Vest da je čovek uspeo da kreira prvi veštački DNK, a da je ćelija u koju je ubačen nastavila da živi i razmnožava se, je obišla svet veoma brzo. Još brže vam B92 u saradnji sa Discovery Chanel donosi intervju sa čovekom koji je ovo uspeo.
On je Kreg Venter (Craig Venter), osnivač Instituta Džej Kreg Venter u SAD-u, u kome je stvorena ova prva ćelija sa veštačkim DNK.
Šta je po vama veštački život?
To nije tako teško objasniti. Pošli smo od ćelije jednostavnog organizma mikoplazme. Dešifrovali smo sastav njenog genoma, odnosno DNK, a zatim napravili veštački genom i implantirali ga u ćeliju iz koje je odstranjen originalni DNK. Ćelija je počela da ga čita i tako postala sasvim novo živo biće. Tako da, jedini DNK u toj novoj ćeliji je veštački DNK sastavljen uz pomoć kompjutera, zato kažemo veštački život. To nije plastična ćelija, ona je vrlo živ organizam koji se samostalno umnožava, ali sve što sadrži dobijeno je putem kompjuterskog koda.
Da li čovek može stvoriti veštački život koji može sam za sebe nastaviti da živi, da se razmnožava i evoluira?
Nisam siguran da trenutno postoji cilj da se tako nešto uradi. Organizam koji smo stvorili može da opstane samo u laboratoriji i pod specijalnim uslovima. To je jako važno. Jer, ako ćemo, recimo, da naravimo veštačke alge, potrebno je da ih tako napravimo da one ne mogu da opstanu u okeanima ili drugim staništima. Najbitnije je da možemo da kontrolišemo njihov opstanak. Mi se protivimo plasiranju veštačkih organizama van laboratorije i ja smatram da je svaka laboratorija koja se bavi ovakvim stvarima dužna da se stara o tome da organizmi budu takvi da ne mogu opstati van laboratorije.
Šta predstoji u nauci 21. veka da se važno otkrije? Po vama.
Još uvek sam pod utiskom ovog poslednjeg otkrića. Ipak, ono što bih za života voleo da vidim jeste pozitivna primena ovog otkrića, kada su u pitanju novi izvori energije, hrana, čista voda, ili kada je u pitanju recimo vakcinisanje. Za mene, kao naučnika, bilo bi sjajno kada bih video da je moj rad pozitivno uticao na čovečanstvo.
Da li očekujete da će nova tehnologija i proizvodi poput biogoriva biti dostupni svim ljudima u svakom delu sveta?
Pa, to bi svakako bilo idealno. Zemlje koje najbrže usvoje nove tehnologije steći će ekonomsku prednost nad drugima. Cilj nam je da, ako dođemo do nekih rešenja, učinimo sve kako bi licenca bila dostupna širom sveta. Potrebno je da se stvari globalno primene. Dosta naših investitora nije iz Amerike, već iz nekih drugih zemalja koje smatraju da bi nove tehnologije mogle imati pozitivan uticaj na njihove ekonomije. Recimo, ako želimo da u budućnosti manje zavisimo od nafte kao izvora energije, biologija kao nauka, biće od velikog značaja.
Prošlo je 10 godina od kada je dekodiran ljudski genom, a čini se da je progres u pogledu primene medicinskih dostignuća na konkretne slučajeve bio prilično slab. Da li mislite da smo suviše optimistični u pogledu očekivanja od primene veštačkog života? Da li ćemo za 5 do 10 godina biti u prilici da se uverimo u neka neverovatna dostignuća u vezi sa veštačkim životom.
To je veoma važno pitanje i okrenuto je budućnosti. Ne sumnjam da će za 20, 30 godina ovo biti dominantna tehnologija koju će svi koristiti. Moguće je da će se to desiti i mnogo brže. U pravu ste – progres u vezi sa ljudskim genomom bio je znatno sporiji jer je zavisio od ove nove tehnologije, ali sada će verovatno stvari ići mnogo brže.
Da li će vaša otkrića promeniti način na koji se naša civilizacija razvija, u smislu fundamentalnih vrednosti na kojima počiva čovečanstvo?
Iskreno se nadam da će otkrića imati pozitivan efekat na našu civilizaciju. Nova otkrića su nam neophodna. Uskoro će nas na planeti biti skoro 9 milijardi, a trenutno nemamo načina da obezbedimo hranu, vodu I lekove za sve ljude na planeti, a da pri tom istovremeno ne ugrozimo životnu sredinu. Nadam se da će nove tehnologije upravo doprineti tome da prestanemo da uništavamo prirodu koja nas okružuje. S druge strane što više saznamo o DNK, više ćemo biti u prilici razumemo sopstvenu evoluciju i možda utičemo na nju u budućnosti.
Šta je to što vas nagoni da se bavite ovakvim otkrićima?
Kao naučnik, nalazim se u privilegovanoj poziciji da mogu da razmišljam o takvim stvarim i pokušam da nađem rešenja. Bio sam u prilici da plovim oko sveta I bio sam svedok promena – video sam kako su se predivni, čisti okeani vremeno pretvorili u prava smetlišta i kako život u njima polako zamire. To me veoma pogađa i zbog toga radim na otkrićima koja mogu popraviti ove stvari. Mislim da svako od nas treba da radi na tome da ovaj svet učinimo boljim mestom za život.
Upoznati ste sa užasnim izlivanjem nafte u Luizijani. Da li mislite da će vaši budući mikrobi moći da rešavaju takve probleme.
Moramo biti vrlo pažljivi kada je to u pitanju, ali svakako mislim da moramo raditi na tome da pronađemo alternativno rešenje. Jer, dok god crpimo naftu na način na koji se to sada radi, postoje realne opasnosti od ekoloških katastrofa.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
U Albaniji je počela gradnja deonice Miljot–Baldren, u okolini Lješa, čime se nastavlja izgradnja ključnog severnog pravca buduće Jadransko-jonske saobraćajnice. Nakon završetka ove deonice, preostaje još pravac ka Murićanu i granici sa Crnom Gorom.
Američlka politička organizacija Republikanci za nacionalnu obnovu saopštila je danas da bi američki predsednik Donald Tramp trebalo da se odazove pozivu predsednika Srbije Aleksandra Vučića i poseti Srbiju.
Sukob na Bliskom istoku – 104. dan. Predsednik SAD Donald Tramp je objavio da obustavlja planirane napade na Iran. Izjavio je da uskoro očekuje da bude potpisan sporazum sa Iranom, istakavši da su "dokumenti blizu konačnih oblika".
Iako se kalcijum najčešće povezuje sa zdravljem kostiju, njegova uloga u organizmu je mnogo šira. Ovaj mineral je neophodan za pravilan rad mišića, nerava i srca. Ipak, mnogi ljudi ga ne unose u dovoljnim količinama.
Ergin Ataman, trener Panatinaikosa, izneo je ozbiljne optužbe nakon pete utakmice finala grčkog prvenstva, tvrdeći da je centar Olimpijakos Tajrik Džons fizički napao Kendrika Nana u prostoru kod svlačionica.
Francuski predsednik Emanuel Makron ugostiće u sredu američkog predsednika Donalda Trampa na večeri u Versajskoj palati, saopštila je danas Makronova kancelarija.
Rat u Ukrajini – 1.571. dan. Sukobi se nastavljaju uz nove napade dronovima i artiljerijom, dok Moskva najavljuje pojačane udare, a Kijev upozorava na moguću eskalaciju raketama "Orešnik".
Sukob na Bliskom istoku – 106. dan. Pojavili su se detalji mogućeg sporazuma između SAD i Irana, berze su reagovale rastom, dok sukobi u Ormuskom moreuzu ne prestaju.
Predsednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević poručio je danas u razgovoru sa građanima u mestu Deronje u opštini Odžaci da su predstojeći izbori pitanje očuvanja države i stabilnosti Srbije.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da će sporazum između SAD i Irana biti potpisan u nedelju, 14. juna, tvrdeći da bi to dovelo do trenutnog otvaranja Ormuskog moreuza i promene odnosa između dve zemlje.
Jedan manje poznat ratni film dostupan na Netflix poslednjih je godina stekao brojne obožavaoce, koji ga porede s klasicima žanra poput filma "Spašavanje redova Rajana".
Neki su je već proglasili nezvaničnom himnom Svetskog prvenstva u fudbalu 2026. Kako je jedna pesma Dubioze kolektiv stara više od deset godina uspela da osvoji Balkan – a i mnogo šire?
The Air Force of the Armed Forces of Ukraine warned on Friday, June 12, about a high probability that Russian forces will use “Oreshnik” medium-range ballistic missiles.
The European Migration Pact, a comprehensive legislative package establishing common rules for migration management, border control, and asylum procedures, begins to apply today in all member states.
The U.S. website Axios reported that four aircraft of the United States Air Force have taken off for Europe as part of preparations for a possible signing ceremony of an agreement between the United States and Iran to end the war.
Na Reditu se ovih dana govori o pomalo bizarnoj priči koja tehnički nema veze sa gejmingom, ali nosi zanimljivu pouku: gejmerski kompjuter spasava život.
Peugeot je ove nedelje zvanično predstavio E-208 GTi, prvi potpuno električni model sa legendarnom GTi oznakom, a sada su poznati svi tehnički detalji, kao i cena ovog automobila.
Komentari 26
Pogledaj komentare