Najveće misterije univerzuma (1. deo)

Uprkos velikim dostignućima čovečanstva, u velikoj meri smo i dalje potpune neznalice, kada je reč o prirodi svemira i njegovom sadržaju.

Život

Izvor: scientificamerican.com

Utorak, 26.07.2016.

14:24

Najveće misterije univerzuma (1. deo)
Foto: Thinkstock

To možda deluje obeshrabrujuće, ali je istovremeno i uzbudljivo: postoji još toliko mnogo stvari koje ljudski intelekt može da proučava i pokuša da razume.

Jedna od takvih misterija su planetarni sistemi.

Sadašnja nauka o egzoplanetama žrtva je neobične ironije: s jedne strane, u poslednjih 20 godina svedoci smo neporecive revolucije kada je reč o otkrivanju drugih planeta koje kruže oko svojih zvezda, pa opet, uprkos velikim sličnostima u pogledu veličine, pa čak i sastava atmosfere, još nismo pronašli ni jedan sistem koji izgleda baš kao naš.

Čak i ako uzmemo u obzir nedostatke savremenih metoda detekcije takvih sistema, oni koji sadrže gasovite džinove poput Jupitera i Saturna, ali i male planete blizu zvezda, uopšte nisu uobičajeni.

Većina zvezda u našoj galaksiji ima planete, ali većina sadrži mnoštvo malih i umereno velikih planeta u orbitama koje bi sve “glatko” stale unutar orbite Merkura. Zapravo, 50 odsto zvezda sličnih Suncu sadrži svetove koji imaju masu približnu Zemljinoj i veću, a da godina na njima ne traje duže od nekoliko zemaljskih meseci.

Štaviše, kosmohemijski dokazi (sa meteorita i planeta) u našem sistemu sugeriše da su primitivna čvrsta nebeska tela nastala pre gotovo 4,6 milijardi godina, a da su planete koje liče na Zemlju “završene” tek 100 do 200 miliona godina kasnije.

To i ne bi bilo čudno, izuzev činjenice da postojeći podaci o superzemljama u dubokom svemiru pokazuju da većina njih ima velike gasovite atmosfere sačinjene od vodonika i helijuma, koje su nastale vrlo rano u njihovom razvoju.

Drugim rečima, kao da su Zemljini egzoplanetarni rođaci nastali mnogo ranije u istoriji njihovih sistema, nego što je to slučaj sa našom planetom, Marsom, Venerom ili Merkurom.

Zaključak je da Sunčev sistem nije tipičan, a možda je i sasvim neobičan u univerzumu. To ne samo da izaziva postojeće modele nastanka planeta, nego i otvara teško pitanje: da li je postojanje života na zemlji direktno vezano za izuzetnost našeg sistema?

Odgovor još ne znamo, ali možda rešenje leži u posmatranju događaja koji se odvijaju u mladim planetarnim sistemima daleko od nas, a koje pomno prate naši teleskopi.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

21 Komentari

Možda vas zanima

Društvo

Snažno nevreme stiže u Srbiju

U većem delu Srbije će danas pre podne biti pretežno sunčano, toplo, suvo i vetrovito, uz olujnu košavu u Beogradu, na jugu Banata, u Pomoravlju i donjem Podunavlju, a već u poslepodnevnim satima biće kratkotrajne kiše ili pljuskova.

7:13

1.5.2024.

1 d

Podeli: