Tel Aviv: Prestonica bauhausa

Tel Aviv jedno je od najboljih mesta za provod na svetu. Ovim rečima "Forbes" opisuje noćni život u ovom izraelskom gradu koji je svetsku slavu stekao po provodu u kojem uživaju mladi, odnosno svi koji su mladi u duši.

Izvor: Aleksandra Krsmanoviæ

Subota, 31.03.2012.

16:30

Default images

Ali, Tel Aviv ne čine samo zabave na plažama, andergraund klubovi, diskoteke, noćni barovi i kafići, već i dobri restorani, odlična pozorišna scena, raskošna arhitektura i bogata istorija.

Turiste koji ovde dolaze uvek iznenadi činjenica da je čak i u pola noći Tel Aviv vrlo živ grad. Zbog neonskih reklama od kojih blješti, Tel Aviv noću podseća na američke metropole, a danju živi u ritmu sunca i talasa Sredozemnog mora.

Sa savršenim položajem, na obalama Mediterana, Tel Aviv je okupan suncem, svež i opušten. Duž morske obale nalazi se uređena pešačka staza kojom se džogira, vozi bicikl, sunča se, ili, jednostavno, šeta.

Obalu "čuva" kolonada svetskih lanaca hotela iza kojih se krije "beo grad". A taj naziv dobio je zahvaljujući kolekciji od 4.000 "bauhaus" zgrada koje su tridesetih godina 20. veka gradile nemačke arhitekte jevrejskog porekla.

Oni su se, tokom britanskog protektorata nad Palestinom, sluteći zlo u Evropi, vratili u svoju postojbinu. Zahvaljujući njima, Tel Aviv ima više "bauhaus" zgrada nego svi gradovi sveta zajedno.

Pošto ih je UNESKO stavio pod zaštitu 2003. godine, i sami stanovnici počeli su da primećuju lepotu ravnih linija, eleganciju praznog prostora i jedinstveno prilagođavanje moderne arhitekture drugačijoj klimi, kulturi i lokalnim tradicijama.

Prethodno je koncept “zelenog grada” razvijen na peščanim dinama Jafe 1909. godine. Naime, britanskog urbanistu Patrika Gedesa (koji se proslavio planiranjem Nju Delhija) angažovao je prvi gradonačelnik Tel Aviva, Meira Dizenhof, jer je 1929. godine prihvaćen njegov master plan da se grad razvija duž pravih avenija. Međutim, on nije naznačio stil u kojem treba graditi kuće, vile, zgrade i ostale građevine.

Upravo u to vreme u Tel Aviv su se vratili studenti berlinske arhitektonske Bauhaus škole koji su, oduševljeni velikim praznim prostorom, sa mladalačkim žarom dizajnirali rezidencijalni deo grada. Mlade arhitekte su ovde uneli i ideje čuvenog Le Korbizijea, pa su "termometar prozori" postali prepoznatljiva odlika grada.

A Jafa, stari deo grada, živi isto kao i pre dva milenijuma. U svetu je postala poznata po brodovima koji su u Evropu odnosili sočne pomorandže i miršljave začine, a i danas se na njenim ulicama mogu sresti žene pokrivenog lica, kako vuku cegere sa pijace, muškarci koji puše i igraju "tavli" (bekgemon), bosonoga deca koja trče prašnjavim ulicama.

Ali i Jafa se uveliko sređuje i renovira, otvaraju se butici sa suvenirima, dizajneri uređuju male trgove i grade staklene mostove, arheolozi otkrivaju mesta gde su egipatski faraoni pravili slavoluke. Ipak, najveća turistička atrakcija je pogled koji se pruža na novi, sveži i lepi Tel Aviv.

Baronov bulevar

Rotšildov bulevar (Foto: ChrisYunker / Flickr.com)
U glavnoj ulici, Rotšildovom bulevaru, koja je oivičena bauhaus arhitektonskim draguljima nalaze se najbolji noćni tehno klubovi u koje izlaze studenti.

Ovaj bulevar je žila kucavica grada, počinje u Neve Cedeku, istorijskom srcu i završava se kod pozorišta Habima, gde se uživa u koncertima filharmonije kojom diriguje Zubin Mehta.

Sami stanovnici Tel Aviva su ovaj bulevar, nezaobilazno mesto na turističkoj mapi grada, nazvali u čast barona Edmunda Džejmsa Rotšilda.

Inače, ovde je doneta Izraelska deklaracija nezavisnosti.

Mnoge zgrade se renoviraju, a grad je rešio problem finansiranja ovih radova tako što svako ko želi da u Tel Avivu izgradi soliter mora kompletno da rekonstruiše neku istorijsku vilu.

Vrhunac škole "bauhausa" u ovom bulevaru ogleda se na keramičkom muralu Lederbergove kuće. Bulevar ima dosta zelenila, klupa, kafića, restorana, galerija i butika. Međutim, kupovinu ili iznamljivanje stana na ovoj prestižnoj adresi u Tel Avivu sebi mogu da priušte samo oni sa vrlo dubokim džepom.

