Info

Nedelja, 29.01.2006.

15:07

Kolumbo željeni predak

NA vrata 120 građana Katalonije ovih dana zakucali su stručnjaci iz Laboratorije za genetičku identifikaciju i zamolili ih za saradnju u istraživanju, čiji bi rezultati trebalo da budu objavljeni iduće godine. Ovi Katalonci imaju jednu zajedničku crtu - nose prezime Kolom", što je i bio povod da ih stručnjaci potraže i zamole za DNK analizu, kako bi se utvrdilo njihovo eventualno srodstvo sa Kristiforom Kolumbom.

Izvor: Vladimir Stankoviæ

Default images

NA vrata 120 građana Katalonije ovih dana zakucali su stručnjaci iz Laboratorije za genetičku identifikaciju i zamolili ih za saradnju u istraživanju, čiji bi rezultati trebalo da budu objavljeni iduće godine. Ovi Katalonci imaju jednu zajedničku crtu - nose prezime Kolom", što je i bio povod da ih stručnjaci potraže i zamole za DNK analizu, kako bi se utvrdilo njihovo eventualno srodstvo sa Kristiforom Kolumbom.

Veza između Kolomba, Koloma ili Kolona (u španskoj verziji je Kolon sa "n", u katalonskoj Kolom sa "m") proizilazi iz neprecizne biografije slavnog moreplovca za kojeg se ne može sa sigurnošću tvrditi koje je nacionalnosti. U većini dokumenata stoji da je čovek koji je otkrio Ameriku rođen 25. avgusta ili 31. oktobra 1451, u Đenovi ili Savoni. Umro je u Valjadolidu, 20. ili 25. maja 1506.

Većina istoričara smatra da je Kolumbo bio iz Đenove, dakle Italijan, ali postoje i verzije po kojima je njegovo poreklo portugalsko, špansko ili još preciznije katalonsko. Upravo, ova poslednja mogućnost bila je povod da se u Kataloniji, ali takođe u Valensiji i Balearima, teritoriji koja se u katalonskoj nacionalnoj terminologiji označava kao "katalonske zemlje", otpočne sa DNK analizom osoba sa prezimenom Kolom. Ukupno će biti obavljeno oko 300 analiza. Traži se hromozom Y, jedini koji muškarci nasleđuju samo po očevoj liniji, kako bi se uporedio sa ostacima Ernanda Kolona (ili Kolumba), jednog od sinova slavnog moreplovca.

Katalonci svoje verovanje da je Kolumbo bio njihov, baziraju na istraživnju peruanskog istoričara Luisa Uljoa Sisnerosa, koji je 1927. u Parizu, na francuskom, objavio delo "Kristof Kolomb Katalonac. Pravo poreklo pronalazača Amerike". Jedan dokumentarni film koji je emitovan na kanalu "Diskaveri" takođe barata tezom da je Kolombo/Kolom katalonskog por ekla, a da je promenio prezime zato što je učestvovao u nekim sukobima u Španiji i završio na strani gubitnika...

Očekuje se da rezultati istraživanja budu objavljeni u maju iduće godine, na 500. godišnjicu smrti Kristifora Kolumba, čije ime i prezime u katalonskoj verziji glasi Kristofor Kolom. Ako se nekom prilikom nađete u Barseloni, spomeni k slavnom moreplovcu na kraju čuvene ulice Ramblas, sa prstom uprtim "u pravcu Amerike" lakše ćete naći ako pitate za spomenik Kolomu nego Kolumbu... Kolumbo je na čuveni put krenuo 3. avgusta 1492. iz Uelve (Španija), a 12. oktobra dodirnuo je tle na ostrvu Guanahani, koje je on nazvao San Salvador. U Uelvu se vratio 15. marta 1493. Kasnije je još tri puta prelazio Atlantik, poslednji put od 11. maja 1502. do 7. novembra 1504. Umro je u Valjadolidu, ali se njegovo telo seljakalo po svetu baš kao što je on za života krstario morima.

Prvobitno je sahranjen u Valjadolidu, potom je prebačen u manastir Kartuha u Sevilji, odatle je 1542, po želji sina Dijega, preseljen u Santa Domingo, ali je po dolasku Francuza na ostrvo 1795. kovčeg sa posmrtnim ostacima preseljen u Havanu. Odatle je, posle rata 1898. i nezavisnosti Kube, vraćen u Sevilju gde je i danas.

Ali, u Santa Domingu je 1877. pronađen olovni kovčeg na kojem je pisalo da su u njemu ostaci Kristobala Kolona. Istoričari se otad spore gde slavni moreplovac zaista počiva, u Sevilji ili Santa Domingu, a rezultati DNK analiza sadržaja oba sanduka, neće biti poznati do maja 2006. Nezvanično se saznaje da analiza kostiju iz Sevilje potvrđuje vezu sa sinom Dijegom.

Bilo kako bilo, Kolumbo je otkrio Ameriku, na čemu mu neki (u pojednim momentima) baš i nisu (bili) zahvalni, a svetu ostaje da otkrije mnogo toga o njemu. Od toga gde je rođen i odakle je, do mesta u kojem počiva.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Region

Loše vesti za korisnike ove banke

Privredna banka Zagreb (PBZ) odlučila je da podigne deo naknada svojim korisnicima za neke njihove usluge od 1. avgusta 2024. godine. Svojim korisnicma nisu posebno obrazložili zbog čega su se odlučili na ovaj potez.

14:52

18.5.2024.

1 d

Svet

Nemačka na udaru Rusije: "Uzimamo svoje"

Ruski sud naredio je da imovina, računi, nekretnine i akcije Dojče banke i Komercbanke budu zaplenjene u Rusiji, kao deo tužbe protiv nemačkih banaka, navodi se u sudskim dokumentima.

13:07

19.5.2024.

19 h

Svet

Rusi prešli severnu granicu: Harkov pada?

Ofanziva ruskih snaga na harkovskom pravcu pokazala se toliko brzom i snažnom da im oskudne odbrambene strukture Ukrajine nisu postale prepreka, a osiromašeni redovi ukrajinskih oružanih snaga nisu bili spremni da brane svoje položaje, piše Njujork tajms.

8:12

19.5.2024.

1 d

Podeli: