Јавно власништво, Веза
Preminuo je 19. januara 1938. godine, a svoj grob osmislio je još za života.
"U vezi sa Nušićevim nadgrobnim spomenikom plele su se razne priče, koje do danas zapravo ostaju na nivou neproverenih anegdota ili čak nepouzdanih i neproverenih informacija koje pomalo liče na teorije zavere", rekla je za
Istorijski zabavnik Neda Kovačević, dobar poznavalac prestoničkih dešavanja i žena koja već godinama radi na popisivanju beogradskih spomenika.
"U stvari, ništa o pravim razlozima zašto je spomenik baš takav ne možemo tvrditi sa stopostotnom sigurnošću", dodala je.
Oko ovog mesta, "Kuće Branislava Nušića" kako na grobu piše, decenijama se pletu mitovi i legende.
Prema jednoj, Nušić je bio istaknuti član masona, tajnog društva čija je piramida jedan od glavnih simbola. Po drugoj, komediograf je tražio baš ovaj oblik da bi na taj način izbegao mogućnost da mu se neko "uneredi na grobu".
"Ne treba zaboraviti da su u obliku piramide, od komada naslaganog kamenja u tom obliku načinjeni i mnogi spomenici palim ratnicima nakon Balkanskih i Velikog rata kod nas, a da je i Nušićev sin jedinac jedan od njih. Strahinja Ban, dobrovoljac, poginuo je kao pripadnik Skopskog đačkog bataljona", kaže Kovačevićeva.
Dodaje i da su humor i smeh bili Nušićev vid borbe sa surovim trenucima koje mu život neprestano priređivao.
Branislava Nušića danas pamte kroz komediografski rad, ali on je bio više od toga - romanopisac, pripovedač, pisac libreta za srpske opere, esejista, neumorni nacionalni pregalac, osnivač moderne retorike u Srbiji, novinar, učesnik u Srpsko-bugarskom ratu 1885, diplomata, nadareni fotograf amater, i tako dalje.
Upravo tu možda se krije i deo odgovora o tajni njegove grobnice.
"Nušić je bio izuzetno bogata, snažna i svestrana ličnost i logična je tvrdnja 'kakav je život vodio, takav je i grob'. Znajući Nušićev neprevaziđeni smisao za humor i originalnost duha, mislim da je on uz sve to hteo i da se još jedanput našali i oplemeni smehom okolinu, razbijajući ustaljenu šemu i stereotipe prema životu i smrti" zaključila je Kovačevićeva.
By <a href="//commons.wikimedia.org/wiki/User:Matija" title="User:Matija">Matija</a> - <span class="int-own-work" lang="en">Own work</span>, CC BY-SA 3.0, Link
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 50
Pogledaj komentare