"Ne želimo da gledamo u tuđe dvorište, ali svakako smatramo da ovo nije prilika da neko slavi progon svojih građana. Mi ne želimo da delimo lekcije, ali je to svakako prilika da se ova poruka uputi i to je na nekim drugima da razmišljaju'', rekao je Stefanović.
On je istakao da je dan kada se obeležava godišnjica progona Srba iz Hrvatske "težak i tužan" dan dodajući da Srbija mora da povede računa o tim ljudima kako bi se ostvarila njihova prava.
''Moramo da razmišljamo o ovom narodu kako da ih još bolje integrišemo, kako da im obezbedimo njihova prava na imovinu, povratak onima koji to žele, a onima koji su odlučili da se ovde trajno nastane da obezbedimo da imaju više posla i sve ono što imaju svi drugi građani Srbije'', rekao je Stefanović.
Parastosu je prisustvovao i predsednik Koalicije udruženja izbeglica Miodrag Linta, koji je od međunarodne zajednice tražio da se Hrvatskoj zabrani obeležavanje Oluje.
"Naša koalicija je zatražila od međunaodne zajednice da traži od Hrvatske da ne slavi progon Srbe, da se procesuiraju svi odgovorni za zločine protv Srba, da se reši pitanje nestalih i vrate oduzeta prava, kao i da se obezbede uslovi za održiv povratak proteranih Srba'', rekao je Linta dodajući da je s područja Hrvatske za vreme rata proterano više od pola miliona Srba.
Kako je rekao, od tog broja trenutno više od 300.000 ljudi živi u Srbiji, više desetina hiljada širom sveta, a svega oko 50.000, uglavnom starijih ljudi, vratilo se na svoja ognjišta.
''Proterani Srbi, ali i Srbi povratnici, se suočavaju sa velikim brojem problema - pitanjem nestalih lica, nije rešeno pitanje obeštećenja porodicama žrtava, sudski postupci dugo traju i visoki su troškovi parnica'', rekao je Linta i dodao da u Hrvatskoj nema političke volje da se ekshumiraju posmrtni ostaci Srba koji se nalaze na poznatim grobnim mestima,
Poseban problem, kako je rekao, jeste i veliki korpus oduzetih imovinskih, stečenih prava - imamo 40.00 oduzetih stanarskih prava, više od 50.000 penzionera kojima se duguju zaostale neisplaćene penzije...
Parastos je služio vladika Jovan Slavonski, a pored velikog broja građana, parastosu je prisustvovao i zamenik gradonačelnika Andreja Mladenović.
Nakon toga položeni su venci na spomen-ploču stradalim Srbima u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije od 1990. do 2000. godine.
Parastosu su, pored građana, prisustvovali ministar policije Nebojša Stefanović i zamenik gradonačelnika Beograda Andreja Mladenović, kao i predsednik Koalicije udruženja izbeglica Miodrag Linta, koji je od Saveta Evrope tražio da se Hrvatskoj zabrani obeležavanje Oluje. Oluja se u Hrvatskoj obeležava kao Dan pobede.
U akciji "Oluja" avgusta 1995. koja je započela 4. avgusta vellikom vojnom akcijom oružanih snaga Hrvatske, uz podršku NATO-a, kao i jedinica Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) i Armije BiH (ABiH), izvršena je agresija na prostor Republike Srpske Krajine, odnosno na sever Dalmacije, Liku, Kordun i Baniju.
Do agresije je došlo uprkos činjenicama da se ta oblast nalazila pod zaštitom UN-a, kao sektori "Jug" i "Sjever", kao i da su predstavnici RSK u Ženevi i Beogradu prihvatili predlog međunarodne zajednice o mirnom razrešenju.
Među stradalima, prema podacima Veritasa, nalazi se 1.196 (65 posto) civila, od kojih su oko tri četvrtine bili stariji od 60 godina. Među žrtvama se nalazi 544 (29 posto) žena, od kojih su oko četiri petine bile osobe starije od 60 godina.
Takođe, prema podacima Veritasa, od ukupnog broja žrtava do sada je rasvetljena sudbina 951 lica, dok se na evidenciji nestalih još vode 894 osobe, među kojima su 632 civila (315 žena).
U akciji "Maestral", koja je bila produžetak "Oluje", hrvatske oružane snage u sadejstvu sa Petim korpusom Armije BiH, ubile su 655 i prognale oko 125.000 srpskih stanovnika s područja 13 opština u BiH.
Odluka o početku akcije "Oluja" je, na predlog tadašnjeg komandanta sektora Jug, hrvatskog generala Ante Gotovine, doneta na Brionima 31. jula 1995.
Na tom sastanku u Titovoj vili na Brionima, predsednik Hrvatske Franjo Tuđman je jasno definisao cilj operacije poručivši da treba naneti "takve udarce Srbima da praktično nestanu s ovih prostora".
U prvostepenoj presudi Haškog tribunala, aprila 2011, bilo je ocenjeno da je "Oluja" bila udruženi zločinački poduhvat, s tadašnjim predsednikom Tuđmanom na čelu, čiji je "cilj bio prisilno i trajno uklanjanje srpskog stanovništva i naseljavanje tog područja Hrvatima".
Tribunal je drugostepenu presudu doneo 17. novembra 2012. i njome oslobodio krivice hrvatske generale Gotovinu i Mladena Markača.
Oni su oslobođeni krivice za progon srpskog stanovništva iz Kninske krajine 1995, čime je poništena prvostepena presuda kojom je Gotovina bio osuđen na 24 godine, a Markač na 18 godina zatvora.
Žalbeno veće je oslobodilo optužene po svim tačkama optužbe, mada nisu negirani zločini utvrđeni u prvostepenoj presudi.
Akcija "Oluja" se nalazi i pred Međnarodnim sudom pravde (MSP) u sporu o genocidu po uzajamnim tužbama Hrvatske i Srbije, o čemu je glavni pretres održan u Palati pravde u Hagu od 3. marta do 1. aprila ove godine.
Srbija u kontratužbi insistira na tome da tokom ratova devedesetih godina na području Hrvatske (odnosno bivše RSK) isključivo akcija "Oluja" može da se potpuno odredi kao genocid po definiciji iz Konvencije UN-a o sprečavanju i kažnjavanju genocida.
U Hrvatskoj je 5. avgust državni praznik, koji se slavi kao Dan pobede i domovinske zahvalnosti za akciju "Oluja".
Pokret socijalista poručio je danas da nikad neće prestati da se zalaže za sve proterane i sve žrtve "Oluje", ističući da je put evrointegracija - put očekivanja pravde za sve prognane, raseljene i postradale tokom ratova devedesetih na prostoru bivše Jugoslavije.
Na tom putu, kako se navodi, svaka članica EU treba da raskrsti sa zločinima koji su se događali u ovom delu Evrope, tako što će uvek biti na strani žrtava i prognanih, navodi se u saopštenju i ukazuje da na današnji dan pre 19 godina Srbi nisu sami sebe proterivali sa svojih vekovnih ognjišta.
Svi prognani i postradali u političkom delovanju Pokreta socijalista mogu prepoznati i svoju borbu, za žrtve i patnju, za oteto i zapaljeno, za neprikosnoveno pravo svojine, koje im je oduzeto.
Aleksandar Vulin i svi članovi Pokreta socijalista, a i oni koji će to biti, nikad neće zaboraviti ovaj tragičan dan i nikad neće prestati da se zalažu za sve proterane i sve žrtve Oluje, navodi se u saopštenju.
Srpski pokret obnove očekuje od Hrvatske da ne slavi godišnjicu zločina nad srpskim stanovništvom u operaciji „Oluja", već da, kao članica Evropske unije, u potpunosti primeni evropske standarde u zaštiti prava nacionalnih manjina, izjavio je potpredsednik Srpskog pokreta obnove Aleksandar Čotrić.
"To, pre svega, znači da nadležni organi Hrvatske učine sve da eliminišu atmosferu nesigurnosti i straha kod pripadnika srpske zajednice, da im omoguće održivi povratak u kuće i stanove iz kojih su prognani, da im vrate oduzetu imovinu i stanarska prava i da ukinu tajne optužnice na osnovu kojih hapse Srbe povratnike", naveo je Čotrić u izjavi dostavljenoj medijima.
Čotrić, koji je član Odbora za dijasporu i Srbe u regionu u Skupštini, istakao je da se nigde u civilizovanom svetu ne slavi i ne uzdiže zločin proterivanja sopstvenih građana i ubistva na hiljade starih ljudi, žena i dece.
On je podsetio da po poslednjem popisu stanovništva u Hrvatskoj živi četiri stotine hiljada Srba manje nego 1991. godine.
Koordinacija srpskih udruženja porodica nestalih, ubijenih i poginulih sa prostora bivše Jugoslavije saopštila je da porodice žrtava hrvatske akcije "Oluja" ni danas, 19 godina kasnije, nisu dobile bilo kakvu satisfakciju za svoj gubitak.
"Hrvatska je za zločine tokom Oluje, za 19 godina, pravosnažno osudila samo jednu osobu, što jasno govori da nije i ne namerava ozbinjno da sudi za ove i sve druge ratne zločine počinjene nad Srbima, piše u saopštenju.
Haški Tribunal je konačnom drugostepenom presudom oslobodio hrvatske generale za udruženi zločinački poduhvat u Oluji, iako je prvpostepenom presudom Antu Gotovinu osudio na 24 godine zatvora, a Mladena Markača na osamnaest.
Ovom presudom u Medjunarodnoj zajednici i službeno je ozvaničen dvostruki kriterijum kada su u pitanju zločini učenjeni nad srpskim žrtvama, navodi se u saopštenju.
Takodje, Koordinacija podseća da i danas postoji 215 poznatih grobnih mesta, srpskih žrtava iz "Oluje" koje Hrvatska nije u stanju da ekshumira.
Porodice žrtava pozivaju javnost u Srbiji da digne glas i mole za podršku da bi srpske žrtve dobile jednak tretman kao hrvatske, albanske, bošnjačke i druge.
Štrbac: Očekujemo presudu da je u Oluji počinjen genocid
Direktor Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas" Savo Štrbac izjavio je da očekuje da Međunarodni sud pravde donese presudu da su Hrvati počinili genocid nad Srbima u vojnoj akciji "Oluja" u leto 1995. godine.
"Ove godine imamo suđenje pred Međunarodnim sudom pravde u međusobnim tužbama Srbije i Hrvatske ko je nad kim počinio genocid. Očekujemo presudu do kraja ove ili u prvoj polovini naredne godine i o tom pitanju smo umereni optimisti", rekao je Štrbac posle polaganja venaca na groblju u Banjaluci povodom 19 godina od egzodusa Srba iz nekadašnje Republike Srpske Krajine.
On je naveo da su rođaci civila poginulih u "Oluji" pre mesec dana pred Evropskim sudom za ljudska prava tužili Hrvatsku zahtevajući za naknadu štete.
"Sud je u 21 slučaju zatražio od Vlade Hrvatske da odgovori kakve su sve mere preduzeli za otkrivanje ubica", rekao je Štrbac.
On je još kazao da je "Veritas" zatražio od Međunarodnog suda pravde da Hrvatskoj bude naređeno da iz svog zakona izbaci proslavu Dana pobede i domovinske zahvalnosti i prolsavljanje godišnjice "Oluje".
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Nakon smrtonosnog napada ruskih snaga na hipermarket u Harkovu, predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski je pozvao svetske lidere da obezbede njegovoj zemlji veću zaštitu od vazdušnih napada.
Dron dugog dometa kojim je upravljala ukrajinska vojna obaveštajna služba (HUR) izveo je napad na vojni radar za rano upozoravanje na balističke rakete Voronjež M koji se nalazio u gradu Orsk u ruskoj Orenburgskoj oblasti.
U Bangladešu je evakuisano gotovo 800.000 ljudi iz ugroženih područja pred dolazak jakog ciklona koji se formirao iznad Bengalskog zaliva, saopštilo je Ministarstvo za vanredne situacije te zemlje.
Muškarac (81) koji je optužen da je "terorisao" jednu četvrt Los Anđelesa godinama gađanjem iz praćke je uhapšen, saopštila je danas američka policija.
Izraelski borbeni avioni pogodili su raketne bacače Hezbolaha u južnom Libanu koji su korišćeni u baražu na području planine Meron na severu Izraela, saopštila je vojska.
Glumica Masijel Taveras zahvalila se pevačici Keli Rouland nakon što je na društvenim mrežama kritikovala ženu iz obezbeđenja na filmskom festivalu u Kanu.
Društvenim mrežama se šire fotografije glumca Čarlsa Densa (77) i njegove devojke Alesandre Masi (55) sa nudističke plaže sa jednog španskog letovališta.
Dijabetes je hronična bolest u kojoj telo ne proizvodi dovoljno insulina ili ne uspeva da pravilno koristi insulin, što dovodi do povećanja nivoa šećera u krvi.
Epidemija malih boginja je još uvek u jeku, a prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" registrovana su još sedam slučajeva, i to u periodu od 19. do 26. maja.
Redatelj Džon Masker, koji je režirao Diznijeve filmove kao što su "Mala sirena", "Aladin" i "Herkules" prozvao je kompaniju Volt Dizni da daje prednost političkim porukama u odnosu na priču u svojim nedavnim filmovima.
Serbian President Aleksandar Vučić will receive tomorrow the delegation of the Islamic Community of Serbia, led by Mufti Muhamed Jusufspahić, President of the Supreme Assembly of the Islamic Community of Serbia.
In the High Court in Kragujevac today, the end of the trial against B. G. and G. G., cousins of Uroš Blažić accused of the massacre in Malo Orašje and Dubona, is scheduled for Friday, May 31.
Zhejiang Geely Holding Group je prodala 730.000 vozila u periodu januar-mart, postavši prvi kineski proizvođač koji se u ovom kvartalu probio u top-10 najprodavanijih auto-kompanija na svetu.
Prvobitno je predstavljen 1996. na ugašenom sajmu automobila u Torinu, a kasnije je bio izložen sa malo drugačijim dizajnom na Salonu automobila u Detroitu 1998. godine.
Zabačeno na Mediteranu, ovo malecno grčko ostrvo još od 1960-ih predstavlja destinaciju za boemski nastrojene. Međutim, da li će kulturni model "sve može da prođe" koji je tu preovladavao, opstati?
Iranska naftna industrija žila je kucavica njene privrede. Uprkos sankcijama, izvoz nafte ove zemlje dostigao je tokom prvog kvartala 2024. godine najviši nivo u poslednjih šest godina sa Kinom kao njenim najvećim kupcem.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije saopštilo je da traga za dve nepoznate muške osobe jer sumnjaju da su pretukle muškarca koji je u Urgentnom centru preminuo.
Komentari 76
Pogledaj komentare