Novi zakon predviđa osnivanje novih regulatornih tela i ograničavanje manevarskog prostora finansijskim institucijama.
Pošto je u istovetnoj formi 1. jula već usvojen u Predstavničkom domu Kongresa, zakon će stupiti na snagu pošto ga, kako se očekuje, iduće sedmice potpiše predsednik Barak Obama.
Velika ekonomska kriza koja se iz Sjedinjenih Američkih Država praktično proširila na ceo svet počinje da se rešava upravo na izvoru – u SAD.
Zakon o finansijskoj reformi, koji je prošao u predsedničkom domu kogresa, posle žestoke borbe usvojen je i u Senatu. 60 senatora glasalo je za, 39 protiv. Izjašnjavanje je uglavnom sledilo partijsku liniju, pa je za njega glasala samo troje republikanskih senatora, dok je protiv bio jedan demokrata.
„Ovaj zakon dobio je široku podršku i sada možemo da regulišemo nesmotreno ponašanje na Vol stritu koje nas je dovelo do finasijske katastrofe“, kaže
senatorka Dženi Šahin. Neki ipak smatraju da bi ovaj zakon mogao da umanji kreditnu sposobnost.
„Očigledno je da ovaj zakon kontradiktoran kada su u pitanju krediti. Mi smo sada u teškoj finasijskoj situaciji, teško je dobiti kredit. Mislim da ne treba da prođe zakon koji umanjuje kreditnu sposobnost“, smatra
senator Džud Greg. Zakon se uglavnom odnosi na funkcionisanje Volt strita, jer će pravila igre na američkoj berzi znatno promeniti. Slaba regulativa postaće prošlost, pošto se insistra na većoj kontroli posebno špekulanata.
Ideja je i dati Federalnim rezervama mogućnost intervencije u opasno riskantnim tržištima i kompanijama.
Zakonom se, takođe, određuje formiranje saveta koji bi otkrivao pretnje po finansijski sistem i agencije za zaštitu potrošača, koja bi nadgledala poslove između stanovništva i finansijskih institucija.
Ankete pokazuju da 60 odsto Amerikanaca podržava striktnije regulisanje poslovanja banaka i drugih finansijskih institucija.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 7
Pogledaj komentare