jedna velika medijska kuca, poput B92, konacno omogucila da se cuje glas ovih ljudi. Medjutim, ovo mi govori da se problemi kulminiraju i da u apokalipticnim predvidjanjima ima istine. Ne bih voleo da budem u kozi onih koji ce biti na vlasti u tom trenutku.

Bankar

pre 15 godina

Slabljenje dolara nije rezultat planirane devalvacije valute namenjene stimulisanju izvoza, nego je rezultat pojave konkurentne valute - evra. Dinar je porastao u odnosu na dolar, zato sto je njegov kurs vezan za evro.

Ukoliko Srbija devalvira dinar, doslo bi do dinarskog rasta kamatnih stopa (privreda i gradjani duguju preko 10 milijardi $), dinarskog rasta cene naftnih derivata/transporta (najveci deo nafte se uvozi), rasta svih mogucih cena kao rezultat rasta kamata i cene naftnih derivata/transporta. Na kraju srpski izvozni proizvodi uopste ne bi bili jeftiniji, kao rezultat obaranja valute, jer bi njihova cena porasla srazmerno rastu kamatnih stopa i naftnih derivata.

Slazem se u potpunosti sa 3. i 4. predlogom, zamrzavanjem plata u javnim preduzećima i drzavnoj administraciji, nastavkom EU integracija, ali nikad ne bi stimulisao izvoz obaranjem valute. 80ih je to pokusavano u SFRJ i nije dalo pozitivne rezultate.
Umesto toga izvoz bi mogao da se stimulise smanjenjem poreskih stopa racionalizacijom skupe drzavne administracije, stvaranjem povoljnijeg ambijenta za strane i domace investicije...

BOKI

pre 15 godina

Da li je ovo priprema terena za prelazak NIS-a pod okrilje Rusa? Ljudi ce svakako morati da "izvade" nekako novac od investicije, pa zasto ne i visim cenama goriva?

Samo kratko:
Pad cena strateskog energenta od koga je drzava Srbija uvozno zavisna moze samo da bude blagotvoran po srpsku ekonomiju i standard gradjana.
Zamislite da 100 litara benzina platite 8000, umesto 10800 din i da sa 2800 din koji vam ostanu slobodno raspolazete...patike za dete, sminka za suprugu, racun za struju - sta vam volja.

Aleksandar Dunkić

pre 15 godina

Autor teksta je g-din dr Miroslav Zdravković, savetnik Narodne banke Srbije i saradnik Ekonomskog instituta u Beogradu, jedan izuzetno vredan, pametan i cenjen ekonomski stručnjak, često citiran u svetu. Molim poštovane komentatore koji se razumeju u sve, a posebno u žene, fudbal i ekonomiju, da zaobiđu i poštede ovako analitične tekstove.

Branko

pre 15 godina

"United States -738 milijardi $ -2007 est. "

Velicina deficita se gleda u odnosu na velicinu BDP-a, a ne u apsolutnim iznosima, tako da je nas trgovinski deficit oko 5 puta veci od americkog.

Krkic

pre 15 godina

Neverovatno je koliko ljudi ima koji jednostavno ne zele da vide neprijatnu istinu a sto se vidi iz gornjih komentara. Clanak je odlican i jedino bih mu zamerio sto se spas izgleda vidi u dodatnom zaduzivanju.
Za bankara: litar dizela kosta u EU oko 1.50 evra. Ako bi se primenio realan kurs evra (bar 120) onda izracunajte koliko bi litar dizela trebalo da kosta u Srbiji.

Bata

pre 15 godina

Kao i uvek, dobra analiza proslosti ali ne i buducnosti. Ne vidim kako ce nas globalno rastuca inflacija i rast cena nafte zaobici u 08 i 09? Priliv kapitala na ocekivano visoke stope rasta ne ide u prilog Srbiji. Visoka stopa inflacije, depresijacija dinara, rast deficita, drasticno smanjenje stranih direktnih i portfolio investicija, moguci default unutrasnjeg i spoljnog duga etc Svi dobro znamo da su oficialni statisticki brojevi cista laz za publiku, da NBS projekcije predstavljaju stav optimizma ( pusta decija zelja ) ali ne i racionalalizma.
Mracan scenario za koji ne vidim lek osim dodatnog zaduzivanja i tako u beskonacnost. Ili ti narodski, zivimo na foru.

Marko

pre 15 godina

Sve potpisujem i mislim da se u potpunosti može primjeniti i na Hrvatsku. Međutim.."Sada baš i nije preostalo materijala za raspad, ali socijalne tenzije mogu dovesti do nekontrolisanih nemira" Jesi siguran da nema više materijala za raspad? Dok su svi pogledi upereni na Kosovo, a ekonomije u debeloj banani, možda se Vojvođani ohrabre? Apsurd je opcija koja se mora ozbiljno razmtrati na ovim prostorima. Čak šta više stvari obično krenu apsurdnim tokom. Pozdrav iz Zg

Steve

pre 15 godina

@ O cemu vi to???
Tebe cu morati da razocaram, ali 1 evro bi stvarno trebao da vredi 120 dinara, mozda cak i vise. To ti mogu objasniti na prakticnom primeru, posto se u ekonomiju mnogo ne razumem.
Zivim u U. S. i vrlo dobro znam sta sve mogu da kupim za 100 dolara. Kada sam dolazio u Srbiju, isto tako sam video koliko mogu cega da kupim za 100 evra, znaci mnogo toga manje. Iz ovoga mi je jasno da je kurs dinara precenjen jer se mnogo potrosi evra za kupovinu necega nego sto bi normalno trebalo.

Goran Čačak

pre 15 godina

E, kako bih voleo da se razumem u makroekonomiju (kao pojedini) pa da dam neki pametniji komentar od ovoga.
Sve je ovo u redu osim jedne stvari=ko bi u slucaju podizanja evra na 120 dinara sprecio gradjanski rat u Srbiji? Vojska kojoj su ionako mizerne plate ili korumpirana policija?
Mislite da bih ja mirno cekao da mi deca placu a da gledam razne savetnike,zamenike ministara kako trose moje pare u 3-litarskim sluzbenim audijima?
Koji bi radnik otisao na posao za 150 eura kada bi mu hleb bio 100 din?
Problem prezaduzenosti je svetska pojava kao sto je i ekonomska kriza svetski problem. A sta je se drugo i ocekivalo kada je svetska proizvodnja premestena u Kinu i Indiju? Mi smo pokusali da zivimo od trgovine pa vidite dokle smo stigli.
A imamo i 30-ak ministara...

Dragan

pre 15 godina

Resenje je smanjanje glomazne, skupe i nepotrebne birokratije.
Interesantno da birokratija na Balkanu prvo poseze za devalvacijom, nakon cega sledi inflacija koju ne mogu da kontrolisu i na kraju totalno krahiraju. 80ih su posle devalvacije pokusali da administrativnim merama zamrznu cene. To je rezultiralo opstim nestasicama svega i svacega, nekakvim bonovima, nebuloznim izjavama Milke Planinc, spekulacijama, porastom sverca...

Kako je moguce, da se nekima kao sto su npr. USSteel, Hemofarm, Tigar...isplati da izvoze, a drugima ne. Jednostavno, jedni imaju kvalitet, dok ga drugi nemaju, a ovima koji ga nemaju nista ne moze da pomogne, pa ni devalvacija, jer njihovo djubre niko nece da kupuje.

Tada nisu postojale devizne klauzule kod obracunavanja kamata, danas postoje! Bas bih voleo da vidim reakciju ljudi nakon rasta bankarskih kamata u skladu sa devalvacijom dinara. Guverner koji bi to uradio bi definitivno postao najomrzenija licnost u zemlji.

Goran Nikolic

pre 15 godina

OK analiza. Ali, ne verujem da je velika šansa da dođe do drastičnog pada cene nafte, te smatram da je za sada veći potencijalni problem kod našeg eksternog finansiranja smanjena spemnost evropskih banaka da pozajmljuju (što se vidi i po skoro rekordnoj razlici između bazne kamate ECB i tromesečnog EURIBORa).

Miroslav Zdravkovic

pre 15 godina

Doktorirao sam na Krugmanovom razvoju teorije nove ekonomske geografije i trudim se da apstrahujem granice kada tumacim podatke.

Stoga mi nisu dragi ni rusi ni evropljani. Drage su mi splicanke kao najlepse zene na svetu isped beogradjanki (porodicu i prijatelje ne racunam), ali emocije nemaju nikakve veze sa ekonomijom.

IMF je u oktobarskom WEO analizirao epizode velikih priliva kapitala i kako su se zavrsavali.
Poostravanja monetarne politike su kontraproduktivna, i jedino je budzetska stednja bitna kako bi se ublazio pad kada zastane priliv.
Najavljeno je da ce se sa 40 milijardi dinara depozita finansirati gotovo polovina nedostajucih para u ovoj godini.
A kad se oni potrose, sa cime cemo u 2009. godinu?

alex

pre 15 godina

Bankar, zaista, makroekonomija, mi nije specijalnost, sto uopste ne znaci da se ne razumijem u makro. Iz tvojih postova mi je jasno da se jako malo razumijes i u makroekonomiju a i finasije. pa covjece procitaj ovaj svoj prvi post sto je preporucen dosta puta, to su nesuvislice. ovo naravno nije licna karakteristika, vec jednostavno grijesis i to debelo.

O cemu vi to???

pre 15 godina

Realan kurs evra 120 dinara ??? O cemu ti pricas? Ajde, da zamislimo da bude 1 evro = 120 dinara. Hoces li ti reci ljudima da vise ne zaradjuju platu od 300 evra u dinarskoj vrednosti vec 150e? Hoces li ti da placas njihove kredite sa deviznom klauzulom? Kurs je "nerealan", kako ti kazes, zbog OGROMNOG priliva kapitala koji ide preko stranih banaka, koje koriste visoku kamatnu stopu na repo operacije Narodne banke Srbije kako bi oplodili svoj kapital i stekli sebi ogroman profit za kratko vreme. Ako imas ogroman priliv deviza na deviznom trzistu, ogromnu traznju za dinarom, to nikako ne moze da dovede do depresijacije valute, covece! Bas suprotno, dinar sve vise jaca zbog toga. CB moze da povuce deo dinara iz opticaja kako bi to ublazila, operacijama na otvorenom trzistu ali to opet dovodi do rasta, gorepomenute, kamatne stope i tako u krug...
Najveci problem je sto kapital koji ulazi u zemlju ne generira nove izvozne prihode, vec se ulaze u ko zna sta, i zbog toga cemo tek imati problema za par godina kad budemo morali da vracamo one silne kredite ali to je vec neka druga prica. Necemo doveka moci da finansiramo kreditima nas deficit, ovo sto mi radimo je tragedija, zarad malo bolje sadasnjosti, zrtvujemo mnogo toga u buducnosti...valjda ce se probuditi na vreme...

andro

pre 15 godina

Sustina clanka bi bila sledece: posto je Srbija narkoman zavistan od droge zvane priliv stranog kapitala, dokle god droge ima (tj. jeftina je) sve je u redu, ali kada droga poskupi dolazi do krize!!! Posto nijedan narkoman ne moze da se drogira beskonacno dugo, tako i ovome kako zivi Srbija mora da dodje kraj kad tad. Razlika je samo u tome sto ako kraj dodje danas ostacemo sa 20 milijardi $ spoljnog duga i jos mozda pola od toga u kreditima stanovnistva, a ako kraj dodje za 10 godina te cifre treba pomnoziti sa 5. Ali autor teksta naravno izvlaci zakljucak da je bolje da narkoman ostane sto duze ta drogi (uz procackavanje istocnog uva - no comment). Na zalost kretanje cena nafte je takvo da ce to verovatno da se desi. Jer skidanje sa droge danas bi znacilo: smanjenje prosecne plate sa 400 eura na 300 odmah i jos manje u perspektivi, stvarne reforme u preskopom drzavnom aparatu (da pogadjamo da li su ove mere popularne).

marko

pre 15 godina

Uh ljudi cekajte malo, nisam ekonomista ali ako citam svakodnevno da zbog skoka cena nafte pola proizvoda i usluga konstantno poskupljuju zaista nisam siguran da ce me neko ubediti u suprotno ako padne cena nafte, to za nas gradjane bi sigurno mnogo znacilo a za drzavu ne znam, ko je kriv ministru i ovima iz NBS sto su stvorili atmosferu da nam pad nafte moze bilo kako da skodi. Ja se unapred radujem ako ce da padne nafta.

Dusko Pavlovic

pre 15 godina

Opet nam se jos jedna intelektualna diskusija pretvara u izlive individualne frustracije..
Mnogobrojne trvrdnje nekakvih velikih naucnih radnika i raznih drugih strucnjaka neproverenih kvaliteta i iskustva , osim kritike pa da dodamo jos malo i babskih predvidjanja nekakvog kataklizmickog unistenja ne nude nista drugo nego obicne traceve pijacnih prodavaca..
Ukoliko pogledamo jednu drugu realnost a to je trziste kapitala dobicemo sasvim drugu sliku. Hrvatski (Crobex) je dole 28%, Rumunija 30%, Bugarska 32%, Turska 38% pa cak i besprekorno uredjena Slovenija je dole 28% ove godine..
Uvek kudjena i grdjena Srbija je dole samo 18%, da li to znaci da smo bolji od svih suseda... pa da, to bi znacilo bas to, da smo malo bolji..Sledi pitanje imamo li problema, i za to je naravno odgovor DA..
Ali necemo propasti i to je sigurno.. Jedno je sigurno da imamo sigurno najveci prostor za razvoj je i to zbog sto mi jos uvek nemamo cak ni infrastrukturu.
Jednog dana kad se nasi politicari dogovore sa investitorima koliko je ko dobar od njih??? razne fabrike tipa Fiat, Mercedes i raznih drugih svestko poznatih imena ce se sigurno poredjati od Subotice pa do juga nase zemlje....sigurno sledece pitanje zasto i odakle toliki optimizam. Jedna recenica je odgovor na to pitanje "pa mi smo jedini prirodni put koji povezuje Europu i Aziju".Ostali susedi mogu da budu koridor ali nisu jer su jednostavno mnogo duzi put od nas.. Znaci nas najveci proritet bi trebao da bude gradnja infrastrukture (puteva i pruga)...to bi trebalo da bude fokus svih sadasnjih i buducih politicara ove zemlje, nikakve druge gluposti nisu pod broj jedan efikasne a i vrlo su limitirana resenja po tome sta stvarno mogu da donesu racunajuci rizik-dobitak efekat.

X678

pre 15 godina

Bas lepo sto je covek navodno strucan, samo mi nije jasno uopste zasto bi iko razmisljao o scenariju gde se javllja ostri pad cena nafte. Svi planiraju kako da izadju na kraj sa rastom cena nafte, samo se nasi bajni strucnjaci brinu zbog pada cene koji se nikada nece desiti. Bolje vi razmisljajte o tome sta ce se desiti na jesen ako pukne dolar pa sa sobom povuce celu svetsku ekonomiju, sto je daleko verovatniji dogadjaj ako vec hocete da se bavite hipotetickim scenarijima. Naravno ne tvrdim da ce se to desiti, samo isticem da vam je polazna pretpostavka podjednako verovatna kao da nas sutra pogodi meteor i sve pobije, ostavite vi meteore i pad cene nafte za SF filmove gde im je i mesto, bolje proucavajte nesto sto se moze dogoditi pa mozda bude i koristi od vase strucnsti.

Milos

pre 15 godina

Vrlo zanimljiv tekst. I neki vrlo zanimljivi komentari. Imam jedno pitaje za kolege komentatore, s obzirom da nisam strucnjak:

Koliko sam shvatio, porast cena nafte bi povecao inflatorne pritiske u zapadnim zemljama. Ako bi FED i ECB na to reagovali povecanjem osnovnih kamatnih stopa (i sl. sredstvima restriktivnije politike), to bi dodatno usporilo njihove ekonomije i umanjilo kolicine "slobodnog novca" za pozajmljivanje. Time bi se, valjda, vratili u situaciju smanjene mogucnosti kreditiranja, kao na pocetku ove godine (posto cene nekretnina i dalje padaju). Posto nasa zemlja zivi na kredit, moze se reci da bi to bilo veoma lose za nas.

Ako FED i ECB odluce da kao odgovor na porast cena nafte, ne uvedu restriktivne mere, G. Janjuah (ako se tako zove) iz RBS navodno predvidja krah svetskih berzi, kada ljudi shvate da je ekonomija ostavljena na cedilu po pitanju inflacije.

E sad, moje pitanje je, ako je i ta druga varijanta losa za Srbiju, a da je, kako autor teksta kaze i pad cena nafte los po nas, jel to znaci da smo svakako nadrljali? :)

Jel' postoji neki nas ili bar ex-yu forum ili sajt gde se ozbiljnije raspravlja o ovakvim ekonomskim temama, bez Kurir komentara?

leone

pre 15 godina

Kao prvo,
Nece se desiti da pojeftini nafta. Jer jedini nacin da Ameri izvade svoju dubiozu je visoka cena nafte,jer oni drze kapu ashodno tom e i profit od prodaje i tim enamiruju,njihov vojni budzet ,a onda iz njega daju lovu americkim firmama koje prave stvari za vojsku. OKo 80% americke privrede je vojno orjentisano(ono sto je locirano u USA)tako da pacifizam nije opcija koja ce biti u SAD. Mi smo samo jednom bili na udaru. Ali imam utisak da ce neki i po dve porcije da dobiju.
Nafta nece pojeftiniti sve dok vlada Srbije koja inace radi za Arape ne ukine uredbu o zabrani proizvodnje elektricne energije privatnim licima. Glad za energijom koja se sistematski ne pravi u pravi u Srbiji ce biti takva da ce jedina opciaj biti uvoz jos vise nafte i gasa a povecana potraznja vuce za sobom i povecanu cenu. Mi jesmo mali i sitni ali deset ovako sitnih utice na ponudu i potraznju. Verovali ili ne.
A sto se tice ekonomskih posledica jedna stvar je izvesna.Nema tog experta(a pogotovo medju nama koji dobro govorimo Srpski) a da zna sta ce biti sutra a ne za pet godina.

Danish

pre 15 godina

O, Boze, sta cuh. Pa da bar proizvodimo naftu razumeo bi da bi nas pad cene iste ugrozio. Ali mi je uvozimo i placamo dolarima.Ovo mi mirise da vlada ne zeli jeftiniju naftu jer akcize rastu, pune budzet. Ja sam laik ali ovo mi zvuci u najmanju ruku cudno.

Dr. Rajko Uncanin

pre 15 godina

Nije tacno da se trgovinski deficit gleda samo u odnosu na jedan parametar kao sto je ukupan GDP. To je samo jedan od podataka koji se koristi u ukupnoj makroekonomskoj analizi.
Ako bi se kod makroekonomske analize posmatrao samo jedan parametar i istovremeno ignorisali ostali, dosli bi do racunice da je Srbija mnogo uspesnija izvoznica od npr. SAD. Izvoz Srbije 2007 je bio 21% ukupnog GDP Srbije, a izvoz SAD je bio 10,7% ukupnog GDP SAD.