Provod u Tel Avivu počinje kasno, jer mladi izlaze tek u 23 časa, a zagrevanje traje do sitnih sati. Tel Aviv je, ustvari, raj za sve one koji vole provod. Najpoznatiji klubovi su: "Cat and Dog Club", Maxim Club" (koji je poznat kao fetiš klub), "The Penguin Club" (u kojem nastupaju elektro i haus didžejevi), "Comfort 13 Club" (specijalizovan za trens muziku),"Clara Bar" na plaži, autentični "Barracuda Bar Club" i "HaOman 17", koji je sa tri scene pravi mega klub.

Bahajski vrtovi

Bahajski vrtovi
U Haifi, najvećoj luci, koja je na oko sat vremena vožnje od Tel Aviva, prelepo brdo Karmel gradu daje prefinjeni dah zelenila i svežine. U podnožju su Bahajski vrtovi, jedno od najlepših dostignuća pejzažne arhitekture i sedište bahajske religije.

Zlatna kupola bahajskog hrama vidi se iz daleka i kao da doziva moreplovce da posete ovo čudesno mesto. Inače, Bahajci su monoteisti koji propovedaju jedinstvo Boga i bratstvo među svim ljudima i imaju oko 20 miliona sledbenika, a njihov osnivač Sejid Ali Muhamed "Bab" sahranjen je upravo u Haifi.

Na brdu Karmel nalaze se prelepe vile okružene bujnim zelenilom, kao i karmeličanski manastir i barokna crkva Stela Moris sa pećinom u kojoj se, navodno, nalazi grob proroka Ilije.

Pa ipak, glavni razlog dolaska brojnih turisti u lepu Haifu jeste da vide ostatke rimske Cezareje i nastave put ka krstaškoj Akri. Kralj Judeje, Irod Veliki, zaista nije žalio novac kada je gradio Cezareju 23. godine pre naše ere.

Zaljubljen u fantastičan položaj mesta, Irod je prvo izgradio svetionik, zatim vodovod, hipodrom, a na kraju i prekrasnu vilu po svom ukusu. Legenda kaže da je Irod, kada je izlazio na prostranu terasu, na licu osećao vetar koji je stizao sa Apeninskog poluostrva.

U rezidenciji rimskih guvernera provincije Judeje živele su mnoge značajne ličnosti (između ostalih i Pontije Pilat), a luka je ubrzo postala velika kao današnji Pirej.

Cezareja ima posebno mesto i u srcima hrišćana, jer je ovde apostol Petar krstio prvog centuriona Kornelija, njegovu porodicu, robove i čitavu četu vojnika. Cezareju su cenili i vizantijski carevi, arapski osvajači, a sve do krstaša bila je važan trgovački centar.

Ostaci stare Cezareje mogu se videti u arheološkom parku, ali daleko veći deo je uništen tokom zemljotresa i danas se nalazi pod vodom. Cezareja je danas centar haj-tek tehnologije i najmoderniji grad Izraela.

Tajni prolazi

Akra (Foto: Oren Rozen / Wikipedia Commons)
Poslednji grad na severu Izraela, Akra, nalazi se tik uz Libansku granicu i poznata je po lepo očuvanoj, ogromnoj krstaškoj tvrđavi. Legenda kaže da se Ričard Lavljeg srca i Saladin nikada nisu sreli, već da je engleski kralj prihvatio časnu ponudu arapskog osvajača da u tajnosti izađe iz grada pod opsadom.

Tako je on kroz tajne prolaze stigao do broda koji ga je odveo put Gibraltara. Tajni prolazi, zaista, postoje i glavna su turistička atrakcija krstaške tvrđave. Krstašima je ovo bila glavna luka i sedište jerusalimskog kraljevstva na putu ka Hristovom grobu i vidi se da su je temeljno i sa dosta pažnje gradili i kasnije dograđivali, renovirali i ojačavali.

Pokazalo se da su to bili mudri potezi, naročito kada je Napoleon napao grad. Tvrđava je prilično prostrana i spolja deluje neosvojivo. Međutim, vitezovi reda Svetog Jovana poklekli su 1291. godine pred napadom nemilosrdnih Memluka iz Egipta.

Arapska populacija koja živi u starom delu grada čini četvrtinu stanovništva u Akri. Ovim gradom je u 18. veku upravljao i Ahmed al Džazar, poreklom iz Hercegovine. On je, navodno, postao opaki vojskovođa zbog neostvarene ljubavi sa nekom devojkom iz Goražda.

U Akri je zbog griže savesti podigao džamiju. Ali ona u ovom gradu nije tako velika turistička atrakcija kao što su velike viteške dvorane, male sinagoge sa harizmatičnim rabinima, smeh razdraganih dečaka koji se kupaju u lici i dobri riblji restorani sa svežom ribom.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 4

Pogledaj komentare

4 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: