Ono što je obeležilo nastavak dijaloga između Beograda i Prištine jesu optužbe na račun Srbije za tri genocida, mahanje knjigama o zločinima nad Albancima.
Kao i dokumentacija o 80 napada na Srbe na KiM samo u ovoj godini, tenzije, ocene da je bio najgori sastanak ikad u Briselu.
Ispod radara prošao jedan detalj - da je prištinski premijer Aljbin Kurti ponudio predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću na potpis "mirovnu deklaraciju".
Sadržaj dokumenta, kojeg je Vučić odbio, ubrzo je osvanuo na društvenim mrežama. Naizgled pristojan dokument, reklo bi se, sa mnogim stavkama koje lepo zvuče, poput "mirnog razrešenja" ili "zaštite manjina". Ipak, u njemu se, kako otkriva izvor odlično upućen u dešavanja, krije "sitna" začkoljica - njime bi Srbija priznala granice Kosova, a time neposredno i nezavisnost.
Deklaracija ima šest tačaka, otkucanih na četiri strane na engleskom jeziku.
U prvom članu se ističe odredba o "nenapadanju" i da će se obe strane "suzdržati od međusobnih napada, vojne agresije, oružanih neprijateljstava ili nasilnih sukoba kao načina rešavanja bilo kojeg nerešenog spora ili bilo kojeg spora u budućnosti".
Drugi član
Drugi član ne pominje izričito međusobno priznanje Prištine i Beograda, ali je i bez čitanja između redova jasno o čemu se zapravo radi.
Tu se dokument se poziva na "poštovanje granica“, a obe strane se "obavezuju da će strogo poštovati međusobne granice i neće pokušati, ni sada ni u budućnosti, da okupiraju, zauzmu, pripoje ili kontrolišu teritoriju jedni drugima u celini ili delimično".
Treći član ističe "reciprocitet u zaštiti i promociji manjinskih prava" u skladu sa evropskim vrednostima i međunarodnim aktima.
Četvrti član govori o "mirnom rešavanju sporova", ali i da će u slučaju neuspeha u postizanju dogovora po bilo kojem od gore navedenih članova strane "u svakom slučaju sporazumno tražiti rešenje drugim mirnim sredstvima, uključujući posredovanje, arbitražu i nikada neće upotrebiti silu u sporovima".
Peti član govori o "međusobnoj podršci u procesu evropskih integracija“, a završni, šesti, čine "završne odredbe" u kome se navodi da je izjava sačinjena na engleskom, albanskom i srpskom jeziku, te potpisana u prisustvu i svedočenju predstavnika Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država.
"Mirovna ponuda" Kurtija je u stvari trik i provokacija, navodi dobro obavešten izvor, prenose mediji.
"Deklaraciju o miru potpisuju suverene i nezavisne države. Tu deklaraciju bi potpisala Republika Kosovo - kaže izvor iz vrha vlasti, prenose mediji.
Zbog toga je, kako kaže, deklaracija neprihvatljiva za Srbiju. Njome bi Beograd priznao granice Kosova i samim tim, posredno, i nezavisnost.
Očekivani napredak?
Dušan Janjić, direktor Foruma za etničke odnose i poznavalac kosovskog pitanja, kaže da je očigledno da onaj mali optimizam koji je isijavao iz Brisela nije ostvaren, a da se očekivao bar neki napredak. "Ali, jeste se desio odlučujući sastanak. Obe strane su došle sa svojim agendama koje nisu bili predviđene. Kurti sa famoznom deklaracijom koja i nije nova, jer u stvari govori o Kosovu kao državi. Očigledno da je bila napravljena da isprovocira", smatra Janjić.
Dva su problema ponuđenog dokumenta, ističe Janjić.
"Prvo, nit je Kurti taj koji donosi mir, niti je Brisel mesto gde to treba da se dešava. Ono što je u njegovoj deklaraciji već je u Kumanovskom sporazumu, Rezoluciji 1244 i Ahtisarijevom planu. Dalje, problematičan je jer se uvodi pojam reciprociteta koji je direktno usmeren protiv principa EU, a to je normalizacija. A reciprocitet nije normalizacija; uz tu politiku idu nacionalizacija i ekstremni desničarski stavovi koji su dva puta Evropu doveli do rata", upozorava Janjić.
U senci debakla
Kurti i Vučić sastali su se u ponedeljak, mesec dana nakon prvog susreta u Briselu, koji je organizovan ne bi li konačno oživeo dijalog Kosova i Srbije. Razgovori se uz palicu EU vode od 2011. godine, uz pauzu od novembra 2018. do juna 2020. koja je nastala zbog krize izazvane uvođenjem kosovskih taksi od 100 odsto na proizvode iz Srbije.
Posle izbora na Kosovu, od marta 2021. godine na mestu pregovarača u ime Prištine je Vlada Aljbina Kurtija. Sledeća runda biće, kako je najavljeno, u septembru.
Ova, druga runda dijaloga između Vučića i Kurtija završena je, najblaže rečeno, debaklom.
O tome svedoče i optužbe o nespremnosti na saradnju koje su pljuštale posle sastanka koji je trajao nepunih sat vremena. Vučić, koji je predstavio spisak od 80 incidenata kojim su bili izloženi Srbi na KiM, ocenio je da je sastanak bio "najgori do sada", pa i da bi bilo bolje da se nije ni održao.
"Mislio sam da ne može gore, a danas sam se uverio da ima i gore. Srbija se u potpunosti usaglasila sa onim što je EU predložila, sa sve tri tačke, bez i jedne zamerke. Čak smo prihvatili i neke želje Albanaca, ali Albanci nisu hteli ništa da prihvate", rekao je Vučić u Briselu i otkrio da je albanska strana optužila Srbiju za tri genocida.
Usledio je reakcija Kurtija da to nije tačno i optužba da, prema njegovom mišljenju, napretka u dijalogu niti putu ka boljoj budućnosti neće biti "dok se Srbija ne suoči sa prošlošću".
"Imamo dugu istoriju, mi Albanci i Srbija kao država. Nikada ne kažem, kao drugi, da su Srbi genocidan narod. Kažem da je Srbija učinila genocid, to jest da je njeno rukovodstvo odgovorno za genocid", rekao je Kurti.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
U većem delu Srbije će danas pre podne biti pretežno sunčano, toplo, suvo i vetrovito, uz olujnu košavu u Beogradu, na jugu Banata, u Pomoravlju i donjem Podunavlju, a već u poslepodnevnim satima biće kratkotrajne kiše ili pljuskova.
Hitna sednica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija o situaciji u BiH održana je danas u Njujorku, a sazvana je zbog kršenja osnovnih pravila Dejtonskog sporazuma rezolucijom o Srebrenici.
Vlada Republike Srbije održala je danas prvu sednicu u novom mandatu i usvojila rešenja neophodna za funkcionisanje kabineta premijera Miloša Vučevića.
Vlada Republike Srbije održala je danas prvu sednicu u novom mandatu i usvojila rešenja neophodna za funkcionisanje kabineta premijera Miloša Vučevića.
Trinaest osoba je poginulo i 21 se vodi kao nestala u poplavama koje je izazvala obilna kiša u saveznoj državi Rio Grande do Sul na jugu Brazila, a vlada te države proglasila je vanredno stanje kako bi se efikasnije uhvatila u koštac sa dramatičnom situacijom.
Zapadne pristalice Ukrajine u NATO-u i Evropi moraće da razmotre mogućnost upućivanja trupa u tu ratom razorenu zemlju pod dva uslova, rekao je francuski predsednik Emanuel Makron, dok traje sukob unutar alijanse oko mogućnosti slanja trupa.
Radna grupa za uspostavljanje Memorijalnog centra u znak sećanja na žrtve masovnog ubistva u OŠ "Vladislav Ribnikar" održala je danas sedmu sednicu na kojoj je razgovarano o programu pod nazivom "Buđenje".
Danas blago smanjenje tegoba mogu osetiti hronični bolesnici, ali se oprez ipak savetuje osobama sa srčanim problemima, astmatičarima i psihičkim bolesnicima.
Da li vam je dosta vode, ali želite najbolju hidrataciju, posebno jer dolazi toplije vreme? Evo nekoliko napitaka koji su ukusni, ali vas u isto vreme drže hidriranim.
Netfliks serija "Baby Reindeer" postala je izuzetno popularna odmah po izlasku, a pažnju gledalaca je posebno privukla glumica Džesika Ganing, koja igra Martu.
Publika i kritičari u određenim američkim bioskopima već su imali priliku da pogledaju najnoviji film Gaja Ričija, "The Ministry of Ungentlemanly Warfare", sa Henrijem Kavilom u glavnoj ulozi.
French President Emmanuel Macron said in an interview with Economist that he does not rule out the possibility of sending troops to Ukraine if Russia "breaks through the front lines" and if Kyiv asks Paris to do so, the BFMTV portal reports.
A special session began at noon in the Serbian Parliament, where the election of the new Government of Serbia will be considered. Representative Miloš Vučević presented an exposé at the meeting.
Serbian President Aleksandar Vučić announced when the vote for the resolution on Srebrenica will be scheduled and when the Council of Europe will be held regarding Kosovo and Metohija.
President of the National Assembly, Ana Brnabić, has called a special session for today, the agenda of which is the election of the government and taking the oath of the President and members of the Government of Serbia.
An emergency session of the United Nations Security Council on the situation in Bosnia and Herzegovina was held today in New York, and it was convened due to the violation of the basic rules of the Dayton Agreement by the resolution on Srebrenica.
Nekoliko vlasnika iPhone-a javno se požalilo na to da je telefon "zaboravio" da ih probudi, što je podstaklo i Apple da istraži problem s aplikacijom alarma.
Istraga BBC-ja utvrdila je okolnosti pod kojim su dvojica dečaka upucana u Dženinu na Zapadnoj obali, ponukavši eksperta za ljudska prava UN-a da izjavi kako izgleda da je jedna od smrti bila ratni zločin.
Komentari 5
Pogledaj komentare