Autor teksta Zdravković, tvrdi izmedju ostalog da je dinar skuplji nego sto treba, medjutim i pored toga sto je on savetnik NB Srbije ta ista banka ne pokazuje nameru da obara kurs. Svakog leta namerno podignu kurs da bi "odrali" baustelce. U cemu je problem? Jedino logicno objasnjenje je da se medijima servira jedna prica, a u stvarnosti se radi nesto drugo...

ekonomista

pre 15 godina

Prilicno neuka analiza domace situacije. Prvo, kada se prica o tome da NBS ne bi trebalo toliko da sterilise, treba reci sta je alternativa. Da NBS nije vodila restriktivnu politiku, danas bi inflacija bila 30,40, ko zna koliko posto i cena makroekonomske nestabilnosti bila bi mnogo veca od pomenutih 700 miliona. Uzgred, samo se kod nas pominje argument troskova sterilizacije kao argument protiv monetarne restriktivnosti. Drugo, ako NBS ne treba da sterilise, moramo reci na koji nacin onda da vodi monetarnu politiku u uslovima visoke inflacije, kojim instrumentom? Da li jednostavno odustane od bilo kakvih pokusaja da obuzda inflaciju?
Na kraju, analiza apresiranosti domace valute je totalno besmislena, zato sto je kao baza uzeta 2000. godina kada je dinar bio ekstremno potcenjena valuta, nakon godina ratova, sankcija i ekonomskog propadanja pod Milosevicem i radikalima. Istom logikom bismo, uzimajuci kao bazu drugi kvartal 1999. (NATO bombardovanje), mogli zakljuciti da je Srbija zemlja sa najbrzim ekonomskim razvoijem na svetu.

Miroslav Zdravkovic

pre 15 godina

Moji mejlovi su:
zdravkovicj@ikomline.net
i
zdravkovic.miroslav@gmail.com

Nemam nikakvu javnu poziciju, niti je zelim.
Niti bih da opsenarim kvaziznanjem...
Naslov je prejak, jer, citiracu IMF "This goes at least in part against the conventional view that falling oil prices would help non-oil-exporting emerging economies by improving their trade balances and reducing financial needs.
Even if commodity exportets surpluses persist, however, bank lending could still reverse if banks reassess the viability of lending to emerging economies, as they did during the Asiam and Russian crises".
WEO April 2008, strana 92.
Prevedeno na srpski, ove godine dospeva oko 4,5 milijardi dolara spoljnog duga, ali cemo mi privuci 7-8 milijardi dolara novih zajmova, pa deo preostaje za platno-bilansni deficit.
Sta ako iduce godine dospeva, neznam podatak ali na primer, 8-9 milijardi dolara, ali nam banke odobre 2-3 milijarde?
Umesto deficita u trgovini od 16-17 milijardi dolara, finansiranje nekih 5-6 milijardi. Kurs, cene, standard, BDP...
Sustina je u rastucim SDI kako bi rastao izvoz i ALARM da se politicari ne cenkaju vec da se fokusiraju na IZLAZ iz moguce katastrofe.
Svima se to sprema, ali ja sam ipak rodjen ovde i dotice me najlicnije.

SLedeci put cu o "Zabludama u Srbiji i novoj ekonomskoj geografiji", a zbog svih opstih mesta (tipa, najbolji geografski polozaj, jeftina obucena radna snaga, poljoprivreda kako komparativna prednost...) koja nas, kao zablude, skupo kostaju.

iwi

pre 15 godina

Mnogo sam se obradovao kada sam pročitao ovaj članak. Evo zašto: Nakon naglog skoka pritiska i blagog crvenila u očima zbog toga što mi ekonomisti objašnjavaju kako će po NAROD biti pogubno da naglo pojeftini gorivo (pošto nisam, zbog gore pomenutog crvenila, mogao da pročitam ceo tekst, ako je autor mislio da će drastičan pad cene goriva uticati na kućni budžet tako što ćemo onda više putovati, ići na zlatibor na jagnjetinu - Mačkat, i na Kop na kafu, pa nam još i ukinu vize..., ja mu se unapred izvinjavam) kliknem ja na link da pročitam komentare i imam šta da vidim: DATUM!!! Prvi komentar 21.jun 2008.g. Lepo, pomislih. Kad tu mojim iznenađenjima ne bi kraj. Poslednji komentar 22. jun, oko pola deset p.m. Pogledam na sat da proverim datum i oduševim se: Danas je, bre već 23. u mesecu! Znači još nedelju dana pa plata!

Eto zašto sam se obradovao. Stiže hranarina, a biće i za par litara benzina. (Ne daj Bože da pojeftini, naglo, pa da se još više obradujem.)

A što se ekonomista tiče, još ne mogu da zaboravim trenutak kada sam ukapirao da Darvin nije baš sasvim u pravu. Kaže čovek nastali smo od majmuna. E pa tome još nije došao kraj. Još nas prave majmunima. Jednom prilikom mi je u ruke pala neka knjiga iz ekonomije, a ja je malo listao iz dosade i, kao prstom sudbine, pročitam tu kako je za jednu zemlju ekonomski pogubno da svoj dug otplati pre roka na foru 50 centi za 1 dolar. Ma nije prošlo dva dana, a naš vrli, na kojoj god da je funkciji tada bio - čini mi se potpredsednik Vlade, Miroljub Labus saziva konferenciju za novinare i veselo nam saopštava kako smo postigli veliki uspeh jer smo otkupili dug po 50 centi za dolar. E tada su majmuni počeli i da bleje!

makroekonomista

pre 15 godina

Svaka cast na odlicnoj analizi!
Kad smo vec saznali sta radi autor, da li mozemo da saznamo i kako reaguju na monetarnom odboru kad cuju ovakve analize. To pitam zato sto mi iz banaka i struke bas kao i MMF pravimo i saopstavamo ovakve iste nalaze vec dugo ali se nadlezni oglusuju i nastavljaju da podizu repo kamatu. A kad se samo namirise mogucnost platno-bilansne krize (iz bilo kog razloga od mogucih hiljadu, ne mora samo zbog smanjenja cene nafte, moze npr zbog opste nelikvidnosti u bankarskom sistem na zapadu i posledicnog smanjenja SDI i kredita Srbiji) odletece sav taj vreli kapital koji je dosao u Srbiju da zaradi 15,75% risk-free prinosa u evrima i onda cemo imati preuranjenu i prejaku krizu dinara i pad ne na 120 nego na 200 dinara (koga zanima neka prouci slican primer Argentine 2001). Mislim da nikakva repo stopa ne moze da spreci rast cena poljoprivrednih proizvoda a ni nafte koje su generisale inflaciju i u Srbiji i u svetu, tako da pojacanje restriktivnosti koce ostatak privrede a ne elimise uzrok (kao kad imas kvaran zub ali pijes lekove protiv bolova umesto da odes kod zubara). Na kratak rok samo su nam obilne kise od pomoci a na dugi porast produktivnosti u poljoprivredi raznoraznim merama koje ce ublaziti efekte globalnog zagrevanja. A nafta nam je problem kako god da okrenes (sa ili bez repo kamate, pomoci ce nam samo manja potrosnja - tj. promena ponasanja).

Jos jednom svaka pohvala autoru! Nadam se da ce isti autor objavljivati i u buduce.

el gladijator

pre 15 godina

Ovo su teme koje iznedre puno stručnjaka različitih profila. Ja jesam zaposlen 12 godina u banci, direktor sam jedne filijale strane banke, ali mi je pasija makroekonomija, pa evo nekoliko opservacija. Najveću iluziju koju stalno slušam a evo i u komentarima dominira jeste smanjenje javne potrošnje. Trenutno je ona nešto malo više od 43,5 BDP i nema više prostora za smanjenje jer ipak smo mi Srbija i trebalo bi da to znamo a ne da raspravljamo o idealnoj situaciji. Ranijih godina bila je oko ili više od 50% pa se kukalo kako je ideal da padne na 45%. Samo napomena, Holandija i Grčka imaju oko 50%.U redu, to su bogate države koje inicitraju velike prihode pa to lakše i podnose. Najveći problemi dragi prijatelji su sledeći:
1) Javašluk u naplati javnih prihoda. Koliko vas koji se ovde javljate insistira da uzme fiskalni račun u prodavnicama.To je direktan priliv u budžet. Zašto vam ovo pričam. Planiran deficit 14 mlrd, a prihod je preko 6oo mlrd. Naročito u Srbiji ispod BGD sve živo u kešu se plaća. Siva ekonomija u državi je sigurno 30%. Sam Cvetković je priznao da je popustila disciplina. Poooštrenje fiskalne discipline kao i kazni te uklanjanje korumpiranih finan. inspektora i povećanje prihoda za 10% daje novih 60 mlrd a to je više od 30 mlrd koliko čini trenutna rupa u budžetu. U prevodu, povećajte sopstvenu svest pre bilo kakve kritike. Drugo u okviru br. 1) je još mnogo važnije. Neko je ovde spomenuo i bio u pravu da je zamrzavanje plata u javnom sektoru "short term". Istina je ali ajde da sprovedemo prvo taj "short term" na recimo 2 godine ali u okviru te dve godine izvedemo restruktuiranje (čitaj prevashodno smanjenje br.zaposlenih za barem 10% tj.tehn. višak). Sad sledi najbitnije: Povećati broj zaposlenih koji generišu veću sumu u budžetu kroz doprinose ( a ne da političari kvazi ekonomisti javno prizivaju manjenje stopa)kao i max. destimulisanje prijave na minimalac i isplatu plate na ruke i istovremeno krajnju stimulaciju korišćenja kartica u prometu i uplatu palata preko računa.
Zaposliti što više naroda(a to podrazumeva preduzetničku klimu i ekonomiju)

2. Cena nafte
Da razbijemo neke iluzije i neznanja. AKCIZE SU FIKSNA KATEGORIJA I IZNOSE 36 din PO LITRU BEZ OBZIRA DA LI JE CENA BENZINA 50 ILI 250 din. U našem budžetu koji je prenapregnut svako smanjenje akcize je katastrofa. Pa zašto Srbija ima najvišu cenu od svih u regionu (Balkan).Cena prerade u NIS-u tj. monoplizacija koja je i najveći naš neprijatelj i prijatelj inflacije. Tj. manjak konkurencije. Pa dokle će da raste nafta? Sve dok USA ima više koristi od jeftinog dolara zbog povećanja izvoza a manje štete zbog smanjenja direktnih investicija. Kao što već znate rupa u USA budžetu je ogromna i finansira se direktnim prilivom i od petro dolara i od drugih dolara nije ni važno. Pa odkud sada je USA više zainteresovan za izvoz a manje za investicije pa obara dolar:
a)katastrofa tržišta nekretnina i sunovrat poverenja u domaću valutu koje ta katastrofa prouzrokovala. Samo obaranjem osn. stope, FED obara i dolara, a jača se tražnja za kreditima koja je toliko sada potreban USA.
B) pošto su direktni prilivi presahli mora se izvoz povećati a to obara dolar, a pošto se nafta izražava u dolarima zemlje izvoznice ne će da gube. Dodajte još tu i naravno manipulacije (čitaj paničnu psihologiju kupaca da će biti još skuplje pa se kupuje nemilice)

3. Inflacija i kurs
Prosto ne mogu da poverujem da ima još likova koji zagovaraju dekretnu devalvaciju i procenjuju koliki je kurs. Ide se na vrednost od 120 din. Pa šta bi se desilo da tako zaista bude. Settite se devedestih i znajte da je u našoj državi to vrlo specijalan slučaj zbog nedavne hiperinflacije. kakav stampedo bi se obrušio na banke i menjačnice, sve cene bi odmah poskočile i za više od kursa ugrađujući tzv. psihološki efekat jer bi mislili da se devalvacija ne bi tu zaustavila, sindikati javnih preduzeća bi stupili u štrajk tražeći veće nadnice. Ukratko, pozitivni efekti na izvoz trajali bi u najboljem slučaju mesec dana.
radim u banci i znam kako se formira kurs i pravdam guvernera. BANKE SAM NA TZV. MEDJUBANKRASKOM TRŽIŠTU NUDE I KUPUJU DEVIZE. Dok NBS samo u ekstremnim slučajevima reaguje, kada je pre mesec dana skočio evro na 84. Drugo obavezna rezerva nam je 45%, a to znači da strane banke na svaki uvoz iz matice plaćaju NBS tzv. rentu od 45%. Tj na svaki 1 € plate 45 centi NBS. Stranu centralu to ne zanima pa hoće da joj se vrati taj ceo € sa kamatom a ovdašnje banke moraju to da zarade sa preostalih 55 centi. E zato je skup bankarski novac u državi. Naravno to ne zanima ni NBS pa je propisala da se deo obavezne rezerve, 10%, plaća u din. pa je to dovelo do skorog jačanja dinara. To naravno košta NBS, onih 700 mln eura, ali je mnogo veća cena hiperinflavije. Politički,(čitaj trošadžijski, nerazvojni i nedomaćinski), budžet je glavni krivac kao i raspodela plena u javnim preduzećima ko god da je na vlasti dok se narod zamajava ko je veći demokrata i koje više proevropski orjentisan.

4. Zaključak
Mislim da autor nije tačan u delu teksta koji se odnosi na visoku cenu nafte i da je to OK za državu jer su negativni efekti inflacije i kursa mnogo negativniji. Slažem se oko budžetski rashoda ali ne i u pristupu ostavrenja tj. smanjenja. Ne slažem se i sa apresijacijmo da je negativan jer ona nas je u ovih 8 godina nekako i održala. Ali se slažem da je neodrživa na srednji rok.
Ne slažem se ni da su evrointegracije jedino važne za direktne investicije. Mnogo su važniji uslovi i beneficije koje se nude strancima.Zar mislite da su SRS, SPS i DSS naparavile vlast stranci razbežali nakon ovlikuih ulaganja kao i da bi prestali da uvoze i izvoze u i iz Srbij? Taman posla. Ok bilo bi otežan ceo razvoj ali dok god neko vidi profit a ne preti mu neki problemi po njega lično taj nema problema da ulaže
Pozdrav

Spekulant

pre 15 godina

Procitao sam teks, izgleda kao dobra analiza, ali na srecu nisam ekonomista, pa mogu da razisljam i malo logicno.

Da rast cene nafte nama apsolutno ne ide u prilog je zbog toga sto smo od iste zavisni 100% i sto je ne proizvodimo, sto znaci da moramo da je placamo po sve visim cenama. Dakle taj povecani priliv noca mi trosimo da platimo tu naftu i tako se sve vise zaduzujemo.

Ako cene padnu, maozda cemo imati manji priliv od kredita, ali cemo manje i trositi na uvoz nafte, sto znaci da ce nam realno ostajati vise.

A sada sledi glavno pitanje, a to je kome odgovara visoka cena nafte?

Niko me ne moze ubediti da je realno povecanje od 40% cene nafte u poslednjih nekoliko meseci, ili jos gore na 250 dolara po barelu, kao sto smo mogli cuti da ce nafta kostati sledece godine. Niti je proizvodnja naglo smanjena, niti je potrosnja naglo povecana.

Moje misljenje:

1. Zemlje koje proizvode naftu, jednostavno nisu u stanju da se dogovore i da zarad sebe spekulisu sa cenom na ovaj nacin

2. Ko onda jeste?

3. Onaj ko zaista kontrolisu veliku kolicinu proizvedene nafte,a to je Amerika.

A sada svi vi bajni ekonomisti objasnjavajte zasto njima to odgovara, ja se necu upustati u to.

Jednostavno ne dozvoljavam da me neko ubedjuje u nesto sto nije logicno. Da se vratimo na analogiju sa drogom: sto je veca cena sve vam je teze da je platite.

Stevan

pre 15 godina

Kakav genijalan clanak. Samo autor zaboravio mali detaljcic, hajde da mu ga otkrijemo - nema nikakve krize sa naftom, nafte ima dovoljno na trzistu...Sto znaci sta - pa da je kriza vezana za $ (US Dollar) a ne naftu, wow, otkrovenje...Dolar ubrzano gubi primat koji je imao, nevezano za naftu cak. A jadno stanje $-a je posledica kreditne ekspanzije u USA upravo. Autor brka uzroke i posledice. A to sto nafta raste, pa upravo je dokaz da kapitalizam ipak funkcionise, da ne moze nesto za nista, nikad nije ni moglo. Ogromna likvidnost koju je Fed godinama ubacivao otisla je u cene sirovina, nafte, gasa, hrane.
I to uzrokuje inflaciju, globalnu, i u Kini je 15% min, npr. Neverovatno da to autor ne razume.

Novosadjanin

pre 15 godina

Svakakvih komentara procitah ovde. Clanak je posvecen uzrocno-posledicnim vezama viska i manjka likvidnosti u svetu i kreditnim tokovima kao posledicom toga i ne vidim da mu se ista moze zameriti! Cak naprotiv - jedna dobra analiza posle dugo vremena.

No, ovde je za Srbiju vazno jedno mozda i neekonomsko vec moralno pitanje: Da li zivimo kao drustvo u okviru svojih mogucnosti ili trosimo vise nego sto zaradimo? Da li zaposleni u javnom sektoru zive na grbaci produktivnog dela stanovnistva do nivoa gusenja? Ko to placa? Svi znamo posledice oba trenda. Problem je sto je veliki broj stanovnistva navikao da dobija standard za nerad i da ima prevelika ocekivanja i lazan smisao sopstvene velicine i vrednosti. A politicko samoubistvo je dirnuti u taj sektor... A ako analiziramo ekonomske krize SFRJ u protekla pola veka, videcemo da su se sve resavale dekretima, inflacijom, nestasicama, kradjom stednje, default-om na kredite, ratovima, samo nikako, ali nikako pravim korenitim reformama! Moj savet, polako vadite novce iz banaka....

Jovan

pre 15 godina

Razlozan tekst koji je izazvao ocekivanu ljutnju "zainteresovanih". U svakom slucaju, u poslednje vreme se sa svojim analizama toplo preporucuje i reformisani Jurij Bajc pa ce biti tekstova i za "drugu stranu".

iwi

pre 15 godina

@ Steve
Stive, sine, vidi se da živiš kako u Americi, tako i u zabludi. U velikoj zabludi ako zaista misliš da ćeš, skoči li evro na 120, moći više stvari da kupiš. Prvoga dana ne bi mogao ništa ni da kupiš jer bi sve radnje bile zatvorene a na njima papirić sa natpisom "Popis", a sutra već nove cene, iste plate i manja kupovna moć za istih 100E.
Živeli smo u vremenima kada smo imali mnogo para, DINARA, a nismo mogli ništa da kupimo; i u vremenima kada imamo šta da kupimo a nemamo para. Ovde se cene određuju prema kursu strane valute. I to jednostrano: kada skoči evro rastu i cene. Kada evro padne, cene ostaju, za svaki slučaj.
Tako to ide u zemlji Srbiji.

