Memorandum su potpisale potpredsednica Vlade Srbije i ministarka kulture i informisanja Maja Gojković, ministarka kulture Severne Makedonije Bisera Kostadinovska-Stojčevska i ministarka kulture Albanije Elve Margariti.
Ministri kulture Memorandum su potpisali u nameri da se proširi regionalna saradnja, podstakne kulturni razvoj i ulaganje u sektor umetnosti i kulture i zapošljavanja umetnika na ZB.
Imajći u vidu značaj mobilnosti umetnika kako bi se obezbedio kulturni napredak i prosperitet, a sa namerom da se proširi postojećaa saradnja između zemalja u oblasti umetnosti i kulture, potpisivanjem Memoranduma iskazana je spremnost za otvorenom saradnjom sa ostalim zapadno-balkanskim učesnicima i njihovim uključivanjem u ovaj Memorandum u cilju promovisanja produktivne saradnje u oblasti kulture u regionu.
Svrha ovog Memoranduma je stvaranje uslova za olakšavanje, proširenje i produbljivanje institucionalne saradnje u oblasti kulture, a zemlje potpisnice razmotriti će uspostavljanje Rezidencijalnih programa kako bi umetnicima i profesionalcima obezbedili uslove za produženo vreme boravka, korišćenje prostora i resursa za rad, pojedinačno ili u grupama, u njihovim stručnim oblastima.
Zemlje potpisnice će promovisati regionalnu mobilnost umetnika i stručnjaka, integrisati pot-programe, kao i regionalne politike saradnje u oblasti umetnosti i kulture, osmišljene da podrže, između ostalog, razmenu iskustava, umrežavanje i promociju kulture i umetnosti umetnika ZB na međunarodnom planu.
Memorandum predviđa podsticanje mobilnosti umetnika, a zemlje potpisnice nastojaće da integrišu projekte, platforme ili mreže saradnje između njih i evropskih zemalja i da podstiču međusobnu realizaciju zajedničkih kulturnih programa.
Vučić: "Rezultati ne mogu odmah da budu vidljivi"
Nakon potpisivanja, obratio se predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić zahvalio se na gostoprimstvu domaćinima, i dodao da će već sledeće nedelje biti video konferencija oko priprema i pronalasku najboljeg rešenja za krizu koja vlada u svetu.
"Hoćemo jedni drugima da pomognemo. Rezultati ne mogu odmah da budu vidljivi, ali će svakog dana biti sve više vidljivi", rekao je Vučić.
Kako kaže, postignuto je dosta toga, kako na ekonomskom planu, tako i na političkom.
"Svakoga dana to će biti više vidljivo, da obični ljudi brže prolaze, mnogo toga još treba da uradimo i radićemo i borićemo se za bolji život građana i smanjenje birokratskih procedura".
Kako je istakao, duguje veliku zahvalnost Ediju Rami.
"Bez njegove otvorenosti i snage "Otvoreni Balkan" ne bi mogao da postoji. Verujemo i nadamo se da sve ono što smo danas potpisali, da će doprineti razvoju naših odnosa", rekao je Vučić i dodao da je ponosan na sve što su uradili.
Rama: "Otvoreni Balkan pripada svima"
Nakon Vučića, premijer Albanije Edi Rama zahvalio se svima koji su se zalagali da budu tu. Kako kaže, Otvoreni Balkan se rodio kao ideja trojice, ali je Otvoreni Balkan za sve građane i pripada svima.
"Dovoljno je preći granicu i doći ovde u Ohrid i videti da je do promena već došlo", rekao je Rama.
Kazao je da je veliko olakšanje što su zidovi srušeni, lakše je kretanje.
"Mi ćemo, kako je i rekao predsednik Vučić, formirati radnu grupu za krizu i konkretna rešenja jer će duboka kriza, koja će po svim prilikama biti još dublja, tražiti izdržljivost i posvećenost svakoj državi", rekao je Rama.
Tegeltija: Učinću sve da se BiH pridruži Otvorenom Balkanu
Predsedavajući Saveta ministara BiH Zoran Tegeltija poručio je u Ohridu da je danas još sigurniji da će Bosna i Hercegovina postati član projekta Otvoreni Balkan i da je ta odluka sada na političarima BiH.
Tegeltija je na završnoj konferenciji za novinare nakon Samita rekao da je u BiH, gde ljudi rade i zarađuju za svoj život, potreban Otvoren Balkan, ali da o tome nije donesena politička odluka.
"Učiniću se što bude do mene da kamioni i roba iz BiH ne bi stajala na granici, a kamioni iz nama susednih zemalja prolazili te granice bez zastoja. Tome niste krivi vi naši susedi već mi u BiH", rekao je Tegeltija.
Istakao je da političari u BiH moraju doneti odluku o priključenu Otvorenom Balkanu, jer, kako je kazao, nemaju pravo da rade na štetu rudara, privrednika, poljoprivrednika i svih koji proizvode razne robe i pokušaavaju da ih izvoze na inostrano tržište.
"Odgovornost za to je na nama, hvala što držite otvorena vrata, ne postavljate uslove i rokove", zaključio je Tegeltija.
Abazovic: "Ovaj skup je definitivno novo lice Zapadnog Balkana"
Crnogorski premijer Dritan Abazović, koji je današnjem Samitu Otvoreni Balkan u Ohridu prisustvovao kao posmatrač, poručio je da je do sada učestvovao na raznim skupovima, ali da je ovaj "definitivno novo lice" Zapadnog Balkana i apelovao da na sledećem ovakvo okupljanju bude šest, a ne pet lidera.
"Sve teme koje su tretirane isključivo se odnose na životni standard građana, bilo da se radi oo slobodnom prometu, poljoprivredi, energetici, turizmu, aktivnoj krizi ili velikim infrastrukturnim projektima... Ovo je definitivno jedan novi pristup i predstavlja zaokret u odnosu na ono što su do sada bile teme", rekao je Abazović na završnoj konferenciji za novinare posle Samita.
On je apelovao da na narednom skupu Otvorenog Balkana bude pristuno šest, a ne pet lidera, jer, ističe, cilj jeste da ova inicijativa ima više i više učesnika i lidera iz različitih oblasti koji rade ono što građani od nas očekuju.
"A građani od nas očejuje da budemo svi zajedno, ova slika šalje posebnu poruku da diskutujemo na demokratski i pristojan način i voleo bih da ovaj isti sastav pojačan sa šestom državom vidimo i u Crnoj Gori", rekao je Abazović.
Crna Gora je, ističe, zainteresovana za saradnju, naša ruka je pružana i nadam se da ćemo se u ovakvim prilimam i ovakvim temama uvek obraćati građanima.
Abazović je pozvao sve da ovog leta dođu u Crnu Goru i poručio da je Severna Makedonija u potpunosti opravdala svoju ulogu države koja je uvek otvorena za sve ljude dobre volje i lidere koji žele da sarađuju
"Pozivam vas da tokom leta posetite Crnu Goru, a mi ćemo da nastavimo da baštinimo ovu ideju u interesu naših građana", poručio je Abazović.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Ruski sud naredio je da imovina, računi, nekretnine i akcije Dojče banke i Komercbanke budu zaplenjene u Rusiji, kao deo tužbe protiv nemačkih banaka, navodi se u sudskim dokumentima.
Privredna banka Zagreb (PBZ) odlučila je da podigne deo naknada svojim korisnicima za neke njihove usluge od 1. avgusta 2024. godine. Svojim korisnicma nisu posebno obrazložili zbog čega su se odlučili na ovaj potez.
Ofanziva ruskih snaga na harkovskom pravcu pokazala se toliko brzom i snažnom da im oskudne odbrambene strukture Ukrajine nisu postale prepreka, a osiromašeni redovi ukrajinskih oružanih snaga nisu bili spremni da brane svoje položaje, piše Njujork tajms.
Prava drama odigrala se u ataru mioničkog sela Struganik, kad je tokom pešačenja žena pala u provaliju. Na lice mesta odmah su upućene spasilačke ekipe iz Valjeva i Mionice.
Iranski predsednik Ebrahim Raisi i ministar spoljnih poslova Hosein Amir Abdolahijan poginuli su kada se njihov helikopter srušio dok je prelazio iznad planinskog terena u jakoj magli, potvrdio je potpredsednik Irana.
Rat u Ukrajini – 816. dan. Ruske trupe su udvostručile broj napada u pravcu Harkova, a u pravcu sela Sivir se vode žestoke borbe objavio je Generalštab Oružanih snaga Ukrajine.
Prava drama odigrala se u ataru mioničkog sela Struganik, kad je tokom pešačenja žena pala u provaliju. Na lice mesta odmah su upućene spasilačke ekipe iz Valjeva i Mionice.
Iranski predsednik Ebrahim Raisi i ministar spoljnih poslova Hosein Amir Abdolahijan poginuli su kada se njihov helikopter srušio dok je prelazio iznad planinskog terena u jakoj magli, potvrdio je potpredsednik Irana.
Rat u Ukrajini – 816. dan. Ruske trupe su udvostručile broj napada u pravcu Harkova, a u pravcu sela Sivir se vode žestoke borbe objavio je Generalštab Oružanih snaga Ukrajine.
Ruski predsednik Vladimir Putin uputio je danas vrhovnom vođi Irana, ajatolahu Sejedu Ali Hamneiju, telegram saučešća povodom pogibije iranskog predsednika Ebrahima Raisija i drugih iranskih zvaničnika i članova posade u padu helikoptera.
Često ćete čuti kako je potrebno da svakodnevno konzumiramo veće količine vode, ali zapravo prekomerna hidratacija može uzrokovati simptome koji mogu biti poprilično štetni za organizam.
Dijagnostikovanje dijabetesa tipa 2 može biti zbunjujuće - odjednom postoje nova pravila ishrane kojih se pojedinac mora pridržavati kako bi svoje zdravstveno stanje držao pod kontrolom.
Ljudi su oduvek bili strastveni u vezi sa serijom i filmovima "Seks i grad", a to je slučaj i sa nastavkom "And Just Like That", rekla je Sintija Nikson u petak na '90th Annual Drama League Awards' dodeli nagrada.
The Iranian government has called an emergency meeting for today following the death of Iranian President Ebrahim Raisi and the country's Foreign Minister Hossein Amir Abdollahian in a helicopter crash, the Iranian state news agency IRNA reported.
The trial of Miroslav Mika Aleksić, accused of rape and illicit sexual acts against girls who attended acting classes, should continue today before the High Court in Belgrade.
WikiLeaks founder Julian Assange is expected to find out today whether his 13-year legal battle against his extradition from Great Britain to the United States on espionage charges has been lost.
President of Serbia, Aleksandar Vučić, visited the Church of St. Sava this morning before his trip to New York, where he will fight against the adoption of the Resolution on Srebrenica.
Facebook i Instagram biće predmet istrage zbog mogućih kršenja propisa EU o onlajn sadržaju koji se odnose na bezbednost dece, saopštila je u četvrtak Evropska komisija.
Radovi na asfaltiranju obično podrazumevaju zaustavljanje saobraćaja na deonici koju treba sanirati i preusmeravanje saobraćaja ili, ako to nije moguće, izvođenje radova noću.
Skupoceni rat u Ukrajini, čiji završetak nije ni na vidiku, promenio je odnos Kine i Rusije, obelodanjujući slabosti u ruskoj vlasti i njenoj privredi.
Jedan od najvećih zločina koji se tokom rata dogodio u Zagrebu bilo je ubistvo mesara srpske nacionalnosti Mihajla, njegove supruge Marije i dvanaestogodišnje ćerke Aleksandre Zec.
Komentari 0
Pogledaj komentare