Većina anketiranih smatra da procesi pred Haškim sudom ne doprinose pomirenju u regionu, prenosi RTS rezultate istraživanja koje je sproveo Ipsos Stratedžik marketing.
Ipak, oko 15 odsto građana godinama veruje da je saradnja sa Tribunalom neophodna – zbog pravde.
U Srbiji se u poslednjoj deceniji promenilo mnogo, ali je jedna stvar konstantna – većina građana smatra da je rad Tribunala štetan, da sa njim nikada nije trebalo sarađivati, da ga nije bilo potrebno ni osnivati i da je nepravedan prema Srbima.
"Ko je podneo najviše žrtava i ko je počinio najviše zločina? To pitamo godinama. Najveći deo zemlje, odnosno oko 40 odsto građana smatra da su Srbi podneli najviše žrtava, a da su Hrvati počinili najviše zločina", kaže
Svetlana Logar iz "Ipsos Stratedžik marketinga".
Neinformisanost i otpor su toliki da ispitani čak kažu da se u Hagu sudi za dela koja nisu predviđena međunarodnim pravom i da u Srbiji za takva dela ne bi ni bilo suđenja. Smanjuje se i informisanost građana o zločinima i počiniocima.
Zamenik tužioca za ratne zločine Bruno Vekarić kaže da političari retko daju izjave o ovim temama, jer te izjave ne dižu rejtinge, i da se udvaraju javnom mnjenju umesto da kažu istinu o zločinima.
"Istraživanje pokazuje da naši građani malo prate šta se radi u Tribunalu, a da zapravo svi imaju izgrađene stavove o Tribunalu", kaže
Dušan Ignjatović iz Nacionalnog saveta za saradnju sa Tribunalom.
I kada Tribunal završi rad, on će, smatraju učesnici Konferencije, ostati deo istorije bivše Jugoslavije, u kojoj je u ratovima devedesetih stradalo 140.000 ljudi, na stotine hiljada ih je izbeglo, a nekoliko hiljada se i dalje smatra nestalim.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 11
Pogledaj komentare