NeoDemokrata

pre 15 godina

Pre dvadesetak godina, po fakultetima (tehnickim) je kruzio jedan simpatican 'postupak' koji je 'stopostotno dokazivao' da je 1+1=3.

Onaj ko se malo vise bavio matematikom odmah je u 'postupku' nasao da su pocetni uslovi bili netacni i kompletan 'postupak' je od starta pogresan. Delovi koji su tacni - 99% su besmisleni jer start ne valja.

Da se vratim temi.

Ovaj, ovde promovisani, naucnofantasticni tekst treba iz mutnih oblaka filozofije spustiti na zemlju.

Prosto ne mogu da verujem da se od jednog stabla ne vidi suma. Ne zelim da omalovazavam, ali smatram da bi oni koji pisu i objavljuju ovakve radove, trebali biti oprezniji, jer su u zestokom sukobu sa osnovnom logikom.

Jer, sta ako cene nafte ostro i naglo skoce?

O cemu vi to???

pre 15 godina

@Steve
Ok je to sto ti kazes ali kao sto je neko vec rekao, u ovoj zemlji ti to ne bi stigao da iskoristis a od gubitaka ne bi mogao da pobegnes. 120 dinara za 1 evro je smesna cifra. U zemlji Srbiji ko lupi veci broj, taj je veci ekonomista, rece jedan pametan covek a ja sad tek shvatam smisao njegovih reci. Lep je to broj, 120 dinara ali razmisli malo: privreda ove zemlje je zavisna od uvoza, od energenata, sirovina do masina i licenci. Ne mozes da imas pozitivne efekte na izvoz zbog toga sto sto sve ovo gore navedeno presudno utice na cenu tog prozivoda/usluge. A tu je i psiholoski efekat, karakteristican za zemlje koje su vec na svojoj kozi osetile hiperinflaciju i raznorazne finansijske krize...svi bi hteli da se rese dinara=svi bi hteli evro u rukama=dodatna depresijacija ili smanjenje deviznih rezervi sto, naravno, ne bi trajalo dugo=za tih 100 dolara sto spominjes dobio bi stvarno MNOGO dinara ali ne bi mogao bogzna sta da kupis. Realan kurs dinara niko ovde ne moze precizno da odredi, ko god da ti kaze neku cifru (narocito vecu od 100 dinara za evro) znaj da taj veze o zivotu nema, a kamoli o ekonomiji.
Vazan faktor za nas a koji ovde niko ne spominje...izborna godina u Americi...kad to prodje, ocekuje se restriktivna fiskalna politika, apresijacija dolara, veca kamatna stopa u Americi...ne bas ruzicasta situacija za nas, narocito u vezi tako cesto spominjanih stranih direktnih investicija kojima se ljudi ovde frljaju kao da pricaju o stotinak evra. Amerikanci ce poceti da resavaju pitanje svog deficita i tada ce biti velikih problema za "male" zemlje,zavisne od stranog kapitala, veliki ce se snaci vec. Krizu na hipotekarnom trzistu i ne spominjem ali negativni efekti povodom toga nas takodje nece zaobici. Sve u svemu, mali uvek nastradaju, to nas ceka i sada, pitanje je da li cemo preduzeti povodom toga ili cemo se i dalje praviti neobavesteni...

Sushtina

pre 15 godina

A zasto savetnici, direktori filijala i ostali mikro i makro-ekonomski komentatori pisu svoje komentare na b92 u radno vreme? Da li cete te sate odbiti od plate?

Pedja

pre 15 godina

Mislm da ne treba da nas brine ostri pad cene nafte, jer ga nece ni biti. Sve je manje iste i dok se ne nadje alternativa, panicno ce se kupovati.

Sto se srpske privrede tice, i ona je super! Mafijaska je i sve je zasnovano na trange-frange sa "investitorima". Nista se bitno ne proizvodi a ni izvozi (ako zanemarimo maline i politicko glupiranje), trenutni priliv deviza je u najvecoj meri od prodaje srpskih "bogatstava". Kada to stane (a blizu je), bicemo svedoci bezanja u inostranstvo onih koji su od svega toga imali licne koristi. Mada, njihov odlazak nece bas mnogo promeniti, jer oni pare i ovako ne drze u zemlji.
Oni koji ostanu suocice se sa epohom liberalnog kapitalizma, za koji su osnove vec postavljene Zakonom o radu i jos dugo ce se raditi za prosecnih 350 Evra, uz evropske cene hrane, energije i nekretnina.

Ukratko, dok Srbija ne zasuce rukave i obnovi realnu proizvodnju nece biti srece.

bora

pre 15 godina

Da li to znaci da i Americi odgovara visoka cena nafte jer i oni zive na kredu, tj na petro i chajna dolare.
Samo ovde ima jedan mali, malecni problem, ko ce sve te dugove (i americke i srpske) da vrati, sve sa kamatama.

student

pre 15 godina

Postovani gospodine Zdravkovic,


mislim da je vasa analiza pogresno usmerena, sagledana iz loseg ugla i jako slabo obradjena. Ima rupa u temi kao i nacinu na koji je se prenosi skoro nepostojeca informacija pomesana sa vasom povrsnom analizom.
Ne razumem je da li text spada u analizu makroekonomije? Da li je analiticne ili normativne prirode, da li govori o onome sto jeste ili o onome sto bi trebalo biti? Koje deo realnosti posmatramo? Da li je to Srbija per se ili ono sto se desava na globalnom nivou? Za to bi nam trebala jako opsirna analiza.

Kako citam tekst sticem utisak da je ceo problem u cinjenici da Fed vodi restriktivnu monetarnu politiku i "zadrzava" petrodolare umesto da ih salje zemljama sam problemima platnog bilansa. Da li je to zaista tako?
Dalje, vi kao razlog nelikvidnostni globalnog finansijskog sistema stavljate zastoj uplata zemalja koje duguju? Gde je infromacija koja dokazuje korelaciju izmedju velicine finansijke rupe i kolicine novca koje duguju zemlje? Figurativno, to znaci da se siromasne zemlje "pojele" visak petrodolara.
Odatle skacemo na zemlje "omamljene" petrodolarima. Sta znaci zemlja omamljena petrodolarima? Zasto je zemlja omamljena petrodolarima? Da li to znaci da ta zemlja nije ekonomski autosuficijentna? Ako ne, sta bi to moglo da znaci. Kakva je zemlja koja zivi od priliva novih zajmova? Koje je ekonomske jacine?
Onda dolazite do zakljucka da ce to zaustaviti priliv kapitala u Srbiju. Iz toga sledi =>"PRILIV KAPITALA = ZADUZIVANJE". Zatim se mesamo u politiku drugih zemalja bez ikakve analize njihove ekonomske realnosti i zbog cega su te mere moguce kao i nivo tih mogucnosti. Nista u ekonomiji ne mozemo posmatrati zatvoreno, to bi trebali da znate.

Jedini podatak u vasem tekstu je indeks BDP-a po kupovnoj snazi valuta. Totalno nebitna stavka koja sama po sebi ne znaci apsolutno nista. Uz to, vi se uzdate u informacije MMF-a, organizacije za koju svi znamo da nije politicki neutralna sto uvek dovodi u pitanje njihovu ekonomsku objektivnost.
Kakve su predlozene mere? Koje su politicke a koje su ekonomske prirode? Zasto su izmesane?

" Rast izvoza radi početka procesa smanjivanja trgovinskog deficita..."
Objasnite nam kako cemo postici ovo? Slazem se sa vama da je od kljucne vaznosti za Srbiju povecati izvoz ali kakve to ima veze sa naslovom "Pad cena nafte bi ugrozio srpsku ekonomiju"?

Po onome sto interpretiram iz teksta:
a.) Cena nafte je veca nego ikada sto znaci i da ima dolara vise nego ikada
b.) MMF je pozajmio zemljama u razvoju mnogo vise para nego sto je mogao, zemlje su prestale da placaju i nacinile su toliki deficit da je Fed poceo da vodi restriktivnu monetarnu politiku.
c.) Pored toga sto je potraznja za naftom veca nego ikada a ona skuplja nego ikada svi rekordni profiti su ustvari jednaki onome sto su potrosile zemlje u razvoju. Generalno: Opet su krive zemlje u razvoju. Iako nemaju likvidnost da otplacuju dug MMF-u one ipak guraju potraznju nafte do ovog nivoa na kome se nalazimo.

Po tome, mi bi trebali da mislimo na sledeci nacin:
a.) Posto sada vode restriktivnu monetarnu politiku prilikom toliko velikog obrta, bice jako tesko ako ako padne cena nafte jer onda ce biti jos gore. Nece nam davati kredite.

To je totalno laicko razmisljanje za strucnjaka vaseg nivoa, cak nije ni ekonomsko razmisljanje vec povrsna mesavina razlicitih stvari u jako kratkom tekstu.

Ako vec spominjemo restriktivnu politiku koju vodi Fed onda treba jasno da analiziramo zasto i kako.
Dakle, kako je nastala finansijska kriza? Da li je postojao i da li jos uvek postoji finansijski balon? Kako funkcionise taj pojam? Koje su vrste hipoteka? Sta je subprime? Ko su "ninja" (no income, no work, no assets)? Sta nalazu Bazelske norme o banskarskom poslovanju? Sta su MBS (Mortgage backed securities), CDO (Colleteral Debt Obligation) i sve varijacije iste, CDS (Credit Default Swaps)? Kako funkcionise sistem kreditnog rejtinga. Koije su kompanije odgovorne za rejting? Kakva je transparencija u poslovanju banaka i sta je takozvana titularizacija?
Prvo moramo razumeti kako je nastao krah finansijskog sistema, onda ce postati kristalno jasno da sa time apsolutno nemaju nikakve veze zemlje u razvoju.
Pomenuti deficit za koji se i dalje ne zna kojih je dimenzija (banke jos uvek ne znaju tacno sta imaju u kreditnom portfoliju) je nastao nakon godina pumpanja finansijskog trzista nenormalnim ritmom i samim tim je stvaran neodrzivi ekonomski rast. Kada je sve puklo naravno da je MMF krenuo u akciju. Sta se drugo moglo ocekivati?
Fed je izabrao da kontrolise inflaciju isto tako kao sto NBS. Razlika: Fed ima iza sebe potraznju nafte koja je ovih dana jednaka zlatnom standardu, petrodolar. Dakle, restriktivna politika nije dovoljno efektivna ako nema priliva. Kod nas je taj priliv postojao od privatizacije ali to nije vecno. Za to vreme nije se ispravno ulozilo, itd... necu ulaziti u politicke teme.
U svakom slucaju da se ne udaljavam od teme hipoteticki naslov "Pad cena nafte ugrozio bi srpsku ekonomiju" je krajnje naivan. Ne razumem da li stvoren da plasi ljude koji ne poznaju materiju ili vi gospodine Zdravkovicu zaista mislite da bi cena nafte mogla pasti pre nego sto se oporavi finansijsko trziste i sve se dovede u normalu?

RazmisliteMalo

pre 15 godina

Gubitak vrednosti dinara je nešto što smo probali i rezultiralo je bogaćenjem krimosa i užasnim osiromašenjem građana. Svako ko malo razmišlja može da povuče paralelu. Evropska unija, razvijeno društvo... valuta stabilna! Jel im fali nesto? Zive mirno i spokojno od postenog rada. Kad kod nas bude sve mirno i pošteno neće se javljati takvi sa idejama da zarade na narodu na nestabilnosti cena nafte i hrane. Okrenite se ljudi stvaranju i radu...

Bojan

pre 15 godina

"ovde dolazimo do apsurdnog zaključka da je moguće da nastupi nagli zastoj u prilivu kapitala u Srbiju, koji nikakve veze nema sa našim političkim haosom i koalicijama koje bi formirale vladu, a koji će nas sve prilično oštro pogoditi kroz nagli pad standarda. " Zasto ste nas onda plasili sa radikalima na vlasti i obecavali Evropsku uniju kada evropljani ne zele Lisabonski sporazum, a samim tim prosirenje Evropske unije (nezele ne samo Srbiju vec ne zele ikoga vise u EU)

Philippe Bonnefoy

pre 15 godina

Najzad tekst koji vredi procitati i nad njim se zapitati dokle cemo voditi uvozno orijentisanu ekonomsku politiku.
Dajte coveku stalnu kolumnu!!!!!!!!