To su procene sa kojima ovih dana predstavnici Vlade Srbije ulaze u krojenje državne kase za narednu godinu.
Analize na bazi kojih se radi proračun budžeta i obračunavaju obaveze koje država ima prema inokreditorima i raznim finansijskim institucijama u svetu, bazirane su na većem prilivu deviza u narednoj godini.
Taj priliv deviza trebalo bi da bude ostvaren pre svega privatizacijom Telekoma, ali i od većeg obima direktnih stranih investicija.
Ako država ostvari privatizacioni priliv od preko 1,5 milijardi evra, a koliko će, prema dosadašnjim saznanjima, pristići od prodaje većinskog paketa u nacionalnom teleoperateru i još toliko sredstava u Srbiju dođe po osnovu direktnih stranih investicija, izvesno je da će se povećati ponuda deviza, a što će, automatski, uticati i da se dinar drži stabilno, konstatuju u Vladi Srbije.
Procenu o prilivu direktnih stranih investicija od 1,5 milijardi evra u Vladi, inače, smatraju “donjom granicom” ino-ulaganja za narednu godinu. Prema interesovanju koje je ove godine prisutno za ulaganje u Srbiju, a i prema već planiranim projektima moglo bi se reći da će
priliv direktnih stranih investicija biti bar dve milijarde evra, konstatuju u Vladi Srbije i podsećaju da će ovaj priliv, osim stabilnijeg kursa, izvesno dovesti i do višeg privrednog rasta.
Kao što je poznato, projekcije Međunarodnog monetarnog fonda su da će Srbija u narednoj godini imati privredni rast od tri odsto. Međutim, ako se ostvari viši priliv ino-ulaganja, izvesno je i da će stopa rasta BDP biti oko četiri procenta BDP, dodaju u Vladi.
U ovoj godini odsustva priliva privatnog kapitala, kurs je presudno bio određen platnim bilansom, a u Vladi veruju da u narednoj godini to neće biti slučaj.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 8
Pogledaj komentare