Kako će Srbija do blagostanja?

Da li je Srbija zemlja između evropskog društva blagostanja i afričke neuspele države, bila je tema mokrogorske škole menadžmenta, u Andrićgradu.

Srbija

Izvor: B92

Subota, 30.03.2013.

14:29

Default images

Poslednjeg dana Vivaldi foruma, učesnici ovog skupa pokušali su da pronađu odgovor na pitanje kako da se napravi misija, vizija i stategija Srbije za put ka blagostanju.

Da li postoji pravi recept, na osnovu koga se može do blagostanja doći brzo i lako. Za dr Dragana Lončara sa ekonomskog fakulteta tu nema dileme.

"Ono što nama nedostaje trenutno, nisu brzi recepti. Ono što je neophodno za promenu jeste kritična masa ljudi. Ja sam donedavno imao tezu da je dovoljno da ja radim pošteno svoj posao, da dodajem vrednost na mikronivou i da je to dovoljan doprinos mene kao jedinke u ovom društvu. Međutim, shvatio sam to nije dovoljno. Neophodno je da postoji veliki broj ljudi koji će sinhronizovano, harmonizovano praktično donositi hrabre odluke i jednostavno dodavati vrednost različitim segmentima društva“, kaže Lončar.

Domaćin mokrogorske škole menadžmenta, reditelj Emir Kusturica, smatra da je Srbija večito skretala sa puta blagostanja, upravo zbog otpora prema naprednim idejama i ljudima, koji su imali viziju napretka. Tako imamo situaciju da jedan vuče napred, a petorica nazad.

"On ima neprijatelja u istom onom čovjeku, koji je kada je građen most, pa veli Andrić, Radisav krenu da ruši most, a mentalitetom slični, domaći muslimani i pravoslavni, a muslimani koji još uvjek imaju jedno koljeno u pravoslavnom svjetu, sa zadovoljstvom namiguju jedni drugima, jer gradnja mosta ne ide kako treba. To je ta moć onih koji zavlače, onih koji odugovlače i koji ne žele promjene, jer ih se boje“, kaže Kusturica.

Kakvu Srbiju zamišlja poznati reditelj Emir Kusturica, imali su priliku da čuju učesnici Mokrogorske škole menadžmenta, u okviru završne radionice. Ali ovim pitanjem treba da se pozabavi svako od nas.

Ako su naši ljudi van Srbije obično uspešni radnici, sportisti, privrednici, stručnjaci, zbog čega se taj trud ne bi mogao uložiti u zemlji u kojoj smo rođeni?

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

20 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: